Lančana poskupljenja nisu zaobišla ni ribogojilišta. Tako je rast cijena energenata, ali i riblje hrane doveo i do poskupljenja ribe, kao krajnjeg proizvoda.

Potražnja ugostitelja

Međutim, u odnosu na cijene drugih prehrambenih proizvoda, pogotovo mesa, cijene riba i ribljih proizvoda nisu značajno poskočile. Pogotovo kada se uzme u obzir da kilogram piletine košta 13 KM, a očišćene pastrmke 10 KM, ne čudi da je potražnja za ribom sve veća.

Naše sagovornice Tanja Handžar iz ribogojilišta „Laks“, jednog od najvećih proizvođača ribe na Neretvi, i Irena Lovrić, vlasnica ribogojilišta „Karaka“ u Neumu, kažu nam da posljednje desetljeće vlada velika potražnja za ribom, ali da je to u posljednje vrijeme sve izraženije.

- Iako su poskupjeli gorivo, riblja hrana i drugi ulazni parametri, činjenica je da smo neznatno podigli cijene. Potražnja je velika, a pogotovo je to bilo izraženo tokom katoličkog i pravoslavnog posta, ali i sada, kada su ukinute sve restrikcije i ograničenja, pa je velika potražnja ugostiteljskih objekata - kaže nam Handžar.

Neznatno reagirali

Lovrić, s čijeg se ribogojilišta, praktično, cijela BiH snabdijeva morskom ribom, i to oradom i lubinom te školjkama, govori nam da su u odnosu na sve druge cijene neznatno reagirali.

- Nije jednostavno jer, bukvalno, sve je drastično poskupjelo u lancu, od proizvodnje do distribucije, i kada se podvuče crta, mi smo neznatno reagirali - ističe Lovrić.

Pastrmka 10 KM

I dok kilogram kalifornijske pastrmke košta 10 KM, a nerijetko se, istina, neočišćena može kupiti po cijeni od 7,5 KM, potočna je skuplja i iznosi između 12 i 13 KM. Cijena ribe zavisi i od toga je li filetirana, a takva se prodaje po cijeni od 20 KM. Srdela se može pronaći po cijeni od 6 KM po kilogramu, a oslić od 7 do 10 KM, dok orada i lubin koštaju između 15 i 20 KM.