MOSTAR

Čović na obilježavanju 31. godišnjice HZHB: Ponosan sam što tražimo rješenja za evropsku BiH

Ostaju nam otprilike dva ciklusa po 4 godine kada u konačnici treba osigurat do kraja, da po Ustavu BiH hrvatski narod bude konstitutivan s druga dva naroda i legitimno ga predstavlja pred svim nivoima vlasti, rekao je Čović

Dragan Čović. Fena

H. J. I.

18.11.2022

Trideset prva godišnjica Hrvatske zajednice Herceg-Bosne obilježena je u petak polaganjem vijenaca na spomeniku ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru, nakon čega je održan i okrugli stol "Herceg-Bosna: Historijski usud ili "istočni grijeh" Hrvatstva".  

Vijence u Mostaru su položile delegacije Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg-Bosne predvođena predsjednikom HNS-a Draganom Čovićem, te predsjednicom Sabora HZ HB Lidijom Bradara i predsjednikom GV HZ HB Ivom Čolakom.


Historijska uloga Herceg Bosne

Također, vijence su položili i ambasador Republike Hrvatske u BiH s delegacijom Ivan Sabolić te delegacija Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH.

U Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače održan je potom okrugli stol na temu "Herceg-Bosna: Historijski usud ili "istočni grijeh" Hrvatstva".

Tom prilikom sve prisutne pozdravio je predsjednik Glavnog vijeća HZ HB Ivo Čolak, a zatim i predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović, koji je uputio čestitku povodom obilježavanja 31. godišnjice osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne, naglasivši njezin značaj za hrvatski narod.

Govoreći o stvaranju i historijskoj ulozi Herceg Bosne ukazao je na značaj onoga što se radilo prije 31 godinu u odnosu na ono što predstoji u budućnosti.

- Da nije bilo HZHB i organiziranog djelovanja hrvatskog naroda, mi danas ne bismo bili ovdje i ne bismo se borili za svoja politička prava. Zato sam danas ponosan što tražimo rješenja za evropsku BiH u kojoj ćemo mi kao narod biti do kraja ravnopravni - rekao je Čović.


Legitimno predstavljanje Hrvata

Podsjetio je sve prisutne kako jednako imaju važnu historijsku ulogu jer su veliki dio njih utemeljitelji HZ HB, ali i da je imaju i oni koji su tu cijelo ovo vrijeme, u svakom dijelu formalnog života hrvatskoga naroda u BiH, kako kroz izvršnu i zakonodavnu vlast tako i obrazovne i druge hrvatske institucije.

Podsjetio je kako je prevažan dokument koji je usvojen prije dvije godine, a koji je strateška odrednica za sljedećih deset godina za hrvatski narod.

- Prve dvije godine su već iza nas, ostaju nam otprilike dva ciklusa po 4 godine kada u konačnici treba osigurat do kraja, da po Ustavu BiH hrvatski narod bude konstitutivan s druga dva naroda i legitimno ga predstavlja pred svim nivoima vlasti - zaključio je Čović.

Osvrnuo se i na stradanje u Vukovaru i Škabrinji koji su se prenijeli i na BiH.

- Istovremeno obilježavamo i sve krvave tragove od Vukovara i Škabrnje koji su se kasnije prenijeli i na BiH. Tad su djelovali ljudi koji nisu bili uvježbavani za to, ali su imali mudrost - naveo je Čović govoreći o onome što se događalo u novembru 1991. godine.

Sudionici okruglog stola "Herceg-Bosna: Povijesni usud ili "istočni grijeh" Hrvatstva"; prof. dr. sc Ivica Lučić, prof. dr. sc Mladen Ančić i doc dr. sc Dražen Barbarić su se u svojim obraćanjima dotaknuli aktualne problematike Hrvata širom BiH.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.