Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, potrošačke cijene u decembru bile su u prosjeku niže za 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, a 2022. završili smo s godišnjom inflacijom od 15,7 posto. Nastavljen je trend rasta cijena hrane za 0,6 posto u odnosu na novembar.

Za razliku od prošlogodišnjih poskupljenja koja su se mogla opravdati rastom troškova za električnu energiju, grijanje, gorivo i sirovine, rast cijena hrane se sada ne može objasniti.

Studiozna analiza

- Cijene su pale u odjeljcima odjeća i obuća i prijevoz za po 5,7 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 0,9 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće i komunikacije za po 0,2 posto - navedeno je u izvještaju Federalnog zavoda za statistiku.

Ekonomski analitičar Igor Gavran kazao je da nije potrebna studiozna analiza kako bi se uočile sve nelogičnosti vezane za poskupljenje hrane. Rast cijena, podsjetimo, nastavljen je i u januaru ove godine.

- Iz podataka Zavoda za statistiku evidentno je da je cijena prijevoza niža za 5,7 posto, a energenata za 0,9 posto. To su ključni troškovi i za proizvodnju i za trgovinu i, bez obzira na to što su ti troškovi niži, cijene hrane opet su porasle. Dakle, ne treba velika analiza da se zaključi da je neko lijepo zaradio na potrošačima, a s obzirom na odluku o tzv. ograničenju marži na određene proizvode, izgleda da se ni inspekcije nisu mnogo umorile radeći - istakao je Gavran.

Šta je važnije

Uprkos nizu upozorenja da cijene osnovnih životnih namirnica, na isti način kako su rasle, konačno moraju krenuti u suprotnom pravcu, svi se prave gluhi.

- Jedni veselo ubiru javne prihode, a drugi povećavaju zaradu, pa im više odgovara da ne čuju. Sad je aktuelnije ko će se i gdje uhljebiti za ambasadora nego koliko će koštati brašno ili mlijeko - dodao je Gavran.