Situacija na Kosovu može se razvijati u dva pravca, kaže za “Avaz” profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA i potpredsjednik Centra za sigurnosne studije Armin Kržalić.
Prvi scenarij je eskalacija tenzija i sukob nižeg intenziteta.
- Mogući su određeni teroristički napadi, pojava nasilja, posebno napadi koji mogu biti usmjereni prema institucijama Kosova i međunarodnim snagama. Svakako u tom kontekstu može doći i do nasilja prema stanovništvu posebno na sjeveru Kosova – kaže profesor Kržalić.
Druga opcija, posebno nakon poruka međunarodnih zvaničnika koji pozivaju na spuštanje tenzija, uklanjanje barikada, te poručuju da neće dopustiti nasilje, čini se izvjesnijom – da sve završi mirno i na najbezbolniji mogući način.
- To je pravac koji se već dugo godina zagovara - normalizacija odnosa Kosova i Srbije. Ne mora to biti ni zvanično priznanje države, već zvaničnih dokumenata, uvažavanja Kosova kao međunarodnog subjekta od strane Srbije, a s druge strane uvažavanja potreba srbijanske vlasti da ekonomski i na druge načine pomogne srpsko stanovništvo u Kosovskoj Mitrovici. Bit će potreban pristup obostranog razumjevanja – ističe Kržalić.
Dodaje da politika u Srbiji mora shvatiti da je Kosovo izvan teritorijalnog suvereniteta Srbije, jer je to jedino rješenje koje bi vodilo ka relaksaciji odnosa na Zapadnom Balkanu.
- Međutim, bojim se da i sadašnja administracija EU, pa možda čak i administracija SAD, neće moći promijeniti sadašnje ekstremne stavove politika u Srbiji i da neće doći do takvog iskoraka, jer su ove politike od 2012. naovamo ojačale i nivo svijesti građana sa radikalnim stavom da je Kosovo i dalje dio Srbije. Vidimo čak da te politike javno najavljuju da su građani spremni, ako treba, žrtvovati mir da bi branili takve stavove – kaže Kržalić.
Zbog toga će se morati nešto promijeniti u razgovorima sa Srbijom, smatra Kržalić, te ističe da poruke zvaničnog Beograda, koje čujemo i ovih dana, nisu odraz srbijanske politike već grupe savjetnika oko predsjednika i vlade, koji više zastupaju interese Rusije nego Srbije.
Dok na daljnji razvoj situacije na Kosovu u najvećoj mjeri utiču predstavnici međunarodne zajednice, slično je i u BiH, gdje i sigurnost i drugi procesi ovise od stavova zvaničnika EU, SAD …
- Nažalost, BiH se dovela u situaciju da sigurnost države, proces integracija, reformi, zavise upravo od mehanizama i aktivnosti međunarodnog faktora. Zato što smo u zadnje vrijeme, od 2004. ili 2006. godine tolerisali radikalne politike koje su u dobroj mjeri radikalizirale i javno mnijenje. One su vidjele da im je taj pristup dobar s pozicije ostanka na vlasti i držanja moći. EU je to tolerisala. Uvijek sam tvrdio da će joj se takav pristup vratiti poput bumeranga i vidjeli smo ovih dana u Njemačkoj kako se u tako jednoj razvijenoj, demokratskoj zemlji, pokušao napraviti državni udar – zaključuje profesor Armin Kržalić.
