Jedini koji je danas glasao protiv raspisivanja Općih izbora 2022. godine bio je Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH (CIK). Na današnjoj press konferenciji je rekao da raspisivanje izbora nije po zakonu, a potom i objasnio zbog čega: 

- Kako će se delegirati izaslanici pogotovo kada je u pitanju Dom FBiH? Vi znate da je Ustavni sud BiH presudom Ljubić ukinuo odredbe Izbornog zakona u članu 10.12. koji podređuje kako će se delegirati izaslanici iz kantona. Ako hoćemo biti na nivou evropskih i civiliziranih država možemo li se upustiti u nešto, a to je kreiranje izbora, kreiranje izaslanika, na način da nemamo unaprijed određena pravila. Morate unaprijed imati određene norme Izbornog zakona da biste ih primijenili, a kasnije i implementirali - rekao je Rogić.

Ne postoje formalnopravni uvjeti za raspisivanje izbora

Dodao je da, s obzirom na to da tih normi nema, ne postoje formalnopravni uvjeti za raspisivanje izbora.

- Nemojte misliti da sam ja protiv prava građana i konstitutivnih naroda na izbore, to je demokratsko stečeno pravo, ali to pravo treba ostvariti, treba ga prethodno osigurati. Obzirom da nema normi nije moguće na zakonit i na ustavan način osigurati pravo građanima da izaberu svoje predstavnike. To je CIK učinio prošli put kao preliminarnu određujuću mjeru, to sada, izgleda, hoće da se preraste u stalno. Ispada da ćemo i ove godine doći u situaciju da to radi CIK i to može tako trajati kao boravak na privremenom radu naših građana koji su išli trbuhom za kruhom 40 godina.

Zbog toga sam pristalica vladavine prava, zbog toga sam za to da se donesu izmjene i dopune Izbornog zakona da se materija izregulira i da se nakon toga implementira, sve dok postoje pravne praznine. Ustavni sud je to jasno rekao, to može nadoknaditi samo zakonodavac, a to je u ovom slučaju Parlamentarna skupština BiH i CIK nema pravo popunjavanja jer ovo nije pravna praznina - rekao je Rogić.

CIK određuje nakon svakog popisa broj delegata

Na to mu je replicirao predsjednik CIK-a Suad Arnautović.

- Dobro, samo jednu stvar da razjasnimo. Govorim vam o važećoj odredbi člana 10. Izbornog zakona koja nije brisana i po kojoj smo izvršili izbore 2018. godine. Dakle potpuno postoji pravnoformalni okvir za održavanje i direktno neposrednih i posrednih izbora. Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i zakonodavnog tijela iz svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Slušajte sad ovo, Centralna izborna komisija određuje nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i reda ostalih, a koji se biraju iz svakog dijela kantona.

Dakle, to je izričita zakonska odredba koja je na snazi, a to je pozitivno zakonodavstvo. Mi smo to uputstvo donijeli, gospodin Rogić je glasao za to uputstvo, ja sam bio protiv i doktor Šantić protiv tog uputstva. On je glasao za to. Ta izričita zakonska odredba nikada nije stavljena van snage. Nju Ustavni sud nije dirao. Do sljedećeg popisa će biti uputstvo koje je donešeno u decembru 2018. Kad bude naredni popis CIK BiH će donijeti naredno neko uputstvo i ako dođe do izmjena zakona, opet će komisija donijeti u skladu sa nečim novim. I ne bih volio da odete poslije ovog skupa dezinformisani da ne postoji zakonska osnova da CIK to donosi. Ona je to iscrpila, donijela i to provodi prema uputstvu. Zakonska odredba stoji kako stoji, uvjerenje stoji kako stoji – kazao je Arnautović.

Rogić prekinuo Arnautovića

Dodao je da je uputstvo osporavano, međutim, da je sve pravno kako treba.

U tom trenutku ga je prekinuo Rogić koji je kazao da ima pravo na svoje mišljenje.

- Imali ste priliku na sjednici govoriti – rekao je Arnautović.

Rogić je kazao da članak 212. Izbornog zakona pretpostavlja i u sebi sadrži norme koje usklađuju mandate sa popisom stanovništva, a nikako da se odredi broj izaslanika iz kantona.

- To je moje pravno tumačenje. Ja sam na izbornom procesu četvrt stoljeća, od 1996. godine i s punim pravom kažem da ova odredba članka 10. (12) se ne odnosi na popunjavanje Doma naroda Federacije. Ona se odnosi na usklađivanje broja mandata, zato se i veže za popis skupa, da sa ovog skupa ne bi otišli dezinformirani – kazao je on, na šta se neko od prisutnih nasmijao.

Arnautović je kazao da zbog javnosti i zbog njega dužan je ponoviti da CIK BiH određuje nakon svakog popisa broj delegata koji se biraju.

- Svako ko je pismen može otići na web stranicu i pročitati ovo – kazao je on.

Dodaje da se javnost ne može obmanuti nikakvim dezinformacijama.