Energetska kriza koja je na snazi ne samo u Evropi nego i šire, svakim danom je sve izraženija, a potrošače, prema najavama stručnjaka u narednom periodu očekuju dodatna poskupljenja, uključujući i energente. Stanje na tržištu odražava se i na zemlje Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

- Energetsku situaciju u Evropi karakteriše embargo koji je Evropa donijela za rusku naftu i ruski gas. Taj je embargo prouzrokovao ogromnu nestašicu električne energije i povećanu potražnju za električnom energijom - rekao je Edhem Bičakčić, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sisteme (CIGRE).

Kazao je kako s obzirom na to da je električna energija zamjenska energija za ove koje nedostaju, to je dovelo i do eksplozije cijena na tržištima, što je dovelo do značajnog poskupljenja električne energije.

BiH će doći u situaciju da smanjuje izvoz

Istakao je kako istovremeno, ona stalno bilježi svoj rast u svijetu zbog elektromobilnosti i velikog broja elektromotora koji se priključuju u elektroenergetski sistem.

- Ova kriza preljeva se na Bosnu i Hercegovinu. BiH je bila i ostala aktivni izvoznik električne energije, a stopostotni uvoznik gasa i nafte. Kao aktivni izvoznik električne energije vrlo smo interesantni na jugoistoku Balkana jer smo mi jedini u toj mogućnosti. Nadolazak zimskog perioda i prošireno korištenje električne energije za grijanje dovest će BiH u situaciju da ovaj izvoz smanjuje pa nekad u određenom momentu i prestane jer je domaća potrošnja proširila svoj konzum u značajnoj mjeri - kazao je Bičakčić.

Smatra kako je to ekonomski problem za Bosnu i Hercegovinu jer se u izvozu zarađuju značajna sredstva koja kasnije ”pomažu da se rekonstruiraju rudnici iz kojih dolazi ugalj za proizvodnju električne energije“.

Podijelio je i podatak da Bosna i Hercegovina ima 4.300 megavata instaliranih kapaciteta, 2.000 megavata je hidro, a 2.300 megavata su termoelektrane na ugalj.

Prema njegovim riječima, otprilike oko 60 posto proizvodnje je iz uglja, a oko 40 posto iz vode. Postoji nekoliko vjetroelektrana i sunčanih elektrana, ali to je otprilike dva ili tri posto.

- U ovom momentu zbog ovakve orijentacije, a cijena na domaćem tržištu električne energije je ispod proizvodne cijene, dovest će proizvodne subjekte, prije svega Elektroprivredu u Sarajevu, i u Banjaluci, u tešku ekonomsku situaciju i nemogućnost da funkcionira. Potrebna je ozbiljna cjenovna reforma u elektroenergetskom sistemu Bosne i Hercegovine, što su vlade oba entiteta izbjegavale da učine pravdajući se izborima i time da nije vrijeme - rekao je Bičakčić.

Podsjetio je kako su u Evropi aktivni izvoznici električne energije Francuska (iz nuklearnih elektrana), Norveška (koja ima sve resurse). Bila je tu i Ukrajina, koja to više nije.

- Mi smo ovdje, istina, mali, ali aktivan izvoznik još uvijek. Mislimo da BiH treba strateški da zadrži tu poziciju, da izveze toliko električne energije, koliko uveze gasa i nafte dok ta istražvanja gasa i nafte u BiH ne dadnu neke rezultate, a ima ozbiljnih očekivanja i na tom planu - istakao je Bičakčić.

Cijene na domaćem tržištu moraju se referirati prema tržištu

Dodao je kako se u ovom momentu u BiH intenzivno grade obnovljivi izvori, prije svega vjetroelektrane i solarne elektrane, a bilježi se dobar početni zamah u tome.

- Ali, naše su potrebe još uvijek mnogo veće. Projekcije govore da nam je potrebno da godišnje gradimo 120 megavata novih obnovljivih izvora sve do 2035. godine da bi dostigli evropsku strategiju smanjivanja korištenja termoelektrana na ugalj odnosno put ka dekarbonizaciji 2050. godine - pojasnio je Bičakčić.

Dodao je kako u ovoj energetskoj krizi, Evropa preispituje svoje strategije, a neke je stvari odgodila. U svakom slučaju, to je pravac koji se neće moći izbjeći, a bit će samo potrebno vremensko usklađenje.

