Kako navodi austrijski list Der Standard, određene političke snage unutar Evropske unije su pokušale spriječiti visokog predstavnika u korištenju bonske ovlasti po pitanju financiranja izbora u Bosni i Hercegovini, a list također navodi da je poznato za koji dio izbornog procesa je Kristijan Šmit (hristian Schmidt) osigurao dodatni novac nakon prijedloga Vijeća ministara BiH.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini je donio u utorak odluku kojom je osigurao finansiranje izbora 2. oktobra sa 12,5 miliona maraka.
Kako navodi Der Standard, rok za finansiranje izbora istekao je 19. maja jer Ministarstvo finansija, na čelu sa političarem iz "hrvatskog nacionalističkog HDZ-a" Vjekoslavom Bevandom, nije na vrijeme obavilo svoj posao. Navode da je ova stranka ranije pokušala odgoditi izbore kako bi se usvojio Izborni zakon po njihovom modelu.
- Za ovu verziju Izbornog zakona posebno su lobirali hrvatski političari u EU, što je kasnije dovelo do toga da čak i predstavnici EU predstavljaju dnevni red HDZ-a. U HDZ-u su očito bili jako razočarani što nisu ostvarili svoje političke ciljeve - navodi novinarka Adelheid Volf (Woelfl).
Navodi se da je Šmit u više navrata pozivao Vijeće ministara da osigura finansiranje izbora kako on ne bi morao koristiti bonska ovlaštenja. Ali kada se to nije dogodilo do ponedjeljka i kada je budžetom predviđeno nedovoljno i veoma komplikovano finansiranje, morao je intervenisati.
- Sredstva za pripremu izbora nisu bila obezbijeđena na vrijeme. Bilo je premalo i prekasno - rekao je Šmit za Der Standard.
Šmit je rekao da je prije donošenja odluke razgovarao s Ministarstvom finansija i Centralnom izbornom komisijom.
- Zanimljivo je da budžetom nije bilo predviđeno dva miliona maraka koliko je Izbornoj komisiji potrebno da osigura da se članovi biračkih odbora, koji se jave na dan izbora da su bolesni, mogu zamijeniti profesionalnim i neutralnim kadrom. U prošlosti su se članovi biračkih odbora manjih stranaka više puta javljali da su bolesni, nakon čega bi predstavnici većih stranaka slali svoje ljude, što je dovodilo do povećanog rizika od izborne manipulacije.
Navodi se da je Šmit svojom odlukom također osigurao veću transparentnost i sprječavanje izbornih prevara, te da je zakonski osigurao da u budućnosti BiH političari više nikada neće moći izbjeći finansiranje izbora.
- Novac mora biti dostupan u budućnosti - rekao je Šmit za ovaj list.
Volf također navodi da je na ovu odluku reagovao "proruski nacionalista" i lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je izjavio da bi Šmit trebao biti deportovan.
- Dodik je blisko povezan sa aktuelnim rukovodstvom u Kremlju, ali ga podržava i vlast u Srbiji - piše ova novinarka.
Šmitovu odluku kritikovali su i iz Hrvatskog narodnog sabora, koji je naveo da je visoki predstavnik svojom odlukom narušio suverenitet države.
Volf piše da su ovakve kritike bile za očekivati, "pogotovo jer je HDZ odgovoran za opstrukciju finansiranja izbora u BiH" i jer je HDZ u političkom savezu sa SNSD-om.
- Nacionalisti u Bosni i Hercegovini promovišu etničke ideje i grupno razmišljanje. Žele povećati prava dotičnih etničkih grupa, ali ne i proširiti prava pojedinačnih građana, iako su pojedinci u Bosni i Hercegovini diskriminisani jer ne pripadaju privilegovanim grupama. Ovaj fundamentalni sukob je također svojstven ustavu države, u kojem su utemeljena jaka grupna prava - navodi ona.
Ova novinarka tvrdi u svom članku da određene snage unutar Evropske unije žele “"slabiti ili čak ukinuti" funkciju visokog predstavnika u BiH, te da su uoči donošenja odluke pokušale su da "spriječe Šmita da koristi svoja ovlaštenja".
- Prije svega intervenisala je italijanska ambasada u Sarajevu - tvrdi Volf.
- Međutim, s obzirom na prijetnju u zemlji od nacionalista povezanih s Kremljom, visoki predstavnik ima obavezu da interveniše, posebno jer bi u suprotnom mirovni sporazum u Bosni i Hercegovini bio ugrožen - navodi se u članku.
