Prema podacima Agencije za privredni razvoj Općine Mrkonjić Grad godišnje zvanično tu općinu u prijavljenim turističkim kapacitetima posjeti oko 1.000 gostiju, koji ostvare oko 1.500 noćenja.
Svakako najveći turistički biseri na području te općine, u kojoj postoje dobri prirodni uslovi za razvoj brdsko-planinskog i seoskog turizma, su planina Lisina i jezero Balkana u njenom podnožju.
Jezero Balkana, udaljeno četiri kilometara od centra općine, pored nekadašnjeg "Puta AVNOJ-a" (Jajce - Mrkonjić Grad - Bihać), najatraktivnije je izletište u tom kraju.
Omeđeno je pašnjacima i gustim hrastovim i četinarskim šumama.
Balkanu čine dva ovalna vještačka jezera: Veliko i Malo, ukupne površine 56.000 m2. Izgrađena su 50-ih godina 20. vijeka.
Napajaju se iz planinskih potoka Cjepalo i Skakavac i iz sublakustrijskih (podvodnih), izvora ispod Velikog jezera. Jedina otoka je Crna Rijeka, koja teče u pravcu jug-sjever i nakon 17 km se ulijeva u Vrbas. Manji dio jezera uređen je kao kupalište, a veći je bogat pastrmkom.
U julu i augustu temperatura vode u Malom jezeru dostiže 20 stepeni, pa je tada pogodna za kupanje. Tokom zime se površina jezera često zaledi pa je moguće upražnjavanje i zimskih sportova. Veliko jezero je bogato raznim vrstama ribe: amur, linjak, pastrmka i dr.
Inače, ime Balkana nema veze sa imenom Balkan, budući da su prema predanju tu bila dva snažna i duboka izvora - bunara, puna ribe. Kako se riba na turskom kaže "baluk", izvori su prozvani "Baluk-hana" (stanište riba). Tokom vremena ime je promijenjeno u "Balukana", i na kraju je ostalo samo Balkana.
Osim brojnih putnika, izletnika tokom cijelog ljeta iz cijele iz BiH, koji svrate i posjećuju Balkanu, brojni su gosti koji dolaze u posjetu i odmor provode na Balkani iz svih zemlja regiona, posebno iz susjedne Srbije, a najviše iz Beograda i Novog Sada, od kojih mnogi i vode porijeklo sa tih prostora te odmor provode kod rodbine.
