U svojoj historiji NATO nikada nije imao potrebu da aktivira član 5. ugovora u cilju odbrane neke od zemalja članica, ali jeste sudjelovao u vojnim operacijama od Bliskog istoka do BiH 1995. ili Srbije 1999. godine.

Neprecizne rakete

Ovo je za “Avaz” kazao vojno-politički analitičar Neven Kazazović, komentirajući najave takvog scenarija nakon što su dvije rakete pale na istok Poljske.

- Sklon sam zaključku da nije važno čije su rakete, nego ko ih je ispalio. A to se pouzdano ne zna. Ima indicija da su Rusi izveli raketni napad na Lavov, koji je vrlo blizu poljske granice, ali to je vrlo slaba konstrukcija, jer ja se ne bih složio s tim da Rusi imaju neprecizne rakete. Njihove rakete su korištene na nama - kaže Kazazović.

U međuvremenu, oglasio se i predsjednik Poljske Andžej Duda, saopćivši da nema dokaza da su rakete ispaljene s ruske strane i da se radilo o napadu na ovu državu, već su, najvjerovatnije, korištene u sklopu odbrambenog sistema Ukrajine. Međutim, Kazazović vjeruje da bi NATO, sve i da je drugačije, pronašao modus da ne aktivira član 5.

- Aktiviranje člana 5. nije u interesu NATO-a, a mislim da nije u interesu ni Rusije, jer to bi značilo evropski ili svjetski rat. U takvom ratu, a posebno nuklearnom, niko ne bi bio pošteđen, tako da će svako izbjegavati nešto što ide na njegovu štetu - pojašnjava Kazazović.

Bespotrebna avantura

U odgovoru na pitanje kome je onda u interesu širenje sukoba podsjeća na historijske činjenice.

- Ukrajina je nekad bila poljska, Kijev je bio poljski grad. Zapadni dio Ukrajine danas “naginje” Poljskoj. Tu dominira katoličko stanovništvo, kao i u Poljskoj, pa su Rusi već optužili Poljake da namjeravaju anektirati zapadni dio Ukrajine. Takve ideje postoje, ali ja ne vjerujem da bi se Poljska usudila da uđe u takvu avanturu, da povuče cijeli NATO za sobom. NATO to ne bi dozvolio - ističe Kazazović.

Ostavljeni na cjedilu

Rusija nije ostvarila svoje ciljeve u Ukrajini, kategoričan je Kazazović, jer, iako kontrolira okupirani Donjeck, Lugansk i Zaporožje, izgubila je Herson i brojne druge gradove i sela.

- Rusi sve vrijeme tuku iz daljine, raketama, artiljerijom, dronovima, a pješadija im nije baš jača strana. Povlačenje iz Hersona pokazuje da su oni bili vrlo loše snabdjeveni i ostavljeni na cjedilu. Ne vjerujem da će rat brzo završiti i da je Ukrajina spremna da se odrekne Krima i drugih oblasti, a da borbom ne pokuša popraviti situaciju - kaže Kazazović.