U organizaciji Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Medžlisa IZ Doboj, u Grapskoj će danas biti obilježena godišnjica masakra u ovom povratničkom naselju i sjećanje na zločine na području općine Doboj 1992.-1995. godine na manifestaciji „Pamtimo, ne zaboravljamo“.

U sklopu ove manifestacije u Grapskoj će biti održan Naučni skup Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.

Presuda za genocid

Grapska kod Doboja sinonim je stradanja i ubijanja tokom agresije na BiH, a 10. maj je dan kada je ovo veliko naselje spaljeno, žene i djeca protjerani, a više od 400 muškaraca odvedeno u logore, odakle se mnogi nisu vratili. Stotinu i četiri civila su ubijena. Prva presuda za genocid počinjen ne teritoriji Bosne i Hercegovine presuđena je upravo za zločine u Grapskoj.

Na obilježavanje 30. godišnjice genocida u Grapskoj i zločina na području općine Doboj, iz Švedske je stigao Ramiz Husaković (61), jedan od logoraša koji je prošao najveće torture u srpskim logorima.

U razgovoru za „Avaz“ prisjetio se tog maja 1992. godine kada su morali u koloni dugoj tri kilometra napustiti svoje selo, rastati se od svojih supruga, roditelja i djece.

Preživjeli pakao

- Granate padaju, ljudi ginu, svuda odzvanja plač djece i žena, preživjeli smo pakao – kazao je on.

Logoraši su preživjeli stravične torture, a Ramiz se posebno sjeća „crnog utorka“ u logoru Bosanska Gradška i špalira kroz koje su morali logoraši proći, a tukli su ih palicama i kablovima.

Osam stotina dana logora ostavilo je traga na Husakovića.

- Bojim se zatvorenog prostora, metalnih vrata koja škripe. Sve me to podsjeća na logore, strahote, torture, prebijanja. Ubili su u nama život, a gdje su danas logoraši. Ja sam u Švedskoj dobio penziju, a gdje su drugi, kako žive, zbog čega država nije riješila status logoraša - pita se Husaković.