Radna grupa za Bosnu i Hercegovinu koja okuplja bh. i međunarodne stručnjake, a čiju izjavu potpisuje Dejvid Petigru (David Pettigrew), uputila je pismo Visokom predstavniku Kristijanu Šmitu, gdje ga upozoravaju da bi trenutnim prijedloga nametanja Izbornog zakona učvrstio etničke podjele tako što bi BiH podijelio u tri etnička entiteta.
- Reforma koja je jasno zamišljena tako da omogući izbor nacionaliste iz reda bosanskih Hrvata iz određene političke stranke za koju se zalaže Dragan Čović i njegova stranka HDZ, bi predstavljala nezapamćenu prijetnju državnom suverenitetu Bosne i Hercegovine: rezultirala bi situacijom u kojoj bi se dva od tri člana Predsjedništva aktivno zalagala za odcjepljenje - kažu iz Radne grupe za BiH te dodaju:
- Takav ishod bi trebao biti predmet najveće zabrinutosti međunarodne zajednice. Umjesto toga, čini se da određeni iz međunarodne zajednice tretiraju nedavni bojkot državnih institucija od strane Milorada Dodika te prijetnju Čovića bojkotom ili blokadom izbora, kao legitimne aktivnosti dobronamjernih političkih aktera od integriteta i ugleda.
Iz Radne grupe podsjećaju Kristijana Šmita da su Međunarodni krivični tribunal i njegov nasljednik Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove utvrdili da su udruženi zločinački poduhvati, koji su uključivali visoko rangirane zvaničnike i vojne lidere u Hrvatskoj i Srbiji, odgovorni za međunarodnu agresiju na Bosnu i Hercegovinu: agresiju kojom se težilo ka Velikoj Hrvatskoj (u Herceg-Bosni) i Velikoj Srbiji (u RS-u).
- Stoga se takvim destabilizirajućim prijetnjama blokadom izbora od strane određenih nacionalista iz reda bosanskih Hrvata i bosanskih Srba ne može popuštati, jer bi se popuštanjem omogućilo ostvarivanje ciljeva međunarodne agresije iz ranih 1990-ih. Zaista bi se ovakvom izbornom reformom suverenitet Bosne i Hercegovine suočio s najvećom krizom od 1990-ih - pišu iz Radne grupe.
Upozorili su Šmita da pored prijetnji destabilizacijom Dodika i Čovića, BiH se suočava s dodatnim pritiskom iz susjedstva i šire.
- Na primjer, u Hrvatskoj predsjednik Vlade Plenković poziva na izbornu reformu u Bosni i Hercegovini koja bi omogućila "legitimno" predstavljanje Hrvata kao konstitutivnog naroda. "Non-paperima" koji se pojavljuju iz Hrvatske i Slovenije se podržavaju etničke podjele konstitutivnih naroda i takozvana "mirna disolucija" Bosne i Hercegovine. Ruska Federacija podržava nacionalistički prijedlog Bosanskih Hrvata u okviru svoje dugoročne strategije slabljenja suvereniteta Bosne i Hercegovine i sprečavanja euroatlantskih integracija - navodi se u pismu Radne grupe.
Smatraju da takvo miješanje izvana je neprihvatljivo i da iako Dejtonski sporazum prepoznaje tri konstitutivna naroda, u Ustavu ne postoji test koji bi pokazao ko je legitimni predstavnik Hrvata.
- Nadalje, presudom Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetu Sejdić – Finci iz 2009. godine se nalaže Bosni i Hercegovini da prestane s diskriminacijom etničkih manjina. Presuda u predmetu Zornić iz 2014. godine je otišla dalje i naložila Bosni i Hercegovini da prestane s diskriminacijom građana koji se jednostavno žele izjašnjavati kao građani Bosne i Hercegovini i ne žele da se izjasne kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda kako bi bili podobni za kandidaturu na neku od visokih političkih funkcija. Ovim presudama se ESLJP usprotivio davanju diskriminatornog prioriteta konstitutivnim narodima - naveli su.
Pozivaju su Šmita da podrži upravo ove presude i obrazloženje ESLJP u ovim predmetima, umjesto da dopusti da se na bilo koji način povezuje s udovoljavanjem onima koji navodno predstavljaju legitimne bosanske Hrvate, dok u stvari samo propagiraju vlastiti politički interes.
- Necivilizirano stanje koje uspostavljaju unutrašnji i vanjski akteri je dovelo Bosnu i Hercegovinu na rub egzistencijalne krize. Nastojanja da se izvrši podjela koja predstavljaju prijetnju suverenitetu BiH također joj onemogućavaju da odgovori na pandemiju. Pozivamo Vas da kategorično odbacite i osudite bilo kakva nastojanja u pravcu korozivne i neprimjerene izborne reforme i da umjesto toga podržite napore Bosne i Hercegovine ka tranziciji od konstitutivnih naroda ka državi građana s jednakim pravima i dostojanstvom - zaključuju u pismu.
