Vrijeme koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) odabrao za donošenje izmjena Izbornog zakona BiH nije dobro, jer se u demokratskim društvima pravila ne mijenjaju u izbornoj godini, a pogotovo ne odmah nakon zatvaranja birališta, kaže pravni ekspert Nedim Ademović.

Blokada institucija

On smatra da Šmit takvu odluku nije želio donijeti pred izbore jer se plašio reakcije javnosti, funkcionera i političkih subjekata koji su mogli ugroziti izborni proces.

- S obzirom na to da međunarodna zajednica ima ulogu da demokratizira državu, trebalo se o tome voditi računa i, prema mom mišljenju, ovo nije dobar primjer - ističe Ademović.

Kada je riječ o konkretnim nametnutim rješenjima, Ademović primjećuje da se veći dio njih odnosi na mjere u slučaju blokade institucija i procesa donošenja odluka, jer se u najvećem broju slučajeva određuje zamjenska institucija koja u takvoj situaciji preuzima ovlasti.

- Druga grupa rješenja je meritorne prirode i odnosi si na sastav i način izbora delegata u Domu naroda. Mislim da ta rješenja nisu dobra iz više razloga. Jedan je taj što to ne spada u nadležnost visokog predstavnika i smatram da ne može obrazložiti čvrstu vezu između svoje uloge konačnog tumača i zaštitnika Dejtonskog sporazuma s odredbama iz Ustava FBiH. Nove odredbe u vezi sa sastavom i načinom izbora delegata u Domu naroda su jedno od političkih rješenja, ali to je u nadležnosti politike i Parlamenta FBiH u ulozi ustavotvorca - dodaje Ademović.

S druge strane, Šmitove mehanizme deblokade smatra dobrim jer onemogućavaju neodgovornu politiku i primoravaju nosioce javne vlasti na saradnju. Ademović pozdravlja nametanje obaveze saradnje između kantona te obaveza Parlamentu da institucionalizira odnos s građanima i mladima, ali, ako one ne budu konkretizirane kroz daljnje akte, mogle bi ostati mrtvo slovo na papiru.

Dug put

- Veoma je dobro što je Ustavni sud FBiH ojačan kroz odredbe koje propisuju da oni sami odlučuju o sudijama koji se biraju u Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Dobro je i što je isključen Parlament FBiH iz imenovanja sudija Vrhovnog suda, što je sad isključivo u nadležnosti VSTV-a. Time pravosudna vlast postaje samostalnija i nezavisnija - naglašava Ademović.

Nakon Šmitove odluke proces uspostave vlasti bit će efikasniji, a FBiH funkcionalnija, smatra Ademović, ali se istovremeno slaže sa Šmitovom ocjenom da je pred BiH dug put reformi, jer obaveze naše zemlje su da implementira i presude Evropskog suda za ljudska prava.

- On je izašao ususret HDZ-ovim zahtjevima, a taj potez pokušao je izbalansirati ograničavajući mogućnosti bilo koje stranke da blokira procese. Ne mogu se složiti sa stavom da je implementacija presuda Evropskog suda stvar Parlamentarne skupštine BiH i podsjetit ću da je KS bio među prvima koji je proveo principe na koje se poziva sudska praksa ESLJP. Imao je mogućnost da intervenira, sve građane izjednači u političkom smislu - pojašnjava Ademović te dodaje da su presude Evropskog suda starije i ozbiljnije, a pitanje ravnopravnosti građana iz reda ostalih predstavlja mnogo flagrantnije kršenje ljudskih prava i sloboda od prava kolektiviteta koji se zovu konstitutivni narodi.

- Ustavni sud je u više svojih odluka naglasio da su oni koji se izjašnjavaju kao ostali, prema slovu Ustava BiH, apsolutno ravnopravni i da u Ustavu ne postoji bilo koja norma koja opravdava privilegiranje konstitutivnih naroda. U BiH je stvoren sistem prvorangiranih i drugorangiranih građana, dok su građani iz reda ostalih u poziciji koja se može uporediti s Jevrejima nakon pobjede nacionalsocijalista u Njemačkoj 1933. Na osnovu isključivo etničke, odnosno vjerske pripadnosti, ljudi su podijeljeni na one s privilegijama i one bez privilegija. Ostalim je uskraćena mogućnost političke participacije u stotinama institucija u BiH. Samo još nedostaje da oni koji se izjašnjavaju kao ostali nose žute trake da bi se u javnom prostoru znalo ko su oni. To je toliko tragično da bi svaki građanin trebao da se zalaže da se takva pojava što prije eliminira iz pravnog sistema i prakse BiH. To sam očekivao od visokog predstavnika da uradi - ističe Ademović.

