Izvjestilac Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Paulo Rangel koji je danas podnio svoj izvještaj EU parlamentarcima govorio za N1.

“Ono što je za mene veoma jasno u ovom prvom nacrtu, jer imaćemo dosta amandmana i pregovaraćemo u pokušaju da se pronađe konačna formulacija, ali bih rekao da je glavna poruka: da bi se ispunilo 14 prioriteta, ubrzao proces ka kandidatskom statusu, trenutno imamo dva glavna problema. Prvi je, rekao bih, bojkot institucija kojeg su suštinski pokrenuli predstavnici RS-a. To je nažalost nesretna okolnost koja je doista blokirala sav napredak. A drugi problem je zastoj u pregovorima oko Izbornog zakona unutar Federacije, posebno između lidera Bošnjaka i Hrvata - rekao je. 

Kaže da ove dvije situacije, secesionistička retorika i akcije nadležnih iz RS-a, s jedne strane i nedostatak političke volje da se postigne dogovor do čijeg je postizanja jako malo nedostajalo među liderima zajednica Bošnjaka i Hrvata, su dvije glavne prepreke da se ostvari napredak. 

- Ovo se mora naglasiti i trebali bismo ohrabriti, sankcionirati ili na neki pozitivan način ohrabriti stavove lidera Srba, ali i onih u Federaciji kako bismo savladali ova dva faktora zastoja u procesu napretka - kazao je Rangel.

Gore nego u prethodnom izvještaju

O situaciji u BiH kazao je da je gora nego u prethodnom izvještaju.

- U mom zadnjem Izvještaju imali nešto malo nade da bi se mogao postići napredak oko Izbornog zakona i nekim ograničenim ustavnim promjenama zbog sporazuma iz Mostara. Taj sporazum iako nije bio savršen, bio je značajan korak da se savladaju neke stavke koje su bile poprilično štetne po proces. Bilo je malo nade da ako institucije BIH, kako na državnom tako i na entitetskom nivou, pet, šest, sedam, osam ključnih prioriteta, da bismo vjerovatno mogli dati kandidatski status bez ispunjenja svih 14 ključnih prioriteta. 

Smatra da bi se tada doista moglo napredovati. 

- A sada, uz bojkot institucija, povlačenja predstavnika RS-a, zakonima koji su u Banjoj Luci usvojeni, a koji na neki način pripremaju secesionistički pokret, ovo je jasno situaciju učinilo gorom u odnosu na onu prije godinu i pol. Neusvajanje Izbornog zakona, posebno nakon intenzivnih pregovora, nakon uključivanja Venecijanske komisije, svih medijatora iz Sjedinjenih Država i EU, visokog predstavnika, itd. Nakon svog ovog angažovanja i uključivanja bili smo toliko blizu formulacije koja bi mogla akumulirati sva pitanja. Zaista je bilo pitanje nedostatka političke volje da se to postigne. Rekao bih da se situacija danas pogoršava - rekao je Rangel za N1.

Rangel je dodao i da situacija u Ukrajini direktno utiče na BiH.

- Sada imamo i veliki problem glede situacije u Evropi i invazije na Ukrajinu, rizika ruskog miješanja, koja je treći faktor koji također može narušiti situaciju. Rekao bih da, iako ne gubim nadu jer doista vjerujem u kapacitet građana BIH da će nadvladati ove poteškoće, istina je da moramo biti malo razočarani. To se poprilično održava na naš kapacitet da investiramo u BIH. Imamo fondove, novac da investiramo jer nema napretka, štaviše ima par koraka unazad. Da bi se dao poticaj ekonomiji, stvorili bolji društveni uvjeti u obrazovanju, zdravstvu, pomoć, podrška EU, koja je velika, je odlučujuća. Ali, ako nema napretka na političkom, institucionalnom nivou, ne možemo nastaviti s ovim velikim investicijama koje bi doista mogle promijeniti okruženje i dati svim građanima BIH bolju ekonomsku i društvenu perspektivu, a naravno i bolji život - dodao je.

Kako da se BiH vrati na europski put?

- Šta ja mislim? Pa ja mislim da ako narod, ako građani, ako civilno društvo bude vršilo veliki pritisak na svoje političke lidere, da oni neće imati alternativu, nego da idu naprijed sa svim reformama koje su potrebne da bi dobili status kandidata i posebno da bi imali investicije koje bi mogle promijeniti zemlju. To bi moglo državu staviti na put ka Evropi. Ovo bi trebalo da bude, rekao bih, reakcija, pokret građanskog društva, građana na svim područjima, u svim kantonima, mogao bih reći na cijeloj teritoriji. Ako zaista budu demonstrirali, učestvovali, onda mislim da politički lideri neće imati alternativu i da će morati, rekao bih, pokušati da izađu u susret ovim aspiracijama građana Bosne - naveo je.

Postoji konsenzus o glavnim pitanjima

Da li BiH nazaduje u odnosu na raniji period?

- Rekao bih da je s jedne strane to tačno jer imamo neki ćorsokak, neku blokadu koja je, rekao bih, veća i jača nego što je bila prije dvije ili godinu dana. Ovo je s jedne strane. S druge strane, međunarodna situacija, posebno situacija u Ukrajini može promijeniti neku atmosferu kako bi se ubrzao proces zemalja koje žele postati članice Evropske unije,a još nemaju status kandidata kojeg je dala EU. To je slučaj BiH, Kosova. A sada bi to mogao biti slučaj Gruzije, Moldavije i Ukrajine. Ako se stvari u Ukrajini promijene, vjerovatno bi neka politička procjena mogla i ubrzati proces u drugim slučajevima, ali će to uvijek zahtijevati neke garancije političkih lidera iz institucija - rekao je, te dodao: 

- Stoga, mislim da je najlakši način da se utaba put, da je najlakši način utabanja, način otvaranja vrata to da se institucije dovedu u normalno funkcionisanje svakodnevnog procesa donošenja odluka. To znači da Srbi treba da se uključe u proces u dobroj vjeri i radeći u svakodnevnim institucijama života, kao i da Hrvati i Bošnjaci finaliziraju dogovor jer imaju sve uslove da to urade kako bi omogućili da se izbori u oktobru organizuju na normalan način. I ako to uradimo, mislim da bi to čak i sa nekim, rekao bih kašnjenjima u ispunjavanju nekih od ključnih prioriteta, vjerovatno bi se to mogla pokazati kao zaista izuzetna prilika da imamo status kandidata. Međutim, ako se ništa ne preduzme i ako niko ne želi da iskoristi trenutak, onda je ovo zaista nešto za šta mislim da će biti izgubljena prilika - poručio je.

Hoće li izvještaj biti usvojen?

- Rekao bih da postoji veliki konsenzus o glavnim pitanjima. Tako da ne bih rekao da će biti problema u usvajanju Izvještaja. Naravno, nacrt izvještaja je uvijek vrlo, vrlo kratak i tako je i sada sa amandmanima. Imaćemo dovoljno prostora da uključimo neke stvari koje su važne, a kojih još nema u tekstu. Postoje podjele po nekim stvarima, ali mislim da ćemo to prevazići. Tako da bih rekao da je atmosfera prilično usklađena, jer je stav Evropskog parlamenta da mi zaista želimo, zaista želimo da Bosna i Hercegovina bude punopravna članica Evropske unije. Zato ćemo svim našim snagama učiniti sve što je u našoj moći da ovaj status kandidata BIH ubrzo dobije - zaključio je