Parlamentarna skupština Vijeća Europe (CoE) usvojila je Rezoluciju o podizanju svijesti i borbi protiv islamofobije (ili antimuslimanskog rasizma) u Evropi, u kojoj se, između ostalog, ističe duboka zabrinutost zbog stalnog porasta znakova islamofobije, s dramatičnim porastom posljednjih godina.
Đermana Kurić, koja se ovim fenomenom bavi dugi niz godina, u razgovoru za Islamske informativne novine Preporod (IIN) ocijenila je da iza islamofobije stoji industrija koja pod krinkama raznoraznih narativa normalizira rasizam i diskriminaciju zbog političkog, ekonomskog i drugog interesa.
- Važno je znati da će državne strukture teško odustati od toga da discipliniraju, struktuiraju, smještaju i razmještaju, i zajednice i pojedince, onako kako to njima odgovora. Jer, prosto je refleks državnih struktura da nastoje da drže pod kontrolom i zajednice i pojedince na način na koji im to odgovara i koji im je poznat - kazala je Kurić.
Dodala je da islamofobija nije nasumično kreiran proces, nego proces koji, prije svega, služi u svrhu konsolidovanja vlastitih redova.
- To nije ništa novo, to je provjeren mehanizam koji je već isproban i primijenjen u odnosu na Jevreje, Rome ili bilo koju drugu grupu koja je u nekom historijskom trenutku iskorištena kao žrtveni jarac za nečiji politički interes. Ovaj obrazac je vrlo važno istaknuti, jer mislim da muslimani koji direktno osjećaju efekat islamofobije, rijetko sarađuju s drugima koji prolaze isti proces - nekada nesvjesni činjenice da neke druge manjine ili neki drugi ljudi negdje drugo prolaze kroz vrlo sličan proces - kazala je ona.
Posebno je istaknula da islamofobne politike u svojim posljedicama značajno pogađaju žene, posebno u domenu ostvarivanja vjerskih praksi koje se onda posljedično odnose i na uskraćivanja prava na obrazovanje, rad i slično, te je ukazala kakve implikacije to ima dugoročno.
- To posljedično dovodi do toga da one imaju manju finansijsku neovisnost, manji obrazovni nivo, manju uključenost u društvo općenito. Osjećaju stigmatizaciju, ne samo na nivou isključenosti iz ovih pojedinačnih sfera nego onu u najširem smislu prisustva u javnom, kulturnom i drugom životu društva uopće. Što naravno donosi posljedice cijeloj muslimanskoj zajednici, kojoj se šalje poruka da ta muslimanska zajednica i te muslimanke nisu dovoljno dobri niti poželjne građanke ili nisu prihvatljivi kad i ako žive život po svojim uslovima i prema svojim izborima - upozorila je Kurić.
Kurić smatra da bi islamofobija trebala biti prepoznata od jednog šireg fronta koji nije samo muslimanski.
- Previđamo i to da ovo nije samo muslimanski problem, niti ga prije svega trebaju rješavati muslimani. Muslimani osjećaju efekat po prirodi fokusa tog targetiranja, međutim kao što ni Romi ne trebaju sami rješavati targetiranje i diskriminaciju Roma, niti Jevreji trebaju samo rješavati targetiranje Jevreja, tako ni muslimani sami ne mogu niti trebaju sami rješavati problem islamofobije - naglasila je Kurić.
Između ostalog, poručila je da je za borbu protiv islamofobije neophodno odvojiti i novac i resurse za praćenje, izvještavanje, nuđenje pomoći i podrške ljudima.
- I najvažnije je ne gubiti nadu. Iznaći u sebi snage za ispravno redanje prioriteta koji se zasnivaju na istinskim principima borbe protiv nepravde, korupcije svake vrste i nasilja - kazala je Kurić.
