Sve države regiona provele su ili najavile skori popis stanovništva, a BiH ostaje jedina koja to u ovoj deceniji neće učiniti, upozorava profesor demografije Stevo Pašalić.

Pojašnjava da je 2023. posljednja popisna godina za razdoblje 2021.-2030. godine te da su Hrvatska i Sjeverna Makedonija provele popis stanovništva, Srbija ga provodi u narednom mjesecu, a Crna Gora ga je najavila.

Dosta problema

- Posljednji popis stanovništva u BiH obavljen je 2013., 22 godine nakon predratnog popisa 1991. godine. Sve manjkavosti posljednjeg popisa su nam poznate, ali je on dao neke podatke koji su, ako ništa drugo, trebali da budu zvanično priznati, a koji su ukazivali, prije svega, na značajno smanjenje broja stanovnika - kaže Pašalić.

Naša država se suočava i s demografskim promjenama izazvanim ekonomskim i drugim uzrocima, a u nedostatku popisa, oslonjeni smo na procjene koliko stanovnika danas živi u BiH. Pašalić ističe da nas je mnogo manje u odnosu na popis iz 2013. godine.

- BiH na svim nivoima ima negativan prirodni priraštaj još od 2007., a RS još od 2002. godine, mada su nedovoljna rađanja prisutna još od početka osamdesetih godina prošlog vijeka. Zato ćemo posljedice sve više osjećati, imat ćemo sve manje djece, a broj stanovnika i dalje će padati - dodaje Pašalić.

Koliko manje

Negativan prirodni priraštaj u posljednjih osam godina “odnio” je više od 100.000 stanovnika, migracije dodatnih 250.000, a s obzirom na to da je na popisu stanovništva 2013. popisano i 196.000 građana koji nisu bili rezidentno stanovništvo, realna je procjena da bi popis u BiH pokazao da imamo do 547.000 stanovnika manje, a da u ovoj zemlji živi maksimalno 3.015.000 stanovnika.

Ugrožena naselja

Pašalić naglašava da je i prosječna starost stanovništva s manje od 40 godina pomjerena na 42-43 godine.

- Najugroženiji su planinski krajevi te prostori koji nemaju adekvatnu infrastrukturu, kao što su naselja s vrlo malim brojem stanovnika, koja nemaju nikakvu demografsku budućnost - ističe Pašalić.