Šta status kandidata mijenja za BiH i šta nam donosi? Očekivanja su velika, a obaveze još veće. Za Dnevnik 2 Federalne televizije je o ovome govorio Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH.
Euforija je opravdana, kaže Plakalo. Od 2008. godine, kada je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ovo je jedan od najvažnijih iskoraka nakon 2016. i predavanja aplikacije, smatra on: Ima se pravo biti optimist, ima se pravo malo proslaviti. Međutim, to je i obaveza – mnogo je reformi, prioriteta, startegija... Cijeli sistem se mora mijenjati – dva dana slavlja su dovoljna, od ponedjeljka moramo odgovorno pristupiti implementaciji onoga što čeka BiH naredni period”.
Geopolitičke promjene su jedini razlog dobijanja kandidatskog statusa – BiH nije ništa ispunila što je bilo pred njom, ističe Plakalo.
Što se tiče evropskog novca, neće biti novih fondova - ali otvaraju se nove mogućnosti, navodi Plakalo: "Veliki iznosi će ići za izradu nacionalnih strategija – ali problem je što se u Mehanizmu koordinacije osporava činjenica postojanja državne ili nacionalne strategije".
Plakalo je dodao kako je, zapravo, Mehanizam koordinacije neefikasan zbog političke opstrukcije i da Evropska komisija zahtijeva od nas "jedan glas": "Nije postignut politički dogovor koja će institucija vršiti nadzor sredstava iz EU. To bi trebalo biti Ministarstvo finansija, kao i u zemljama regiona. To će nastaviti vršiti EU do ne dođe do konsenzusa kod nas ko će to raditi".
Plakalo podsjeća kako je ministarstvo poljoprivrede nešto što se zahtijeva već duže vrijeme, a da ne bi bilo loše imati i ministarstvo za evrposke integracije – ali nema političkog kompromisa, prvenstveno zbog entiteta RS.
Do prijema u Evropsku uniju će trebati dosta vremena. Ispunjavanje 14 prioriteta je prelazak iz dejtonske BiH u briselsku BiH – i to će potrajati 7-8 godina, a nakon toga ide otvaranje poglavlja, kazao je na kraju Plakalo.
