Ured za vanjske poslove, Komonvelt i razvoj vlade Velike Britanije i formalno je potvrdio da podržava namjere visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) da nametne izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovo je stiglo u odgovoru Tariku Deliću, britanskom državljaninu koji je kontaktirao vladu mailom 22. jula.

Jasna poruka

Na ovaj način poslana je jasna i nedvosmislena poruka da jedna od vodećih evropskih sila i jedan od najvažnijih partnera BiH čvrsto stoji iza OHR-a i budućih odluka koje bi ova institucija mogla nametnuti.

Podsjetimo, Šmit je već nametnuo tehničke izmjene, ali je istovremeno bh. političarima dao posljednji rok od šest sedmica da postignu dogovor o ključnim izmjenama Izbornog zakona ili će, u suprotnom, biti spreman da ih nametne.

Uzimajući u obzir predizbornu kampanju i radikaliziranu retoriku u našem društvu, mala je vjerovatnoća da će ključni politički akteri uspjeti postići bilo kakav dogovor.

Ipak, paraobavještajni krugovi Stranke demokratske akcije (SDA) i Bakir Izetbegović, potpomognuti svojim partnerom Željkom Komšićem i njegovim DF-om, sedmicama unazad nastoje u bošnjačkom narodu probuditi bijes prema ključnim zapadnim saveznicima i stvoriti sliku da oni spremaju promjene koje će ići na štetu Bošnjaka.

Opasan put

Za bošnjački narod, ali i BiH u cjelini, ovo predstavlja izuzetno opasan put. Mnoge stvari, od državne zastave, preko zajedničkih registarskih tablica, pasoša, granične službe, do PDV-a na državnom nivou direktno se mogu zahvaliti intervencijama visokih predstavnika.

Upravo su, dakle, njihove intervencije i pritisak zapadnih saveznika ključni što je Bosna i Hercegovina dobila neke od najvažnijih institucija i ostvarila napredak kao država.

Prvi put kada se bošnjački faktor suprotstavio pruženoj ruci zapadnih država kroz Silajdžićevo odbijanje “aprilskog paketa”, koji je vodio ka proširenju ovlasti državnog nivoa vlasti i jačanju institucija, uslijedili su 15 godina zahlađenja prema Bosni i Hercegovini i apsolutni zastoj u bilo kakvom napretku naše zemlje.

Činjenica jeste da se BiH godinama suočava s pitanjem Izbornog zakona kao kamena spoticanja u državi, posebno u odnosima Bošnjaka i Hrvata, koji koči i funkcioniranje zemlje. Taj problem neće nestati održavanjem statusa quo ili ignoriranjem problema, čega su postali svjesni i u međunarodnoj zajednici.

Najšira podrška

Iza Šmita su prethodno otvoreno stale ambasade vodećih zapadnih zemalja, a i odgovor britanskog ureda pokazuje da, na kakvu god odluku da se visoki predstavnik u konačnici odvaži, za to očigledno ima najširu podršku. Naravno, intervencija Šmita se sasvim sigurno može očekivati, jer je iluzorno misliti da bi se visoki predstavnik upuštao u neozbiljne poteze da najavljuje nešto što ne planira ostvariti.