Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH.
Dopunom člana 3. Zakona je dodana definicija po kojoj je mala hidroelektrana (mHE) hidroenergetski objekat instalisane snage do i uključivo 10 MW.
Novim stavom u članu 78. precizirano je da i se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane, izuzev za one na gravitacionim vodovodima.
Nova je i odredba po kojoj se podnosioci zahtjeva za izdavanje Energetske dozvole, koji do stupanja na snagu ovog zakona s nadležnim organom imaju zaključene ugovore o dodjeli koncesije, izuzimaju od primjene člana 78. stav (6), s tim da su dužni da u roku od tri godine kompletiraju zahtjev za izdavanje energetske dozvole.
U obrazloženju prijedloga dopuna Zakona, između ostalog, navedeno je da je prilikom analize dosadašnjih rješenja, konstatovano da Zakon o električnoj energiji nema, odnosno nije dao preciznu definiciju pojma male hidroelektrane, već da je to dala jedino Uredba o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i određivanju naknada za podsticanje.
Također, obrazloženo je i zašto se išlo na rješenje da je mala hidroelektrana (mHE) hidroenergetski objekat instalisane snage do i uključivo 10 MW. Razlika između hidroelektrana i malih hidroelektrana je u instaliranoj snazi. Granična snaga koja dijeli hidroelektrane na male hidroelektrane razlikuje se od zemlje do zemlje. U Evropi se sve više prihvata kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica koju je podržalo Evropsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA), te Evropska komisija.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je navelo da su razlozi za donošenje Zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH sadržani u zaključku Vlade FBiH od 26.11.2020. godine. Naime, Vlada tada je usvojila informaciju resornog ministarstva o zaključku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH od 29.6.2020. godine, koji se odnosio na potpunu zabranu izgradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH, te o Prijedlogu deklaracije o zaštiti rijeka u FBiH. Stoga smatraju da će se danas utvrđenim dopunama ispoštovati zaključak Predstavničkog doma i obustaviti izgradnja malih hidroelektrana.
Ovo ministarstvo je u obrazloženju podsjetilo i da je Vlada FBiH u aprilu prošle godine utvrdila Prijedlog zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, koji je u Parlamentu FBiH razmatran i prihvaćen u formi Nacrta, te vraćen u redovnu parlamentarnu proceduru uz zaključak da može poslužiti kao osnov za izradu Prijedloga uz uvažavanje primjedbi i sugestija iznesenih tokom parlamentarne rasprave, javne rasprave o Nacrtu zakona, te pribavljanje mišljenja nadležnih kantonalnih tijela o pitanjima koje tretira ovaj zakon. Ministarstvo je u skladu sa zaključkom Parlamenta FBiH provelo sveobuhvatnu javnu raspravu, te pribavilo mišljenja nadležnih organa.
Vlada FBiH je danas, na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, donijela dvije odluke. Riječ je o utvrđivanju koeficijenata za obračun i isplatu mjesečne novčane egzistencijalne naknade demobilisanim borcima i članovima njihovih porodica za prvi i drugi kvartal 2022. godine, s transfera za provedbu Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica - novčana egzistencijalna naknada.
Utvrđen je koeficijent jedan i za prvi (za period januar - mart) i za drugi kvartal (april – juni), na osnovu kojeg će biti utvrđena i visina mjesečne novčane egzistencijalne naknade demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica za ova dva perioda.
Koeficijenti će biti primjenjivni u skladu s raspoloživim sredstvima Budžeta Federacije BiH za 2022. godinu, u kojem je za ove namjene osigurano 50.000.000 KM, što je za 5.000.000 KM više nego prošle godine.
Nedavno usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica u primjeni je od polovine ovoog mjeseca.
Ovim zakonom je propisano da pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu imaju i demobilizirani branioci povratnici u entitet Republiku Srpsku ili u Brčko Distrikt BiH, bez obzira na godine života ako ne ostvaruju mjesečne prihode u iznosu većem od 50 posto minimalne penzije isplaćene u FBiH za decembar 2018. godine i ako su bili pripadnici Oružanih snaga najmanje 12 mjeseci. Ovo pravo mogu ostvariti i supruge umrlih demobiliziranih branilaca, povratnika u RS ili BD BiH.
Također, pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu može ostvariti i supruga umrlog demobiliziranog branioca ukoliko na dan podnošenja zahtjeva ima navršenih 57 godina života, te ako ne ostvaruje mjesečne prihode u iznosu većem od 50 posto minimalne penzije isplaćene u FBiH za decembar 2018. godine i ako je umrli bio pripadnik Oružanih snaga najmanje 12 mjeseci, dok će kantoni svojim propisima urediti uslove, način i postupak ostvarivanja prava na egzistencijalnu naknadu supruga umrlih demobiliziranih branilaca životne dobi do 57 godina.
