Pesah je blagdan koji slave Jevreji u Bosni i Hercegovini i širom svijeta. Pesah obilježava izlazak iz egipatskog ropstva. Ovo je blagdan beskvasnog hljeba, proljeća, dobivanja Tore - 10 Božijih zapovijedi.

Tim povodom je za portal "Avaza" govorio Eli Tauber, savjetnik za kulturu Jevrejske zajednice u BiH.

Deset Božijih zapovjedi

- Praznik obilježavamo simbolično, izlaskom Jevreja iz ropstva, s jedne strane i s druge strane, dobijanje Tore, odnosno deset Božijih zapovjedi. Kao što je poznato Mojsije je svojevremeno, prije oko 3.300 godina Jevreje izveo iz Egipta i omogućio im da ponovo žive u slobodi – kazao je Eli Tauber.

Dodao je da je u ovom potezu, kako vjeruju Jevreji, odlučujuću ulogu imao Bog koji je omogućio da Jevreji mogu da izađu, jer ih je izbavio snagom svojih mišića, kako se navodi u knjigama.

- Potom je Gospod dao Mojsiju deset Božijih zapovjedi i to nije prošlo ni lako, ni jednostavno, a izašli su ljudi koji su već stotinama godinama, koji su bili udaljeni od Boga, koji ih nije napustio, ali nije bio s njima u trenutku kada su oni bili robovi u egipatskoj zemlji – ističe Tauber.

Beskvasni hljeb

- Narod je krenuo na brzinu iz Egipta. Nije ponio hljeb i onda je na putu morao da brašno, koje su imali, da miješaju sa vodom i da napravi takozvani beskvasni hljeb. Tako se i Pesah naziva, praznik beskvasnih hljebova. Običaj je da se taj hljeb jede od prvog dana Pesaha, koji traje osam dana, kao sjećanje na događaj kada su Jevreji uspjeli izaći iz Egipta, da se prehrane – navodi on.

Naglašava da je deset Božijih zapovjedi veoma bitno.

- Do tada je vladao Hamurabijev zakon, koji je omogućavao da se kažnjavaju svi narodi koji počine bilo kakav prekršaj. Naprimjer ako neko ukrade, odsiječe mu se ruka, ako slaže, odsiječe mu se jezik. U deset Božijih zapovijedi naravno to nema, govorim o starom zavjetu, pa čak i zapovijedi koje su posvećene Bogu, ostale su posvećene ljudima u smislu šta ne smiju ljudi činiti – rekao je on.

Dodao je da se u njih ubraja da osoba ne laže, ne krade, ne poželi ženu bližnjega svoga i druge.

Priprema jela

- Mi u Jevrejskoj zajednici u Sarajevu svake godine taj praznik obilježavamo kolektivno. Do Drugog svjetskog rata, taj se praznik u svakoj kući obilježavao posebno. Mi smo poslije Drugog svjetskog rata odlučili, pošto je drastično smanjen broj jevrejskog stanovništva, onda je rečeno da to radimo zajedno. Onda mi, ili rabin, ko vodi molitvu, čita Hagadu. Hagada je jedna priča o izlasku Jevreja iz ropstva. Ona se čita u dijelovima i djeca je čitaju, postavljaju pitanja, zašto je ova noć drugačija od drugih noći. Da bi odgovarali na ta pitanja, to podižemo na jedan nivo zanimljivosti, igre, da bi se mogao što bolje zapamtiti i shvatiti veličina samog događaja koji je prethodio ovom slavljenu praznika – ističe on.

Dodao je da tanjir koji se priprema za Seder večer, mora sadržati hranu koja se ima red. Seder na hebrejskom znači red, a to podrazumijeva da se mora čitati i jesti po redu. Svaki komad na tanjiru koji je pripremljen na tanjiru ima svoje simbolično značenje.

- Na tanjiru se nalaze beskvasni hljeb koji se zove maca, nalazi se list salate, gorke trave, celer, peršun i dva komada pileta, batak ili krilo, jedno kuhano jaje i jedna slatka smjesa od mljevenog badema, oraha, meda i grožđica. Sve to skupa može da bude samljeveno i to je nešto kao gusta masa. Tu je zato da podsjeća na malter, kada su robovi u Egiptu gradili faraonima vile i kuće – rekao je Eli Tauber.

Dodao je da se ova kombinacija jede slatko ili slano.

- Obavezno se ide u Sinagogu, a nakon toga je Seder večera – zaključio je Eli Tauber.

Pesah nastupa danas, a slavi se osam dana.