Stranke sa centralom u Sarajevu nikada nisu suštinski radile na tome da postoji život i nakon visokog predstavnika, ma ko to on bio. Naprotiv, prizivale su se odluke raznoraznih visokih predstavnika, kako bi se tako na lakši način prebrodio nerad njih samih.

Kompletna klima se nešto promijenila dolaskom Kristijana Šmita, koji je pokušao da riješi neke probleme za razliku od nekoliko njegovih prethodnika, a nakon davanja određenog vremena političarima da sami riješe probleme on je odlučio da pristupi problemima onako kako on to misli da je najbolje. Njegove najave brojni nisu shvatali ozbiljno, pa davanje roka da se riješi pitanje Izbornog zakona je prošlo u predizbornoj kampanji.

DF izbjegavao pregovore oko Izbornog zakona

Jedna od stranaka koja nije ozbiljno shvatala rješenje problema izmjena Izbornog zakona je i DF, koji je izbjegavao sve pregovore koji su se dešavali vezano za ovo pitanje u toku godine. Iako su se pozivali često na građanski koncept, dojam koji se stekao ovakvim stavom je da su zadovoljni Izbornim zakonom, koji je zasnovan dobrim dijelom na etničkom konceptu i brojnim diskriminacijama različitih grupacija u različitim krajevima države.

Na kraju smo dobili izmjene Izbornog zakona koje su povećale broj delegata u Domu naroda Federacije BiH, izmjene načina odlučivanja u skladu sa povećanim brojem te mehanizme deblokade. Iako iz Demokratske fronte, koja je godinama u vlasti i nije sa te pozicije moći radila ozbiljnije na rješenju tog problema, poručuju da se radi o brojnim novim diskriminacijama, čak se koristi i riječ aparthejd, teško je shvatiti kako povećanje broja delegata u nekom domu, koji je svakako etnički zasnovan, može produbiti diskriminacije. 

Činjenica je da će dodatni broj delegata u ovom odnosu snaga ići najviše u prilog HDZ-u, ali tu nije odgovornost na HDZ-u koji ima veliki broj glasova, nego naprotiv, između ostalog, i DF-u koji se naziva "građanskom strankom", a nije nikada uspio ostvariti rezultat u pojedinim područjima Hercegovine. Na drugoj strani izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH je ujedinio sve stranke oko HDZ-a i doveo baš do toga da se bez HDZ-a ne može donijeti odluka.

Najradikalniji govor

Najradikalniji govor prema međunarodnoj zajednici, vjerovatno u posljednjih 27 godina, uputio je jučer Zlatan Begić, potpredsjednik DF-a, koji je u stilu Dodika i Kalabuhova kazao da ambasade Velike Britanije i SAD-a nisu prijatelji BiH, Šmitova rješenja je nazvao aparthejdom te kazao da će ga ispratiti u Njemačku.

- U Dejtonu su svezali bijele trake oko ruku i kada trebamo da krenemo prema Evropi, evropskim standardima, prema demokratiji, visoki predstavnik, gospodin Šmit u izbornoj noći je te bijele trake istetovirao na naša tijela, na naše ruke. Ova bijela traka je znak da nas je on dodatno obilježio, produbio diskriminaciju u BiH. Imam namjeru da mi, Bosanci i Hercegovci, udarimo pečat na njegovu karijeru. To je čovjek koji je donosio rasistički motivirane zakone, cementirao etničke podjele i diskriminaciju i na koncu tetovirao bijele trake na našu ruku – kazao je Begić, koji je nosio bijelu traku oko ruke na kojoj je pisalo "aparthejd" jučer na Federalnoj televiziji.

Iako su se ranije stranke uvijek pozivale na zakone prema kojim visoki predstavnik i dalje egzistira u BiH, radikalni Begić smatra da Kristijan Šmit treba otići i to pod pratnjom ljudi iz BiH.

- Njemačka je par sati vožnje odavdje. Doći ćemo mi da ga nađemo gdje živi i da na demokratski i dostojanstven način ispratimo sa ovim bijelim trakama i da ga dočekamo sa ovim bijelim trakama, a nek upamti dobro i do Bundestaga ćemo doći – zaprijetio je Begić.

"Prave nas budalama"

Potpuno je neshvatljivo da od ovakvih skandaloznih prijetnji se niko nije ogradio iz njegove stranke.

No tu nije bio kraj Begićevim skandalozinim izjavama. Dodao je i to da preporuka Evropske komisije za kandidatski status BiH ne znači ništa, da "nas prave budalama", a sve to u njegovim teorijama zavjere je sa ciljom da bi se lakše podnijele izmjene Izbornog zakona. Naravno da status kandidata i za svakog laika ne može biti da "ne znači ništa". Zemlje kandidati za članstvo dobijaju mnogo veća sredstva iz evropskih fondova od zemalja potencijalnih kandidata, čime se otvaraju brojne mogućnosti za našu državu.

