- Napad Rusije na Ukrajinu i evropske vrijednosti mora nas podsjetiti na to koliko je važan proces proširenja, ako se pravilno vodi, kao pokretač demokratije, slobode, mira, vladavine prava i prosperiteta - navode u komentaru zastupnici Saveza socijalista i demokrata (S&D-a) u Evropskom parlamentu, pozivajući zemlje članice EU da hitno započnu pristupne pregovore sa Skopljem i Tiranom.
Oni su u komentaru pod naslovom "EU, probudi se! Ne prepuštaj zapadni Balkan Rusiji ili Kini", podsjetili da se 6. april 1992. godine smatra se početkom rata u Bosni i Hercegovini koji je trajao do 1995. godine i u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, te da se najgori pojedinačni zločin dogodio se u Srebrenici na istoku, gdje su tokom nekoliko dana u julu 1995. godine vojnici bosanskih Srba ubili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Duboka politička kriza
Upozoravaju da se sada, 30 godina kasnije, BiH nalazi u "dubokoj političkoj krizi, rastrgana od strane korumpiranih političkih elita, poricatelja genocida i prokremljskih političara."
- Oni su spremni da gurnu zemlju na ivicu kolapsa zbog svojih separatističkih planova i ličnih interesa. Kao socijalisti i demokrate, već duže vrijeme pozivamo Evropsku uniju da bude aktivnija u okončanju ove krize, uključujući pritisak i sankcije protiv onih koji bojkotuju državne institucije. EU ima obavezu zaštititi teritorijalni integritet, jedinstvo i mir Bosne i Hercegovine i spriječiti svaki povratak nasilju iz 1990-ih - podcrtali su.
Ali da bi imala jaču političku ulogu u BiH, navode, Evropa mora "hitno vratiti svoj kredibilitet u cijelom regionu Zapadnog Balkana".
- Zapanjujuće je koliko su ljudi u regionu razočarani EU. Povjerenje u EU opada - ističu, te dodaju da je, na primjer, percepcija EU kao najvećeg saveznika Sjeverne Makedonije naglo je pala sa 43,2 posto u 2019. na 13,1 posto u 2021., prema Institutu za demokratiju Societas Civilis.
Prekršena obećanja
Ističu da je jedan od razloga za to neaktivnost Evrope – "Ili još gore: prekršena obećanja".
- Kada su se Atina i Skoplje prije četiri godine dogovorili oko historijskog Prespanskog sporazuma kako bi riješili 27 godina dug spor koji se samo površno ticao imena Sjeverne Makedonije, otvorila se uzbudljiva prilika: da počnemo da dovodimo zapadni Balkan u okrilje Unije i na taj način posijemo sjeme mira i prosperiteta za milione ljudi.
Ali nismo održali svoju riječ. EU još uvijek nije otvorila pristupne pregovore ni sa Sjevernom Makedonijom ni sa Albanijom, iako je iznova ponavljala da su obje zemlje učinile sve što smo od njih tražili za početak pregovora. Putinov rat protiv Ukrajine i evropskih vrijednosti mora biti poziv na buđenje EU da se hitno ponovo posveti zapadnom Balkanu. Dalje odlaganje procesa proširenja EU učiniće region ranjivijim - ističu.
Trag ruskog uplitanja vidljiv u BiH
Navode da nekoliko regionalnih i globalnih sila ima sve veći politički i finansijski interes da osujeti evropske ambicije svih šest republika zapadnog Balkana, te da rusko strano uplitanje i kampanje dezinformacija već ostavili trag, posebno u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, gdje su se održale demonstracije podrške Ruskoj Federaciji nakon Putinovog napada na Ukrajinu.
- Zavisnost Srbije od Moskve ide toliko daleko da je vlada čak odbila da se uskladi sa sankcijama EU protiv Rusije. Ako srbijanske vlasti ne promjene kurs nakon izbora prošle nedjelje, to bi trebalo da ima posljedice po EU perspektivu zemlje - navode.
- Ali u svakom slučaju, Evropa ne treba odustati od regiona. Više nego ikad, potrebna nam je posvećenost i akcija EU na zapadnom Balkanu kako bismo se suprotstavili kampanjama uplitanja Rusije i Kine koje šire anti-EU sentiment i pokušavaju da destabilizuju cijeli region. Pozivamo šefove država i vlada Evropske unije da konačno otvore pristupne pregovore sa Skopljem i Tiranom. Čvrsto vjerujemo da će se, kada pregovori budu otvoreni, utjecaj ruskih dezinformacija, kao i populističkih grupa i stranaka koje podržava Rusija, smanjiti, a prodemokratske i proevropske snage će se fokusirati na neophodne reforme ka evropskom članstvu.
Budućnost zapadnog Balkana
Proces proširenja, koji se pravilno vodi, bit će pokretač promjena za demokratiju, slobodu medija, građanske slobode i vladavinu prava, vrijednosti koje je Putin godinama uskraćivao Rusima i za koje su Ukrajinci sada primorani da se bore - navode i zaključuju:
- Budućnost zapadnog Balkana leži u Evropskoj uniji, u vladavini prava, liberalnoj demokratiji, socijalnoj pravdi i inovativnoj snazi otvorenog društva. Članstvo u EU i, što je još važnije, temeljiti i ambiciozni pregovori na putu do toga predstavljaju jedinu garanciju da će građani ovih šest nacija u nekom trenutku u ne tako dalekoj budućnosti uživati ove pogodnosti. Evropa ih ne smije razočarati.
Komentar potpisuju Tonino Picula, portparol S&D-a za vanjske poslove i izvjestilac EP za Crnu Goru, Tanja Fajon, zastupnica i šefica delegacije EP u Srbiji, Isabel Santos, zastupnica i izvjestilac EP-a za Albaniju, Andreas Schieder, zastupnik i šef delegacije EP-a u Sjevernoj Makedoniji, Dietmar Koster, zastupnik i izvjestilac u sjeni za BiH, i Demetris Papadakis, zastupnik i izvjestilac u sjeni za Srbiju.