U Bosanskom kulturnom centru Tuzlanskog kantona sinoć je u okviru "Dana sjećanja na genocid u Srebrenici" otvorena izložba dokumenata pod nazivom "Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudova", a koju su priredili Memorijalni centar Srebrenica i Centar za postkonfliktna istraživanja (PCRC).
Izložbu čine inovativni, kreativni i obrazovni multimedijalni materijali čijom se prezentacijom javnosti čine dostupnim činjenice o istragama i presudama o genocidu u Srebrenici, a sinoć su u BKC TK premijerno prikazani u printanom obliku.
U galeriji BKC-a u Tuzli su prezentirane pravne činjenica i dokazi o okončanim i trenutnim procesima koji se tiču genocida u Srebrenici. Ovakav vid izložbe je jedinstven način borbe protiv relativizacije i negiranja zločina.
- Svrha ovog projekta je prikazivanje nasljeđa Haškog tribunala i utvrđenih sudskih činjenica na jedan interaktivniji i jednostavniji način. Imamo fotografsku izložbu koja prikazuje genocid u Srebrenici kroz presude. Pored Haškog tribunal mi smo se bavili i nasljeđem Suda BiH. Ovim projektom želimo opštem građanstvu prikazati koliko je osoba presuđeno za genocid. Do sada imamo samo 53 presude. Sa Memorijalnim centrom obradili smo zločine u Prijedoru, Zvorniku, Višegradu… - kazala je Velma Šarić, predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja.
Nastavit će se borba dok se svi zločinci ne izvedu pred lice pravde, a Amir Kulaglić, predstavnik Organizacionog odbora za obilježavanje 27. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice, ističe da povratnici u Podrinje i tri decenije poslije još uvijek sreću osobe koje se dovode u vezu sa monstruoznim zločinima.
- Genocid u Srebrenici je forenzička istina zato pošto je do sada putem DNK analize identificirano preko 7.000 posmrtnih ostataka žrtava. Genocid je i naučna činjenica, genocid je i narativna istina, ali najvažnija istina koju percepira javnost su sudske presude koje na najdirektniji način dokazuju da je genocid u Srebrenici posljedica jednog sistemskog zločina iza kojeg stoji država, a ne pojedinac - kazao je Kulaglić.
Posebno zabrinjava sporo procesuiranje odgovornih za zločin genocida i druge monstruozne zločine širom BiH. Profesor Vedad Gurda sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli ocijenjuje rad pravosudnih institucija u BiH indolentnim.
- Možemo kazati da žrtve genocida i drugih ratnih zločina boli sporo procesuiranje. Treba imati u vidu činjenicu da su to jako kompleksni sudski procesi, pogotovo oni pred Haškim tribunalom. U tom kontekstu ta činjenica je doprinijela sporom procesuiranju. Postoji i može se prepoznati, kada je riječ o radu Tužilaštva BiH, svojevrsna indolentnost, pa da ne kažem i zla namjera glede procesuiranja ratnih zločina, pogotovo posljednjih nekoliko godina. Ne treba prevalika pamet da konstatujemo da postoje snage u okviru bosanskohercegovačkog društva koje ne žele da se sazna ta formalna sudska istina, te da bi nakon nekoliko decenija kada se bude pisala historija mogli ponuditi neku alternativnu istinu - smatra prof.dr. Vedad Gurda, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
