Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Mostaru, utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa u organima vlasti u FBiH.
Ovaj zakon uređuje sprečavanje sukoba između privatnog i javnog interesa u vršenju javnih funkcija u FBiH, kantonima i jedinicama lokalne samouprave, obavezu podnošenja i sadržaja izvještaja o finansijskom stanju, imovini i interesima nosioca javne funkcije, osnivanje Komisije za odlučivanje o sukobu interesa i postupak koji ona provodi, nadzor nad provođenjem Zakona, kao i druga pitanja od značaja za sprečavanje sukoba interesa nosilaca javnih funkcija.
Kako je definirano, sukob interesa postoji kada privatni interes nosioca javne funkcije utiče, može uticati ili izgleda da može uticati na zakonito, nepristrasno i transparentno obavljanje povjerene javne funkcije.
Nosilac javne funkcije je dužan zakonito, nepristrasno, odgovorno i transparentno obavljati povjerenu javnu dužnost i izbjegavati sve situacije koje mogu dovesti do sukoba između njegovog privatnog i javnog interesa, vodeći naročito računa o povjerenju javnosti u njegov lični i integritet organa vlasti u kojem obavlja funkciju.
U vršenju javne dužnosti, nosilac javne funkcije ne smije svoj privatni interes stavljati iznad javnog, niti biti uključen u poslovne ili profesionalne aktivnosti, te preuzimati bilo kakve obaveze koje mogu biti u sukobu sa obavljanjem njegove javne funkcije, kao ni dozvoliti da bilo kakav materijalni ili nematerijalni interes utiče na zakonito, nepristrasno, odgovorno i transparentno obavljanje njegove javne dužnosti. Također je lično odgovoran za identifikaciju i sprečavanje sukoba između svog privatnog i javnog interesa.
Organ vlasti u kojem nosilac javne funkcije obavlja svoju dužnost, odnosno tijelo nadležno za njegovo imenovanje i postavljenje, dužno je odmah po saznanju o postojanju sukoba interesa donijeti odluku o načinu upravljanja sukobom između privatnog interesa, posebno vodeći računa o javnom interesu, te integritetu javne funkcije i organa vlasti.
U slučaju dvojbe o postojanju sukoba između privatnog i javnog interesa, nosilac javne funkcije ili organ vlasti u kojem obavlja dužnost, odnosno tijelo nadležno za njegovo imenovanje i postavljenje, dužan je zatražiti i postupiti u skladu sa mišljenjem Komisije.
Nosilac javne funkcije ne može biti član upravnog ili nadzornog odbora, skupštine ili uprave, niti biti u svojstvu ovlaštene osobe u javnom preduzeću, ustanovi ili instituciji na bilo kojem nivou vlasti u BiH. Ne može biti ni član ovih organa bilo kojeg poslovnog subjekta u privatnom vlasništvu u koje organ vlasti u kojem obavlja dužnost ulaže ili je ulagao kapital u toku četiri godine koje prethode preuzimanju javne funkcije. Ovo vrijedi i za poslovne subjekte u privatnom vlasništvu koji direktno ili indirektno sklapaju ugovore vrijednosti veće od 10.000 KM godišnje sa organima koji se finansiraju iz budžeta bilo kojeg nivoa vlasti. Ne može biti ni član UO i NO, uprave, ili imati svojstvo ovlaštene osobe u fondaciji i udruženju čiji ukoliko ukupni finansijski primici iz budžeta bilo kojeg nivoa vlasti prelaze jednak iznos.
Kako stoji u obrazloženju Federalnog ministarstva pravde, kao obrađivača ovog zakona, njegovim odredbama je detaljnije i sveobuhvatnije utvrđen pojam sukoba interesa. Osim toga, proširen je obuhvat na one subjekte javnog prava koji su do sada bili izvan dosega važećeg zakona, kao što su javne ustanove. Vrlo jasno i detaljno je propisana obaveza podnošenja finansijskih izvještaja nosilaca javnih funkcija, ali način upravljanja mogućim sukobom interesa odnosno ponašanje i skup obaveznih koraka nosilaca javnih funkcija ukoliko se nađu u mogućoj situaciji sukoba interesa.
Jedan od najvažnijih dijelova ovog zakona su i odredbe kojima se osniva Komisija za odlučivanje o sukobu interesa, prilikom čega je vrlo jasno i detaljno propisan nosilac ovlaštenja i način njenog imenovanja, njen sastav, trajanje mandata i djelokrug rada. Nadalje, ovim zakonom predviđene su i sankcije prema nosiocima javnih funkcija zbog kršenja predmetnog zakona, ali i prekršajne odredbe za druge učesnike u ovoj društvenoj oblasti.
Nacrt je pripreman u saradnji sa stručnjacima i predstavnicima međunarodne zajednice u BiH, u prvom redu angažiranim od strane Ambasade Velike Britanije. Radna verzija Zakona razmatrana je i na sastanku s predstavnicima Antikorupcijskog tima Vlade FBiH, Ureda Komisije za odlučivanje o sukobu interesa BiH, Centralne izborne komisije BiH, kao i Transparency Internationala u BiH. U obzir su uzeti i međunarodni standardi u ovoj oblasti, naročito oni koje su utvrdili Vijeće Evrope i Grupa država za borbu protiv korupcije (GRECO), te preporuke i zahtjevi Evropske komisije iz Izvještaja o napretku BiH i sastanaka Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost između EU i BiH.