- Kandidatski status je dimna zavjesa, on ne znači ništa, možete biti kandidat godinama, a sumnjam da je ovo scenografija da mi lakši progutali ovo od gospodina Šmita. Umjesto da EU i međunarodna zajednica djeluju u smislu Izbornog zakona, oni nama daju kobajagi neku preporuku za kandidatski status, nismo ni kandidat, nego preporuka. U ovakvom stanju međunarodne zajednice prema nama to je isto da mrtvom čovjeku date bicikl, a obje gume probušene. Prave nas budalama – istakao je Begić.

Nakon toga je Begić igru vratio na historijski teren, pa kazao da mu odluka Kristijana Šmita liči na osvetu Turcima na ovim prostorima.

"Ministar poljoprivrede"

Onda se osvrnuo i na izbornu noć, gdje je minimizirao moguću krađu izborne volje građana, što je u njegovom konceptu ništa drugo do skretanje pažnje plaćenika raznih ambasada od nametanja izmjena Izbornog zakona, a visokog predstavnika je pokušao diskreditirati nazivajući ga funkcijom koju je obavljao u Njemačkoj, odnosno kao „ministra poljoprivrede“, valjda zanemarujući da je poljoprivreda u Evropskoj uniji jedna od najznačajnih politika na koje se izdvajaju ogromne količine novca.

- Vidjeli ste da su medije preplavili brojni analitičari koji su digli galamu oko toga kako je glavni problem ovog izbornog procesa jer neki birački odbori nisu radili kako treba, jer se ne unose dovoljno brzo rezultati u sistem. Riječ je o ljudima koji su godinama na raznoraznim grantovima raznoraznih ambasada. To je to dizanje magle, bacanje dimne bombe, skretanje pažnje. Najveći incident je ova Šmitova odluka krađe izborne volje građana i to u izbornoj noći. Udarit ćemo pečat na karijeru tog ministra poljoprivrede koji zloupotrebljava poziciju visokog predstavnika. Nećemo dozvoliti da se tek tako ekskulpira od ovog što je radio – kazao je.

Nije Zlatanu Begiću, koji je i ranije bio poznat po ispadima, bilo sve ovo dovoljno, pa je onda kritikovao i dvije ambasade sa najjačim uticajem u BiH, a to Ambasada Velike Britanije i Ambasada SAD-a.

- To je sasvim očigledno i jasno, u tome učestvuju i Ambasada Velike Britanije i Ambasada SAD-a i mislim da trebamo prekinuti sa mitovima da imamo podršku međunarodne zajednice. Nemamo, niti smo ikad imali. To vam govori i činjenica da su ovdje poslali gospodina Šmita koji radi ovo što radi. OHR je ozbiljna institucija, ima ozbiljne nadležnosti, a mi imamo posla sa ozbiljnim političkim delikventom – ocijenio je Begić.

Srbi zbog lista

Iako je DF stranka koja vjerovatno najviše koristi riječi "građanska država" i da imaju u stranci ljude svih nacionalnosti, Zlatan Begić je kazao da bi imali na listi više Srba u Tuzlanskom kantonu da su znali da će se mijenjati Izborni zakon, čime se stiče dojam da su predstavnici srpskog naroda na tim listama više zbog toga da bi stranka imala više funkcija, odnosno da bi imali delegate u Domu naroda FBiH, koji se biraju iz kantonalnih skupština.

-I izborne liste bi drugačije izgledale. Sada se može u instituciji Doma naroda, gdje se također ostvaruje aparthejd prema Ostalima, kao što je slučaj kod izbora predsjednika i dva potpredsjednika, da tamo završi osoba koja nema legitimitet građana zato što ljudi nisu znali da će on to uraditi i nisu kreirali liste prema tome. Evo navest ću vam primjer DF-a u TK nosilac liste je iz reda srpskog naroda, druga kandidatkinja iz reda ostalih, treći i četvrti iz reda hrvatskog, a onda slijede Bošnjaci. Da smo imali tu informaciju i mi bi na naše liste stavili kandidata iz reda srpskog naroda – zaključio je Begić.

Ovakvo izlaganje predstavnika neke političke stranke u Sarajevu zaista je nezapamćeno. Način izlaganja prema kojem "svi su protiv nas", podsjeća na izlaganja brojnih diktatora i autoritarnih vladara, koji su stvaranjem fiktivnih vanjskih neprijatelja pokušavali zadržati unutrašnju homogenost, odnosno svoju vlasti. Nama najbliži takav primjer je Slobodan Milošević.

Na osnovu napadanja kompletnog Zapada, a izostavljanja, primjera radi, Rusije ovakve izjave su veoma bliske Igoru Kalabuhovu, ambasadoru Rusije u BiH te još uvijek aktuelnom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.

Po svemu sudeći, međunarodni ugled Demokratske fronte, čiji su glavni aduti Željko Komšić i Zlatan Begić, je na nikad gorem nivou, zbog čega ova država, na koju se često pozivaju, sa još četiri godine DF-a u vlasti ne može daleko dogurati.

Kompletan intervju pogledajte na videosnimku ispod na 10:10.