Ekonomska kriza prouzrokovana ratom u Ukrajini je imala veliki uticaj i na poljoprivredu, a naročito zbog toga što je Rusija veliki izvoznik vještačkih đubriva. To se na kraju reflektovalo i na cijenu mlijeka.
Tim povodom smo kontaktirali Miljana Erbeza iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS-a.
- Udruženje je krajem prošle godine pokrenulo nekoliko aktivnosti koje se tiču unaprijeđenje statusa proizvođača mlijeka. Upozorili smo još tada, kada niko od naše diplomatske mreže nije imao nikakve informacije, jer se oni bave samo nacionalnom problematikom, da će doći do problema sa tržištem. Predsjednik Udruženja je upozoravao da će Rusija zabraniti izvoz vještačkih đubriva, što se i desilo. Ušli smo u krizu koja je nezapamćena - rekao je Erbez za portal "Avaza".
Kako je pojasnio narodskim rječnikom, nekad je tona đubriva koštala kao jedno tele, a sada je došla na nivo tri i po teleta i to baš u periodu sjetve.
- Onda smo uz podršku nekoliko federalnih udruženja uzgajivača napravili akciju da mlijeko ne ide ispod cijene od 0,95 KM i zamolili smo mljekare da nas podrže, jer su i cijene u regionu isto porasle, od otkupa sirovog mlijeka do cijena u prodavnicama, da ne bi naši proizvođači izgubili na konkurentnosti. U Federaciji je također došlo do povećanja cijena, što je kompenzovalo Ministarstvo poljoprivrede FBiH. Povećana je i premija - pojasnio je Erbez.
U RS-u je Mlijekoprodukt je povećao otkupnu cijenu mlijeka za 4 feninga, ranije i kada je bila sjetva za 2 feninga, a prošli mjesec za šest feninga.
- To je na neki način smirilo naše proizvođače. RS je unaprijedila način isplata premija, jer se ranije uvijek kasnilo po dvije ili tri premije, pa su napravio dogovor oko isplate premija koje su bile u kašnjenju, odnosno da se u naredna tri mjeseca dobijaju po dvije, s tim da je već prva već isplaćena. Cijena mlijeka je još uvijek niska, ali je sada lakše jer je sjetva završena i ljudi su izgurali kako su izgurali. Dosta ljudi je koristilo mnogo manje inputa, pa se može očekivati da će doći do smanjenja prinosa - dodao je Erbez.
Cilj Udruženja je bio da se održi proizvodnja na što boljem nivou u ovom teškom periodu.
- I dalje postoji problem korištenja mehanizama zaštite, odnosno prekomjerni uvoz. U 2021. godini je uvezeno mlijeka i mliječnih prerađevina u vrijednosti otkupljenog sirovog mlijeka u BiH. Mi smo izvezli negdje oko 90 miliona, a uvezli oko 170 miliona, što je skoro duplo. U BiH je proizvodnja zasnovana na niževrijednim proizvodima, a pod tim mislim na pod vrijednošću mislim na cijenu, odnosno riječ je o mlijeku, pavlaci, jogurtu i meki sirevi koji su kod nas tradicija zbog pita - kazao je Erbez za portal "Avaza".
Pojasnio je da se uvozi dosta tvrdih sireva.
- Što se tiče domaćih tvrdih sireva to se radi samo malo u Livnu, Bileći, ali to nam je nedostatak i većina tih sireva koja se koristi u modernoj kuhinji se uvozi iz Evropske unije i time potiskujemo svoju proizvodnju. Travničkog sira sve manje imamo na tržištu zato što su uvoznici prevladavali, a možda i zato što se i on vremenom nije razvijao da uđe u savremene tokove kuhinje i da ponudi neke nove stvari - rekao je.
Kao nedostatak je naveo i manjak proizvodnje domaćeg maslaca.
- Surov je uvoz, mehanizmi zaštiti domaće proizvodnje, svi pričaju o Evropskoj uniji, a niko ne priča da svaka zemlja EU ima plavi dizel, a BiH. Ako hoćemo korak ka EU uvedimo plavi dizel. Dobili smo odgovor od direktora Uprave za indirektno oporezivanje da on ne može to da napravi. Ako ne može: Čovječe daj ostavku! Ako ne znaš daj ostavku - zaključio je.
