Republička izborna komisija (RIK) RS-a će iduće sedmice odlučiti o šest žalbi na prvostepena rješenja Komisije za provođenje postupka opoziva načelnika Višegrada.
Protiv rješenja RIK može se pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog Okružnog suda, jer Izbornim zakonom BiH i Izbornim zakonom RS nije predviđena mogućnost žalbe Apelacionom vijeću suda BiH na odluke RIK-a, koje bi se rješavale u roku od tri dana od dana dostavljanja Sudu BiH.
To kaže Oliver Blagojević, predsjednik RIK-a koji za Srpskainfo detaljno govori o žalbama na postupak opoziva načelnika opštine Višegrad, Mladena Đurevića, nedorečenostima Izbornog zakona RS i drugim problemima sa kojima se bori Komisija kojom predsjedava.
Kada je riječ o aktuelnim žalbama, njihova suština je osporavanje validnosti glasačkih paketa pristiglih putem pošte, odnosno da li treba ili ne prihvatiti glasove pristigle poštom.
– Moramo da riješimo na vrijeme da bi prvostepena komisija mogla da ispoštuje rok do 12. jula da potvrdi rezultate. Nakon toga Komisija za sprovođenje postupka opoziva podnosi izvještaj SO Višegrad o održanom opozivu, a SO Višegrad donosi odluku o usvajanju izvještaja, što je u skladu sa odredbama Izbornog zakona RS. Republička izborna komisija neće biti u mogućnosti da da konačnu ocjenu da li je, ili nije opozvan načelnik, do rješenja eventualnog upravnih sporova. Nažalost, Izborni zakon Republike Srpske nam ne ostavlja druge mogućnosti i rješenja – kaže Blagojević.
Druga neuralgična tačka postupka u Višegradu jeste bio Pravilnik koga je donijela RIK, odnosno status nevažećih glasačkih listića prilikom brojanja glasova. Izvor svih problema je odredba u Izbornom zakonu RS koja kaže da je načelnik opozvan ako se za opoziv izjasni natpolovična većina od broja izašlih glasača na opoziv.
-Iz te zakonske odredbe proizilazi da ulaze u ukupan zbir i nevažeći glasački listići. Po mom dubokom uvjerenju, ne možete nikome pripisati nevažeće listiće. Tom odredbom svaki načelnik protiv koga je pokrenut opoziv ima blagi vjetar u leđa. Kao neko ko se 20 godina bavi izbornim procesima, ja to vidim kao veoma diskutabilnu zakonsku odredbu – priča Blagojević.
RIK je u Pravilniku o provođenju postupka opoziva ovu nelogičnost pokušala da ispravi, unoseći formulaciju da se u obzir uzimaju samo važeći glasački listići. Pošto su veoma kratki rokovi za provođenje postupka opoziva, Pravilnik je objavljen na sajtu RIK, kako bi Komisija za provođenje postupka opoziva mogla da počne da radi na terenu.
Istovremeno, Pravilnik je poslan na ocjenu Republičkom sekretarijatu za zakonodavstvo RS, radi objave u "Službenom glasniku RS".
- Republički sekretarijat je postupajući u skladu sa Čl. 2., 3., i 5. Zakona o objavljivanju Zakona i drugih propisa u RS-u utvrdio da član 7.7. Pravilnika nije u skladu sa Izbornim zakonom RS. Iz tog razloga Pravilnik je morao biti usklađen sa odredbama Izbornog zakona RS, te smo nakon usaglašavanja se odredbom Izbornog zakona RS dostavili korigovani Pravilnik Republičkom sekretarijatu, radi objave u "Službenom glasniku RS". I to je prava istina kada je u pitanju objava Pravilnika i odredba člana 7.7 istog. Mi smo morali uskladiti Pravilnik prema Zakonu – dodaje Blagojević.
Prema njegovim riječima, RIK je zaista imala dobru namjeru i nada se da će neko u Ministarstvu uprave i lokalne samouprave RS razmisliti o toj odredbi.
– Nadam se da će pozvati nekog od članova RIK-a, ako budu vršili izmjene Izbornog zakona kako bi dali svoj skromni doprinos. Od kada sam predsjednik, a u dva mandata sam u RIK, nikada ni na jednoj interresornoj radnoj grupi niko od članova komisije nije bio pozvan. Dakle, nije tačno da smo nakon objave rezultata referenduma bilo šta štimali. Pravilnik je dostavljen Sekretarijatu prije nego što je održan opoziv, a Sekretarijat je postupajući po Zakonu dao svoje mišljenje i mi smo po istom postupili – naglašava Blagojević.
Prije referenduma o opozivu načelnika Višegrada, održani su referendumi u još nekoliko opština u RS-u. Kakva je tamo bila praksa?
– Do sada smo vršili nadzor nad desetak opoziva načelnika opštine, a u posljednjem opozivu u Tesliću je bilo dosta problema, čak se vuku i krivični postupci. Do opoziva u Tesliću postupci opoziva su sprovođeni u skladu sa Pravilnikom za sprovođenje izbora u BiH, koji je donijela CIK BiH. Ovom prilikom želim da istaknem da RIK nema niti jednog zaposlenog, a u jedinu kancelariju koja nam je dodijeljena prije 5 godina iz meni nepoznatih razloga smješteni su radnici Republičkog pravobranilaštva. Iz naprijed navedenog možete zaključiti u kakvim uslovima radi Republička izborna komisija – zaključuje Blagojević.