Elektronsko glasanje

Tehničke izmjene Izbornog zakona koje je uveo visoki predstavnik smatra korakom naprijed, ali malverzacije u RS, koje su se desile nakon što je Milorad Dodik osjetio da bi mogao izgubiti, pokazuju da izbori i dalje nisu sigurni.

- Sve dok se ne uvede elektronsko glasanje, neće biti dovoljno garancija da rezultati zaista reflektiraju građansku volju i da su građani glasali onako kako CIK utvrdi. Još ne postoji kritična masa mehanizama koji će spriječiti prevare, malverzacije, inžinjeringe, falsifikate, a koji mogu utjecati na suštinu izbora u BiH. Ovo je bilo ad hoc poboljšanje od visokog predstavnika, ali građani zaista moraju zahtijevati uvođenje elektronskog glasanja, jer to niti zahtijeva tako veliku reformu niti košta tako puno novaca - dodaje Ademović.

Kad je riječ o bh. zvaničnicima, on smatra da ne vrše vlast u korist građana, već, poput predsjednika FBiH Marinka Čavare i njegovih zamjenika, koji su konačno usaglasili prijedloge kandidata za sudije Ustavnog suda, rade tek kad se suoče s ultimatumom visokog predstavnika.

- Ako ne bude reformi koje će propisivati sankcije i posljedice za one koji ne rade za građane, mislim da BiH neće biti sposobna ni za reforme ozbiljnije prirode, kao što je implementacija presuda Evropskog suda. Reforma zadire u srž problema BiH nakon Dejtona, a to je otimanje države i državnih resursa od etnonacionalnih stranaka za vlastite potrebe i interese, bez bilo kakvog osjećaja odgovornosti za građane. Ta oteta država trenutno egzistira i ako ne bude reformi od međunarodne zajednice, neće se ništa desiti - ističe pravni ekspert Nedim Ademović.

Slaže se s porukama visokog predstavnika da odluke donosi samostalno, ali očekuje da bude razjašnjeno zašto se Hrvatska javno hvali da su njegove odluke rezultat lobiranja Hrvatske, a njeno miješanje u unutrašnja pitanja predstavlja napad na suverenitet BiH.

Ograničiti nadležnost Doma naroda

Šmitovu odluku o načinu izbora i broju pozicija u Domu naroda PFBiH Ademović vidi kao daljnju etnonacionalizaciju, koja donosi još veću razliku u legitimitetu delegata. Tako će jednom delegatu srpske nacionalnosti biti potrebno 2.000 glasova ili čak i manje, a njegovom kolegi Bošnjaku i 20 puta više.

- Broj glasova građana koji stoje iza pojedinih delegata je disproporcionalniji nego što je bio. S obzirom na to, a trebamo zastupnike Srbe i Hrvate da štite svoje nacionalne interese, trebalo je ograničiti nadležnost Doma naroda na identitetska pitanja - kulturu, tradiciju, vjeru, jezik i sl. Upotreba vitalnog nacionalnog interesa, koja je sad nešto reducirana po temama, i dalje je vrlo jednostavna za upotrijebiti i koristiti kao poprilično oštro oružje da se parlamentarni postupak zaustavi i blokira - pojašnjava Ademović.

Ostali trebali dobiti jednak status

Podsjeća da je Ustavni sud BiH precizirao da, bez obzira na njegovu brojnost, svaki narod mora biti ravnopravan, pa smatra da su i ostali trebali dobiti jednak status u Domu naroda.

- Primjera radi, ako Srba ima 20 puta manje nego Bošnjaka u FBiH, a imaju jednak broj delegata u Domu naroda, čime se pravda više nego dvostruko manji broj delegata iz reda ostalih ako je Ustav BiH propisao da oni moraju biti ravnopravni s konstitutivnim narodima, a ima ih u FBiH skoro isto kao i Srba - pita Nedim Ademović.