Posljednjih godina u Bosni i Hercegovini zabilježen je porast broja ovisnika o opojnim supstancama, a ono što zabrinjava je to da među ovisnicima prednjače vrlo mlade osobe.
Kako je za „Avaz“ kazala dr. Nizama Šukurović, v. d. šefa Odjela za narkomaniju Zavoda za bolesti ovisnosti KS, posljednjih godina bilježi se i porast broja osoba koje eksperimentiraju psihoaktivnim supstancama (PAS).
- Alarmantna je činjenica da se radi o mladim ljudima koji koriste psihoaktivne supstance, a dobna granica, što je zabrinjavajuće, prvi put se spušta od 13 do 15 godina. Također je evidentno da su popularnije tzv. brze droge među ovom populacijom, a to su spid, ekstazi i sl., koje često kombiniraju s alkoholom, što u konačnici dovodi do stanja opasnog po život - rekla je dr. Šukurović.
S obzirom na to da je po definiciji, navodi doktorica, ovisnost o PAS hronična recidivirajuća bolest mozga, njeno liječenje je dugotrajan proces koji iziskuje tretman multidisciplinarnog tima koji za cilj ima uspostavljanje dugoročne, stabilne i kvalitetne apstinencije. Doktorica je objasnila kako prepoznati ovisnika.
- Prve promjene koje se javljaju kod onih koji uzimaju PAS su promjene u ponašanju. Djeca zanemaruju školske obaveze, izostaju s nastave, počinju ne poštivati autoritete, mijenjaju stav prema već usvojenim porodičnim normama. Počinju se družiti s novim, sumnjivim prijateljima, izbivaju iz kuće, ponekad i danima, u osnovnoj komunikaciji koriste novi sleng, postaju neprijateljski prema okolini - pojasnila je dr. Šukurović.
Također, kako je dodala, prema roditeljima zauzimaju posebno negativan stav, zapuštaju vanjski izgled, kao i osnovne životne navike i potrebe, ne žele razgovarati o novonastaloj situaciji koju žele predstaviti kao “normalnu”, a znaju često biti neugodni verbalno, pa i fizički agresivni.
Dr. Nizama Šukurović pojasnila je šta uraditi ako posumnjate da neko koristi psihoaktivne supstance.
- Ukoliko postoji sumnja na eksperimentiranje PAS, najbolje bi bilo što prije se javiti u Zavod za bolesti ovisnosti radi pregleda stručnih osoba i dogovaranja najbolje terapijske opcije. Kao što je kod svake hronične recidivirajuće bolesti stabilna remisija ono što se želi postići adekvatnim tretmanom, tako i kod bolesti ovisnosti cilj je postići stabilnu i kvalitetnu apstinenciju - pojasnila je dr. Šukurović.