Senad Džananović, predsjednik Udruženja za digitalnu transformaciju BiH i menadžer u PWC-u BiH, istakao je kako naše kompanije imaju neadekvatne mjere zaštite.
- Najednostavniji tipovi napada u BiH su i najčešći – to su phishing napadi koji rezultuju ransomware napadima ili krađom podataka, koji nerijetko završavaju i zastojem u proizvodnji. Drugi tip je business e-mail compromising – napadač se ubacuje u komunikaciju dvije strane, kupcu daje informaciju da izvrši uplatu na pogrešan račun. Treći su DDOS napadi - kazao je Džananović prilikom gostovanja na FTV.
Dodaje kako je nedovoljan broj kadra koji se bavi cyber-sigurnosti veliki problem u BiH.
- To je posljedica nedovoljnog nivoa svjesnosti i znanja menadžmenta koji ne angažuje stručnjake te oni odlaze iz zemlje, a oni koji ostaju su nedovoljni za broj kompanija koje imamo - kazao je Džananović.
Mala i srednja preduzeća u BiH smatraju se nezanimljivim napadačima, ali situacija je drugačija, upozorava Džananović. Dodaje i kako je skoro nemoguće doći do podataka o šteti i broju cyber-napada – samim tim oni i ne vide šta se dešava.
Kad su u pitanju poruke firmi i pojedinaca koji se lažno predstavljaju, a u svrhu dobijanja ličnih podataka, Džananović kaže građani sami sebe dovode u poziciju žrtve – izlaskom na socijalne mreže, davanjem ličnim podataka, korištenjem jedne lozinke na više mjesta...
- Korespondenciju mailom, Viberom, Messengerom... ljudi shvataju neozbiljno i onda reaguju na takvu poruku - ističe Džananović i kao primjer navodi slučaj osobe koja je uplatila novac nakon informacije da je dobila na nagradnoj igri koju nije igrala.
Džananović je istaknuo kako će za dvije sedmice u Sarajevu će biti organizovan Sarajevo Security Summit posvećen ovoj temi, gdje će biti i predstavnici FUP-a i MUP-a RS-a, te da ovaj skup podržava “Inovacija i digitalizacija u malim i srednjim preduzećima u BiH”, projekt koji provodi GIZ, a u ime njemačkog Ministarstva za razvoj i saradnju.
Policijske agencije u BiH imaju kapacitet za borbu protiv ovog kriminala, ali njihova uloga nije da spriječe taj napad, nego da istraže šta se desilo. Organi imaju tu mogućnost, ali taj proces ide jako sporo – nažalost, kod nas neke institucije nisu još zaživjele, pa ni taj sektor koji bi mogao preventivno da djeluje, zaključuje Džananović.
