Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine danas je posjetio ambasador Rumunije u BiH Nj.E. Anton Pacuretu gdje se sastao sa predsjednikom i članovima Centralne izborne komisije BiH.
Nakon što je potvrdila rezultate Općih izbora održanih u BiH 02.10.2022. godine, razgovaralo se o aktivnostima na pripremi i provedbi prijevremenih izbora za načelnika/gradonačelnika u šest općina/gradova u BiH zakazanih za 05.02.2023. godine, ali i o dosadašnjim aktivnostima Centralne izborne komisije BiH na digitalizaciji izbornog procesa u Bosni i Hercegovini i budućim planovima.
U Rumuniji se na biračkim mjestima koristi elektronski sistem za identifikaciju birača kao dio provjere za ostvarivanje biračkog prava. Nakon zatvaranja biračkih mjesta, vrši se audio i video snimanje aktivnosti biračkog odbora na biračkom mjestu. Svako od oko 10 hiljada biračkih mjesta ima na raspolaganju dva tableta koja su on-line uvezana sa centralnim serverom u Bukureštu.
Ambasador Pacuretu je naglasio da CIK BiH predstavlja jednu od najbitnijih karika u demokratskoj strukturi zemlje te je stoga jako važno očuvati nezavisnost ove institucije.
Istaknuo je da Rumunija ima više od četiri miliona svojih državljana koji žive van zemlje, najviše u zemljama Evropske Unije. Prema njegovim riječima Rumunija je prilagodila izborni sistem novonastaloj situaciji uz uvjet da se svakom registriranom biraču mora omogućiti pravo glasa. Biračima koji glasaju putem pošte je omogućeno da izvrše preuzimanje (download) glasačkih listića putem interneta.
Zbog svega navedenog, iskustva iz Rumunije bi bila od velike koristi za unapređenje izbornog procesa u BiH, te je u vezi s tim razgovarano i o uspostavi saradnje sa Stalnom izbornom komisijom Rumunije.
Arnautović je upoznao ambasadora Pacuretu sa ambijentom u kojem radi Centralna izborna komisija BiH. Tokom cijelog izbornog procesa, uključujući pripremu i raspisivanje izbora, pa sve do trenutnog procesa provođenja posrednih izbora Centralna izborna komisija BiH je izložena snažnim i neprimjerenim političkim pritiscima i direktnim prijetnjama zbog odluka koje donosi na bazi predočenih dokaza, a ne na bazi očekivanja i želja pojedinih političkih subjekata, što je dio šire strategije potkopavanja vjerodostojnosti procesa kojima upravlja Centralna izborna komisija BiH i dovođenja u sumnju funkcionalne nezavisnosti ove državne institucije.
Vrše se neprimjereni pokušaji diskreditacije članova Centralne izborne komisije BiH i institucije u cjelini. U javnom i medijskom prostoru, prisutan je eksplicitni govor mržnje, a kontinuirano se prijeti podnošenjem krivičnih prijava i smjenom članova Centralne izborne komisije BiH, što sve skupa predstavlja ozbiljnu prijetnju vladavini prava. Iako intenzitet napada na ovu državnu instituciju varira tokom izbornog ciklusa ti napadi se povećavaju kada CIK BiH donosi odluke nepovoljne za određenog političkog aktera to jeste nisu po njegovoj želji.
Još jednom je istaknuto da svaka odluka Centralne izborne komisije BiH predviđa sudsku zaštitu i može biti preispitana kroz predviđeni institucionalni postupak pred Sudom BiH, pa čak i pred Ustavnim sudom BiH. Umjesto da se na ovaj način traži zaštita svojih prava, koriste se prijetnje i zastrašivanja čime se ugrožava instituconalna nezavisnost i onemogućava nesmetano funkcioniranje ove važne državne institucije.
