Protesti u RS nakon izbora definitivno su razorili percepciju o plebiscitarnoj podršci građana Milorada Dodika, a u prilog tome svjedoči njihova masovnost. Ovo je za portal "Avaza" izjavio profesor Slavo Kukić komentirajući veliki broj nepravilnosti tokom izbora, zbog kojih je i Centralna izborna komisija BiH odlučila da ponovi brojanje glasova za predsjednika RS.
- Može Dodik sa sigurne udaljenosti, organizirajući konferencije za medije po bijelu svijetu, slati poruke kako je pobjednik ovih izbora ali sam siguran da se poslije njih s naglašenom nelagodom vraća u Banju Luku i da intenzivno razmišlja što je sljedeće što bi ga moglo snaći. Da je Dodikovo vrijeme na izmaku svjedoči i nervoza koju je iskazao nakon odluke CIK-a o ponovnom prebrojavanju glasova za predsjednika RS. No, ta nervoza bi mogla biti svjedočanstvo i za opravdanost optužbi o krivotvorenju izbora - kaže Kukić.
Naš sagovornik pojašnjava da je ovakva odluka, da je sve bilo "čisto", Dodiku trebala dobro doći da odbaci optužbe koje mu se stavljaju na teret, ali činjenica da prijeti i tužbom ipak pokazuje da bi se o lažiranju volje birača zaista i moglo raditi.
- Sumnje u prilog tome, kako već naglasih, pothranjuje i masovnost protesta u Banjoj Luci koja u postratnoj BiH nikada i nigdje nije zabilježena. I mislim da je odluka CIK-a došla kao melem na ranu da se ti protesti ne otmu kontroli, i ne prerastu u nasilje koje nikome ništa dobro ne može donijeti - ističe profesor Kukić.
Dodaje kako u slučaju da ponovno prebrojavanje glasova u izboru za predsjednika RS pokaže da je izborna volja građana falsificirana, očekuje i novu odluku CIK-a o prebrojavanju glasova pojedinim političkim partijama, jer ako je neko lažirao izbore za predsjednika, zašto ne bi i rezultate izbora uopće.
- Priča o regularnosti izbora ništa specijalno manje nije aktuelna ni na prostoru Federacije. Razlika je tek u detalju, da je, za razliku od RS, javni bunt uglavnom izostao. Signali tog bunta daju se registrirati tek ponegdje, na lokalnoj razini, recimo u Zenici zahvaljujući gradonačelniku Kasumoviću i slično. Prostor od Stoca do Livna se, međutim, ne spominje nego se govori o iskazanom hrvatskom jedinstvu. Da je postojala iole respektabilna kontrola priča bi izgledala radikalno drugačija. Istina, jedinstvo je iskazano u vezi s tim da treba iskazati puno veću izlaznost od stvarne. Sve ostalo sa stvarnim iskazivanjem volje biračkog tijela nema veze. Naprotiv - zaključuje akademik Slavo Kukić.
Komentirajući apelaciju člana Predsjedništva BiH Željka Komšića Ustavnom sudu BiH, kojom traži preispitivanje odluka Visokog predstavnika vezanih za Izborni zakon, Kukić kaže da se pravo na apelaciju ne smije dovoditi u pitanje.
- Koliko su takve sumnje utemeljene teško mi je govoriti, ali ostaje činjenica da su intervencije Visokog predstavnika ostale parcijalne da se nisu odnosile na cijelu zemlju i da su, među inim i zbog toga, izazvale mnoge frustracije. Iskreno se nadam da učinjene intervencije nisu i jedine i da će ih već u narednim mjesecima pratiti niz intervencija koje se odnose na Izborni zakon, ali i na druge sfere života u kojima su intervencije temeljem Bonskih ovlasti moguće. Osim toga, implementacija rezultata izbora će pokazati i koliko je namjera gospodina Šmita bila da se istinski izazovu promjene koje BiH približavaju društvu evropskih naroda, a koliko da se tek pogoduje pojedinim političkim grupacijama - ističe Kukić.
