U posljednja tri ciklusa izbora u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH sva tri puta pobijedio je kandidat SDA. No, ova stranka na svakim izborima ostvaruje približno jednak procent glasova koji u prosjeku iznosi oko 35 posto. Toliki procent je SDA do sada bio dovoljan za pobjede, s obzirom na to da su nasuprot sebe uvijek imali dva-tri jaka kandidata koja su međusobno dijelila veliki broj glasova i na taj način im olakšavala pobjedu.

Jasne brojke

Ipak, na ovim izborima stranke opozicije odlučile su poremetiti ovu tradicionalnu matematiku. Široka koalicija stranaka NiP, SDP, NS, SBB, NES te gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović podržali su Denisa Bećirovića kao zajedničkog kandidata.

Sudeći po dosadašnjim rezultatima, samouvjerenost opozicije po pitanju svog kandidata, kao i panika koja je nastala u redovima SDA potpuno su opravdani.

Naime, čak i uz podijeljenu opoziciju, u posljednja tri izborna ciklusa kandidati SDA su s veoma malom razlikom pobjeđivali suparnike.

Na izborima 2010. godine Izetbegović je, uz brojne zabilježene nepravilnosti, za samo 20.000 glasova razlike, ili oko 4 posto, završio ispred kandidata SBB-a Fahrudina Radončića. Izetbegović je na tim izborima imao oko 162.000 (35 posto), a Radončić 142.000 glasova (31 posto).

Na trećem mjestu završio je Haris Silajdžić sa 117.000 glasova (oko 25 posto). Na ovim izborima bošnjački kandidati osvojili su ukupno nešto manje glasova, s obzirom na to da je te godine najveće simpatije biračkog tijela uživao Željko Komšić, koji je osvojio čak 337.000 glasova. Naravno, Radončić i Silajdžić su zajedno imali daleko više glasova od Izetbegovića.

Lider SDA je „sreću“ imao i na izborima 2014. godine, kada je nasuprot sebe imao čak devet kandidata za bošnjačkog člana. No, i tada je Izetbegović imao ne tako veliku prednost u odnosu na Radončića. Izetbegović je izabran sa 247.235 glasova (32,9 posto), dok je Radončić osvojio 201.454 glasa (26,78 posto).

Sličan scenarij

Na trećem mjestu završio je Emir Suljagić kao kandidat DF-a sa 114.334 ili 15,9 posto glasova, a na četvrtom Bakir Hadžiomerović sa 75.369 ili 10,01 posto glasova.

Sličan scenarij ponovio se i 2018., kada je kandidat Šefik Džaferović pobijedio sa 212.581 glasom (36,61 posto), samo 18.000 više od Denisa Bećirovića, koji je osvojio 194.688 glasova (33,53 posto). Treći je bio Fahrudin Radončić sa 75.210 (12,95 posto), a iznenađujuće dobar rezultat na četvrtom mjestu ostvario je Mirsad Hadžikadić sa 58.555 glasova (10,09 posto).

Kampanja za Komšića

Jasno je da Hadžikadić teško može i približno ponoviti rezultat iz 2018., ili da Silajdžić u poznim godinama može animirati značajnije glasačko tijelo ako bude kandidat. Stoga ne treba čuditi što SDA već panično pravi kampanju za Željka Komšića kao hrvatskog kandidata, poručujući glasačima opozicije da je primarno glasati za Komšića, a ne Bećirovića, kako bi se spriječilo da Dodik i Čović ostvare kontrolu nad Predsjedništvom.