LOŠA KONTROLA
Među najzagađenijim su nizozemske jabuke, belgijske kruške i mađarske šljive
Domaća proizvodnja zanemarena. Avaz
U zemljama Evropske unije podigla se velika prašina zbog posljednjeg izvještaja organizacije „Pesticide Action Network“ (PAN). Riječ je o skoro desetogodišnjoj analizi, a koja je pokazala da je voće u brojnim zemljama Evrope visoko kontaminirano pesticidima!
Štaviše, otkriveno je da se kontaminacija jabuka, krušaka i šljiva pesticidima gotovo udvostručila od 2011. godine, kada je otpočela analiza. Uzorkovanje je pokazalo dramatično povećanje zagađenosti jabuka, krušaka i šljiva, sa stalnim ukupnim porastom za desetine vrsta voća.
Tako se tokom ispitivanja u 2020. godini pokazalo da su najviše kontaminirane jabuke iz Nizozemske, i to u iznosu od 71 posto, a slijede je Grčka s 54 i Portugal s 50 posto. Analiza uzoraka kruške je pokazala da su belgijske na prvom mjestu, s procentom kontaminacije od 71 posto, a potom one iz Nizozemske sa 70 i Portugala sa 68 posto.
Mađarska je na prvom mjestu kada je riječ o kontaminaciji šljive, a slijede je Grčka i Poljska. Također, Grčka je imala najviše kontaminiranih uzoraka grožđa...
Iako naši poljoprivrednici godinama apeliraju na nadležne da ograniče uvoz voća i povrća, ipak na policama bh. trgovina ali i pijaca, dominira uvozno. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, kada je riječ o uvozu, među 10 vodećih država su mnoge koje prema PAN izvještaju imaju kontaminirano voće.
Ahmed Džubur, profesor na Agromediteranskom fakultetu u Mostaru, upozorava na to da pojedine evropske zemlje imaju i potrebu da se, uvjetno rečeno, oslobađaju voća i povrća u kojem su zabilježene visoke koncentracije pesticida.
- BiH je jedan od logičnijih izbora za plasman tog voća i povrća, koje je nerijetko kancerogeno i uzročnik brojnih teških oboljenja, a sve iz razloga što imamo vrlo nefunkcionalnu državu koja nema razrađene mehanizme kvalitetne i kontinuirane kontrole ispravnosti onoga što uvozimo - kaže on.
Prof. Džubur naglašava kako je, zapravo, potpuno paradoksalna situacija da uvozimo ono što je kontaminirano, dok se, na drugoj strani, u brojnim slučajevima kvalitetnija i zdravija domaća proizvodnja zanemaruje i plasira po niskim cijenama na tržištu.
