Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović izrazio je jučer očekivanje da će visoki međunarodni predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nametnuti izborne propise kako bi se provela presuda Ustavnoga suda u predmetu "Ljubić" i spriječilo pretvaranje Federacije BiH u bošnjački entitet, piše Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista.
Njegov tekst prenosimo u cijelosti:
- Nadam se da će (Schmidt) ispoštovati odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i uvjeren sam da ćemo u tom slučaju na ove izbore ići relaksirano od pritiska koji dolaze od značajnog dijela bošnjačkih stranaka s nakanama da transformišu Federaciju BiH u unitarni prostor, bošnjački prostor i entitet jednog naroda - rekao je Čović u Širokom Brijegu gdje je prisustvovao svečanoj sjednici Gradskog vijeća, piše Večernji list BiH.
Dodao je kako se u suštini protivi nametanju odluka međunarodnih autoriteta u zemlji, no da, nakon što je nedavno napravio određene promjene, taj posao "mora završiti uravnoteženo do kraja". Čović je naveo kako Hrvati okupljanjima u Širokom Brijegu nastoje poslati poruku da grade europsku Bosnu i Hercegovinu.
- Visoki predstavnik treba pratiti takve nakane i ja sam uvjeren da će tako i učiniti - rekao je lider HNS-a BiH.
Visoki međunarodni predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nametnuo je krajem jula samo tehničke izmjene Izbornog zakona, a privremeno je odustao od političkih intervencija u Izborni zakon i Ustav Federacije BiH kako bi se provela presuda Ustavnoga suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Tom se presudom insistira na očuvanju legitimnog političkog predstavljanja triju konstitutivnih naroda bez mogućnosti preglasavanja od brojnijih naroda.
Ta se presuda odnosi na način popunjavanja gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u kojemu tri naroda Hrvati, Bošnjaci i Srbi imaju po 17 delegata, dok predstavnici manjina u svom klubu imaju sedam delegata. U aktualnom sazivu Doma naroda u Klubu Hrvata su i dvojica Bošnjaka koji se lažno izjašnjavaju Hrvatima - Edim Fejzić iz Bosansko-podrinjskog kantona te Razim Halkić iz Unsko-sanskog kantona, gdje živi veoma mali broj Hrvata.
Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva, svega su 24 Hrvata u Bosansko-podrinjskom kantonu, dok ih stvarno tek osam živi na tome području. Kako god to apsurdno zvučalo, možda je manji problem lažno izjašnjavanje nego nelegitimnost izbora izaslanika u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. U slučaju kantona, čija su sjedišta u Goraždu, odnosno Bihaću vrlo je jednostavno zaključiti da tamo izabrani hrvatski delegati zapravo nemaju legitimitet naroda koji bi trebali predstavljati - dakle, Hrvata u svom slučaju.
Posebna je upravo Bosansko-podrinjski kanton u kojoj hrvatska zajednica ima 24 člana. Za Edima Fejzića na izborima je glasovalo čak 319 birača, dakle, gotovo 40 puta više nego što navodno ima Hrvata u tom kantonu. Kako bi se osigurao nastavak ovakvog treniranja demokratije organizirana je prava hajka na visokog predstavnika, a na protestima koji su održani te brojnim porukama tih dana u prvi plan isplivala je mržnja prema Hrvatima u BiH.
U službi pretvaranja BiH u bošnjačko-muslimansku državicu uključili su se i ugledni Bošnjaci poput Adisa Ahmetovića iz Bundestaga, baronese Arminke Helić i Londona. Sve je dodatno začinio politički lider Bakir Izetbegović ratnohuškačkim istupima s najavom prebrojavanja Bošnjaka, što je zapravo poruka da je ova stranka spremna na rat s Hrvatima.
Sve te izjave stigle su u cilju sprečavanja izbornih reformi. Uprkos svemu, predstojeće izbore probošnjačke političke stranke su na svojim listama pozicionirale više hrvatskih zastupnika. Kada bi uspjele izabrati šest hrvatskih izaslanika, probošnjačke stranke bile bi u stanju izbaciti izvršne vlasti većinske hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj pripadnika toga naroda.
Prema navodima i dokumentima koji su se pojavili u javnosti, zbog čega su probošnjačke stranke i aktivisti oštro reagirali, visoki predstavnik nastoji ograničiti mogućnost većinskim bošnjačkim kantonima da izaberu hrvatske političke predstavnike ili pak da se poveća prag za izbor izvršne vlasti kroz odluke Doma naroda. Zato je važno očuvati ulogu Doma naroda jer je on garancije stabilne i ravnopravne BiH.
