Teška socijalna situacija dodatno je otežana i rastom cijena lijekova. Rast potrošačke korpe, koja je dostigla skoro 3.000 KM, ne prati rast plaća, a građanima je skoro pa nemoguće odlučiti na koji način praviti uštede. Neugodnih iznenađenja ne nedostaje ni u apotekama, pa tako nije rijetkost da građani ne kupe određeni lijek zbog nemogućnosti da ga plate.

Trgovački lobiji

Marin Bago, predsjednik mostarske „Future“, koja godinama provodi projekt prava pacijenata, kazao je da su, nažalost, lijekovi, osim hrane, postali artikli na kojima se ostvaruje zarada.

- Kako je porasla potrošačka korpa, a oslabila kupovna moć građana, trgovačkim lobijima je postalo sasvim jasno da se ovdje, u BiH, može zaraditi samo na hrani i lijekovima. 

Dakle, hrana je oko 40 posto potrošačke korpe, što je najviši procent. Tako je i za lijekove. Ti artikli su preostali trgovačkim lobijima da na njima mogu zaraditi - rekao je Bago.

Ines Kavalec, direktorica Udruženja „Dajte nam šansu“, kazala je kako svi građani BiH svjedoče poskupljenju lijekova.

Nema intervencija

- Penzioneri mnogo iskazuju nezadovoljstvo u tom smislu, ne postoji sistemska podrška. Naše zdravstvo ne razmišlja o tome da nedostupnost nekog lijeka može biti pogubna za osobu kojoj je lijek potreban. 

Smatram da sistem mora reagirati na način da se odrede kategorije koje trebaju podršku sistema u smislu refundiranja - istakla je Kavalec.

Refundiranje troškova

Kavalec je istakla da je realizirala sastanke s ministrom zdravstva KS Harisom Vranićem kako bi novac za lijek „diazepam klizma“ bio refundiran. Ovaj lijek je trenutno skuplji za 120 posto, a u posljednje vrijeme ga je sve manje u apotekama.

- Čekam dokument kojim ćemo moći garantirati da ovo stupa na snagu - kazala nam je Kavalec.