Nakon vijesti da je organski krompir proizveden u Bosni i Hercegovini vraćen s hrvatske granice zbog toga jer je sadržavao veće količine kadmija nego što je to dozvoljeno, prof. dr. Hamdija Čivić, redovni profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, objasnio je za portal „Avaza“ šta je kadmij i kako dospjeva u povrće.

Antropogeni utjecaj

Prema riječima profesora radi se o teškom metalu koji može biti opasan po ljudsko zdravlje u većim količinama.

- Ovaj kontaminirani krompir uzgajan je vjerovatno na nekom zemljištu gdje je povišen sadržaj kadmija. Radi se o metalu koji je inače opasan i kancirogen što je i dokazano, ako se nađu u lancu izhrane. Ovaj metal u zemljištu može da se pojavi iz dva glavna izvora. Jedan je prirodni tj., da je matični supstrat tog zemljišta sadrži taj elemenat.

To je obično tamo gdje su rude cinka, kadmije, a takvih područja kod nas ima. Recimo da je tamo uzgajan krompir u blizini ili baš na na tom zemljištu – kaže prof. Čivić.

Međutim, dodaje profesor, to baš i nije velika vjerovatnoća. Veća je vjerovatnoća da je to antropogeni utjecaj, znači utjecaj čovjeka koji je povećao sadržaja kadmije.

- Kadmij se, također, može naći u poplavljenom zemljištu tako što se izliju rijeke, a u tim rijekama, pogotovo kod nas na žalost, se ispuštaju otrovne supstance iz industrija u kojima se mogu naći takvi elementi ili drugi spojevi pa da se na takav način kontaminira zemljište na kojem se uzgajaju biljke i onda se ovaj teški metal nađe u biljci koju mi jedemo – ističe prof. Čivić za portal „Avaza“.

Nekoliko mogućnosti

Drugi način je, dodaje naš sagovornik, tako što se kadmij nađe u poslatim đubrivima pa ako je predozirana mineralna gnojidba sa folsfatima eto kadmije u biljku. I to može biti jedan od uzroka kao i industrijska područja.

- Ako je u blizini negdje uzgajano gdje imamo termoelektrane uglja, a poznato je da ga u uglju ima dosta, onda kadmij završava u atmosferi te putem kiša može dospjeti u zemljište, a tako i u biljku – dodaje profesor.

Ima, govori dalje, nekoliko mogućnosti kako može dospjeti u biljku. Šta je pravi uzrok pojave admije u biljci može se otkriti ako se zna odakle je taj krompir tj. gdje je proizveden, a to znaju oni koji su izvozili jer su ga oni kupovali.

- To je sad posao inspekcijskih organa da utvrde odakle dolazi krompir pa da onda reaguju. Naravno to je trebalo proći prije kontrolu da se ovo ne bi desilo, ali to je drugi problem u ovom lancu.

Mi nemamo zakonsku regaulativu, nemamo zakon o organskoj poljoprivredi na državnom nivou, a čim nemamo zakon nemamo ni podzakonske akte koje regulišu kontrolu, pogotovo ko kontrolira, kako se kontrolira, kako se taj proces drži pod kontrolom itd. E, to su sve gafovi, šupljine koje mi na žalost u tom čitavom sistemu imamo i onda nam se desi ovo – ističe prof. Čivić.

Maksimalno dozovljeno

Profesor dodaje kako ima pravilnik koji je regulisao koliko kadmije smije biti biljnim proizvodima. Maksimalno se može naći od 0,05 mg po kilogramu do 0,1 mg po kilogramu kadmije, a u ovom krompiru je nađeno 0,16 mg to je čak više od 50 posto od maksimalno dozvoljenog tako da to nije za potcijeniti.

- Ti pravilnici su doneseni na osnovu brojnih istraživanja i ispitivanja i to je neka granica do koje se može tolerisati prisustvo kadmije u biljci. Ali, ovdje se radi o organskom krompiru, a on ne bi smio imati ni te dozvoljene granice, a ne da ih još i prekorači – govori prof. Čivić.

Upozorava da je opasan elementi i da je već dokazano da može izazvati najteža oboljenja.

- Neće se desiti ništa ako pojedemo jedan krompir, ali ako jedemo malo više i češće može doći do oboljenja. Naime, to u našem organizmu akumulira, organizam u svom metabolizmu ne može te teške metale izbaciti i oni ostaju da se akumuliraju u našim vitalnim organima i i onada dolazi do određenih zdravstvenih problema – upozorava prof. Čivić.