Romi danas proslavljaju Đurđevdan, svoj najveći praznik, kojim se slavi dolazak proljeća. Kuće se kite vrbom i zelenilom. Pletu se vijenci od bilja i lijeskovog pruća koji se bacaju na kućni krov ili zadenu za kapiju i stajska vrata.

Mnogi do ovog proljetnog praznika ne jedu ovčije mleko i janjeće meso, a do Đurđevdana ne spavaju u prirodi. Pored toga, mnogi ne muzu koze i ovce do tog dana i na Đurđevdan prvi put pomuzu svu sitnu stoku i prave sir, čija se prva grudva nosi svešteniku da je blagoslovi.

Ako je na Đurđevdan vedro, vjeruje se, bit će rodna godina. Ako tada i sutradan pada kiša, ljeto će biti sušno. Pada li kiša na treći dan, dakle na dan svetoga Marka, ljeto će biti kišovito.

O narodnim vjerovanjima na Facebooku se osvrnuo i bh. meteorolog Nedim Sladić.

- Vjeruje se da ako je na Hidrlez ili Đurđevdan vedro, bit će plodna godina, a ako na ovaj praznik pada kiša, bit će suša. Također, u narodu je utemeljena i iduća izreka: “Bog da te sačuva vedra Božića, a oblačna Rozi-Hidra/Hidrleza, tj. Đurđevdana”. Kao za inat, Đurđevdan će biti pretežno oblačan s lokalnim pljuskovima. Za kraj, šlag na tortu - trenutne sezonske prognoze za ljeto potenciraju oboje - i vrelinu i sušu u našem regionu.