Višesedmična trakavica nazvana izbori u Bosni i Hercegovini okončana je s novom gorčinom u ustima.
Iako je visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nametao rješenja kojima je postrožavao kazne za izborne malverzacije i najavljivao da će pokušaj izborne krađe biti tretiran kao antidejtonsko djelovanje, iako su članovi CIK-a donosili "revolucionarna rješenja" za smanjenje izbornih krađa koja su podrazumijevala okretanje glasačkih kutija, i na ovim izborima smo doživjeli manje-više isto što i na svim ostalim – masovne izborne malverzacije, iznošenje i unošenje izbornog materijala, stotine hiljada nevažećih listića...
Na kraju je zbog uočenih brojnih nepravilnosti i sumnjivih rezultata CIK naredio i ponavljanje brojanja u utrci za predsjednika RS. I onda se brojalo. I brojalo. Dodik je u međuvremenu prijetio, najavljivao da je u pitanju pokušaj krađe, da neće priznavati rezultate ponovljenog brojanja, čak je organizirao i mitinge. I tako, nakon nekoliko sedmica, novi cirkus: naime, ponovnim prebrojavanjem glasova sa spornih glasačkih mjesta CIK je utvrdio da Dodik ipak jeste "kraduckao", odnosno da je razlika u njegovu korist bila mnogo manja nego što je prvobitno prebrojano, no kako je lider SNSD-a ipak u prednosti, onda je po CIK-u valjda, ako je namalo, uredu krasti.
No, do obrata nakon brojanja ipak jeste došlo iako članovi CIK-a nisu baš bili najrazumljiviji ko je zapravo pobijedio. Tokom sjednice na kojoj su se saopćavali rezultati predsjednik CIK-a Suad Arnautović kazao kako u izboru za bošnjačkog potpredsjednika nije došlo do obrata te da je pobijedio Ćamil Duraković. Član CIK-a Željko Bakalar ga je ispravio rekavši da do obrata ipak jeste došlo jer je prvobitno prebrojano da je pobjednik Senad Bratić, kandidat Koalicije Pokret za državu. Arnautović izgleda nije ni znao ko je prvobitno bio pobjednik, pa je zaključio: "Znači, ja sam pogrešno sve rekao? Onda ja imam pogrešne rezultate."
No, pravi urnebes tek je nastao s čitanjem pobjednika u utrci za hrvatskog potpredsjednika. Naime, najprije su nam saopćili da je pobjednik nezavisni kandidat Ivan Begić. Onda je Arnautović saopćio da je došlo do zabune zbog upadanja u riječ i da je pobjednik ipak kandidat HNS-a Davor Pranjić.
Pranjić ili Begić, Bratić ili Duraković, jasno je da građani teško mogu povjerovati da su ovogodišnji izbori provedeni iole fer i pošteno uzimajući u obzir da je njihova organizacija u rukama institucije čiji članovi međusobno nisu saglasni ni oko podataka ko je pobijedio na izborima, na istoj sjednici na kojoj te podatke objavljuju.
Ovi izbori posljednji su alarm da je Bosni i Hercegovini potrebna dubinska reforma izbornog sistema. No, istovremeno je potreban i potpuni remont sastava CIK-a, koji je izgubio svaki kredibilitet.
Ovakav pristup neozbiljan bi bio i za sravnavanje računa u birtiji, a ne za saopćavanje odluke ko će voditi državu u naredne četiri godine od krovne izborne institucije. Stoga ne treba čuditi to što su političari, dok su dijelili teške riječi jedni prema drugima, bili složni u negativnoj ocjeni CIK-a.