- Cijene na domaćem tržištu moraju se referirati prema tržištu jer je to najsigurnije balansiranje. Inače, nekim interventnim Vladinim mjerama brzo će se potrošiti eventualne budžetske rezerve i poslije ćemo biti u poziciji da sistem neće moći funkcionirati. Proizvodnja uglja također treba da ima tržišnu vrijednost i ne možemo živjeti na račun 'rudarske lopate' koja još uvijek obezbjeđuje tu našu sigurnost. 

Oni se moraju adekvatno platiti, a ako mogu svoj ugalj prodavati na tržištu 200 KM za tonu, onda i Elektroprivreda mora biti spremna platiti tu cijenu, a to onda treba imati odraza i na konačnu cijenu u tarifnom sistemu BiH. Potrebna je ozbiljna reforma tarifnog sistema - naglasio je Bičakčić.

Dodao je kako to nisu ozbiljni “skokovi“ u smislu nekoliko puta, kao što je to na tržištu.

- To je mnogo umjerenije, ali su povećanja u skladu s mogućnostima privrede, a poslije i domaćinstava i malih privrednika. Što se tiče onih socijalnih kategorija, koje troše te količine električne energije bez grijanja, ta cijena može ostati i nedirnuta, može se čak i smanjiti. To su određeni socijalni programi koje Vlada mora da provede - kazao je Bičakčić.

Komentarisao je i najave zabrane gradnje mini hidroelektrana u Bosni i Hercegovini.

- To je apsolutna greška ove Vlade. Tu nema primjera u svijetu za takvu odluku. Mislimo da tu odluku treba taj zakonski propis koji su donijeli, što prije promijeniti i omogućiti da se iskoriste potencijali koje BiH ima - smatra Bičakčić.

Podsjetio je kako BiH ima mogućnost da izgradi 600 malih hidroelektrana, a napravljeno je 109. Kazao je kako zemlje u okruženju, posebno alpski region, koristi sto posto potencijala. Za primjer je naveo Austriju dodajući kako ima 4.000 malih centrala, a BiH 109. Potencijale je značajno iskoristila i Slovenija, koja ima zaštićeni resor rijeke Soče. Vjeruje kako i BiH može zaštititi neka područja, ali poštivajući ekološke standarde i graditi.

Osvrnuo se na to da iskustva proteklog rata pokazuju da tamo gdje je bila električna energija, ti su regioni imali šansu za odbranu.

Istakao je kako su sunce, voda i vjetar alternativni načini korištenja energije, dok je biomasa nešto manje zastupljena. Dodao je kako se gotovo uopće ne koriste šumski i poljoprivredni otpad.

Turski tok kao gasni cjevovod iznimno interesantan

Komentirao je i Turski tok te njegov značaj za Bosnu i Hercegovinu. Podsjetio je da BiH ima samo jedan gasni priključak, na Zvornik. Tu energija dolazi iz Srbije.

- Od prošle godine dolazi putem Turskog toka, ali isporučilac je Gazprom ruski i nemamo drugog isporučioca. Turski tok kao gasni cjevovod nam je veoma interesantan posebno što je dosada bio siguran u snabdijevanju, a posebno će biti interesantan ukoliko omogući diversifikaciju snabdjevača gasom. Ako pored Gazproma budemo imali i Azerbejdžan, možda Iran, ako prestanu sankcije i izloži se povezivanje u Turskoj, to je po meni jedna velika šansa za ovaj region - mišljenja je Bičakčić.

Što se tiče strategije gasa u BiH, rekao je Bičakčić, misle da moraju ”isforsirati i Jadransko-jonski gasovod koji dolazi iz Albanije i ide prema Austriji“. Podsjetio je kako je Evropa svojevremeno rekla da on nije fizibilan, jer nije razvijena distribucija, te da je za to potreban primarni gasovod.

- To je itekako fizibilan gasovod. To tek sad vidi Evropa i mislim da ćemo i taj gasovod staviti u buduće planove - kazao je Bičakčić.

Smatra i kako ”Bosna i Hercegovina treba pokrenuti tendere i za naftna istraživanja“.

Istakao je kako na sjeveru Bosne, na desnoj obali rijeke Save postoje ti potencijali, koji nisu veliki, ali su ”prekoputa naftna polja Lendava u Hrvatskoj” zbog čega je za očekivati da ti resursi postoje i u BiH.

Dodao je kako su i potencijalne rezerve u regionu Dinarida, s tim da bušenja moraju ići i do 4.000 metara.