Primarna poljoprivredna proizvodnja ima nisku akumulaciju dobiti, nema profita, zbog toga proizvodnja hrane mora imati podršku države, kako u prodajnom tako i u proizvodnom sektoru.

Nema pomoći

Rekao je ovo za „Avaz“ Sejad Herceg, koordinator za smanjenje siromaštva na području FBiH pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Visoka cijena proizvodnje i suša zadali su nove glavobolje poljoprivrednim proizvođačima. Kako je došlo do poskupljenja procesa proizvodnje, i malinari su očekivali da će ove godine otkupna cijena biti viša, ali to se nije desilo.

U ovoj fazi berbe otkupljivači za maline nude maksimalno 6,5 KM. Herceg kaže da su proizvođači zadali visoku cijenu, koja, prema mnogim analitičarima, nije bila realna za tržište.

Traže svoje

Desilo se, dodaje, ono čega se pribojavao. Sav izvoz maline u prethodnom periodu, dok su se maline brale, bio je iz hladnjača, tačnija zaliha iz proteklih godina.

- Pa čak i iz 2018. godine. Hladnjačari su imali u skladištu maline koje nisu prodali i oni su jedan dio tržišta snabdjeli. I onda, naravno, malinari su uložili svoja sredstva, brali proizvod i traže za svoj proizvod. Međutim, sad ni hladnjačari ne mogu po tim zadatim cijenama plasirati svoju robu i došlo je do zagušenja plasmana proizvoda maline. Mislili su da će se cijena kretati od 10 do 12 maraka, ali se to nije desilo - ističe Herceg.

Podrška države

- Da bismo stvorili uvjete da naši proizvođači budu konkurentni na tržištu, oni moraju imati podršku države. Mi smo u više navrata i s Federalnim ministarstvom poljoprivrede i Koordinacijom udruženja malinara pokušavali napraviti jedan realan odnos između proizvođača, otkupljivača i tržišta, tako da smo i u Federalnom parlamentu donijeli jedan zaključak da se izdvoji iz budžeta Federacije 20 miliona KM za štete koje proizvođači i otkupljivači ne mogu ublažiti - naglašava Herceg.