U Berlinu danas počinje samit lidera zapadnog Balkana u okviru kojeg bi predstavnici BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije trebali potpisati sporazume o međusobnom priznavanju ličnih karata, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija. 

Iz Vlade Njemačke je saopćeno da se radi o nastavku procesa integracije i stabiliziranja regiona, te približavanja država zapadnog Balkana članstvu u EU.

Nužna stabilizacija zapadnog Balkana

- Mislim da se pokretanjem i forsiranjem Otvorenog Balkana uspjelo pokrenuti Berlinski proces s mrtve tačke na kojoj je bio godinama. To je pozitivan signal, jer Berlinski proces obuhvata svih šest zemalja. Za BiH je to važno iz više razloga.

Prvi i osnovni je da se region počinje smirivati, da se smiruju tenzije, te da se objedinjuje kao jedinstveno tržište, da se olakšava protok ljudi i roba. Za BiH je vrlo važno što će se kroz ovaj proces pokazati da postoje zajednički interesi unutar zemlje, koje mogu ujediniti sve političke aktere oko nekog pitanja – kaže za "Avaz" ekonomski stručnjak i bivši bh diplomata Draško Aćimović.

Ratifikacija sporazuma, koji trebaju biti potpisani, u Parlamentu BiH bila bi jasan signal da je naša zemlja na dobrom putu prema kandidatskom statusu, dodaje Aćimović.

Stabilizacija zapadnog Balkana je nužna zbog građana i svih problema izazvanih posljedicama rata u Ukrajini. Aćimović jedan od najvećih vidi na tržištu električnom energijom, gdje berze gube značaj, pa se potrebne količine nastoje osigurati bilateralnim sporazumima.

Kod nas štede ljudi, ne i država

- Imamo užasnu situaciju, jer sam i na početku rata najavio da će Rusija ići na zauzimanje atomskih i termo – centrala i kontrolu nad rudnicima uglja. Na taj način i Ukrajina, ali i EU koja zavisi od izvoza struje iz Ukrajine, dolaze u vrlo tešku situaciju. Ukrajina je već ostala bez više od 40 posto svoje energije, ljudi su u mraku, bolnice rade sa agregatima … Ove zime Evropa neće imati dovoljno električne energije, pa će na sve moguće načine tražiti mogućnost da je dobiju i iz BiH – pojašnjava Aćimović.

On podsjeća da je Elektroprivreda HZHB još tokom ljeta iskazala nedostatak dovoljnih količina struje za svoje potrošače, te ukazuje na potrebu da se strujom najprije podmire stanovnici BiH.

- Nisam siguran da smo u nekom obilju i mislim da se što prije trebaju širiti kapaciteti zasnovani na zelenim tehnologijama, a sa štednjom smo trebali početi davno. U Evropi se sada pokazuje da moraju da štede i ljudi, jer je država racionalizirala potrošnju. Kod nas su štedjeli ljudi, ali država ne, tako da ako želimo da ovu zimu ne provedemo u mraku pod hitno moramo početi da štedimo i unutar javnih, državnih institucija – ističe Draško Aćimović.