Vlasti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu su nedavnim imenovanjem Roberta Perića za komesara policije i Ramiza Hasića za zamjenika komesara u posljednji tren spriječile da se u potpunosti uruši cjelokupni sistem Ministarstva unutrašnjih poslova.
Zbog činjenice da je HNK četiri godine bio bez šefa policije, kao i da je cijeli mandat posljednjeg komesara Ilije Lasića, koji je istekao 2018. godine, bio obilježen sudskim procesima, jer je Vrhovni sud FBiH presudio da je bio nezakonito imenovan, policijskom sistemu u HNK je zaprijetio totalni kolaps.
Tako je cjelokupnim MUP-om svih ovih godina rukovodio Slađan Bevanda, ministar, i to bez prvih i najodgovornijih saradnika, komesara, sekretara MUP-a, ali i direktora Uprave za administraciju. Također, sve to vrijeme MUP je bio bez radnih tijela, koja su temelj zakonitog funkcioniranja.
Policijski sistem u HNK je doveden do situacije u kojoj nedostaje više od 250 policijskih službenika. S druge strane, više od 50 policijskih službenika steklo je uvjete za penzionisanje te će iz Sindikata policije HNK, nakon imenovanja Perića i Hasića, nedvosmisleno poručiti: „Ovo je za nas kraj agonije.“ Pred Perićem i Hasićem, iskusnim policajcima, tako su brojni problemi i izazovi.
Iako su preuzeli svoje dužnosti te su jučer imali prvi zajednički kolegij s ministrom i načelnicima svih policijskih uprava i jedinica, ipak, ruke su im prilično vezane jer je za rješenje silnih problema neophodna uspostava Policijskog odbora, tijela koje ne funkcionira još od 2014. godine.
Bez Policijskog odbora, kao drugostepenog tijela, nije moguće donijeti konačno i izvršno rješenje o pravima iz radnog odnosa policijskih službenika. Policijski odbor formira Kantonalna vlada te su opet na potezu vladajuće strukture. Tek nakon uspostave Policijskog odbora mogu otpočeti, prioritetno, s procesom penzionisanja policijskih službenika i vanredne dodjele činova te u konačnici prijema kadeta.
Propust sistema oslikava se i u činjenici da se još od 2015. godine protiv nekolicine policijskih službenika vode krivični postupci zbog sumnje da su počinili krivična djela, ali im zbog nepostojanja mehanizama nije bilo moguće dati otkaz. Pri tome im se isplaćuje 85 posto plaće, koliko im pripada dok su na suspenziji.
