Velika podrška Evropske unije i evropske javnosti Ukrajini pokazuje da ogromna većina Evropljana dobro vidi što je zlo, a to je ruska agresija i bilo bi dobro da svi to tako jasno vide i u Hrvatskoj, izjavio je u četvrtak u Briselu hrvatski premijer Andrej Plenković.

- Podrška Evropske unije i dalje je čvrsta i ovakva solidarnost i ovako velika podrška pokazuju da ogromna većina Evropljana jako dobro vidi što je zlo, a to je ruska agresija na Ukrajinu i što je dobro, a to je odbrana ukrajinskog naroda od agresije - rekao je Plenković, dodajući da bi bilo “sjajno da i u Hrvatskoj svi to tako jasno vide“.

Plenković je aludirao na zastupnike Hrvatskog sabora koji su bili protiv toga da Hrvatska učestvuje u obučavanju ukrajinskih vojnika.

Inače, Zelenski se u četvrtak obratio zastupnicima Evropskog parlamenta, zatim je došao u Evropsko vijeće na samit lidera država članica. Nakon toga održao je niz bilateralnih sastanaka s evropskim čelnicima.

Evropski čelnici su za sastanke s ukrajinskim predsjednikom bili podijeljeni u četiri grupe. Plenković je bio u grupi s liderima Austrije, Bugarske, Cipra, Grčke, Mađarske i Slovenije.

O posjeti Mostaru

Hrvatski je premijer također razgovarao i s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Žozepom Boreljom (Josep Borrell), u prvom redu o dijalogu između Kosova i Srbije i situaciji u Bosni i Hercegovini.

Rekao je da je izvijestio Borelja o svojim dojmovima nakon posjeta Mostaru i učestvovanju na Hrvatskom narodnom saboru.

- Tu je iskazano jedinstvo svih političkih stranka hrvatskog naroda u BiH i poslana poruka da je Bosna i Hercegovina domovina i hrvatskog naroda - rekao je Plenković.

Dodao je da se zahvaljujući njegovim i naporima hrvatske vlade o BiH, o ravnopravnosti hrvatskog naroda i konstitutivnosti razgovaralo na najvišim nivoima u EU.

- Učinili smo sve što smo mogli i u konačnici je zbog toga ta tema postala političkom temom koja je dovela do intervencije visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), nakon završetka izbora u BiH. Ta je intervencija omogućila komforan položaj Hrvata u BiH - rekao je Plenković.

Vlada Hrvatske ima ustavnu obavezu

Najavio da će sljedeći četvrtak u posjetu Zagrebu doći predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, što će biti njena prva službena posjeta van Sarajeva.

- To je ujedno strašno važan signal i prilika za sagledavanje odnosa na jednom novom nivou. Ja sam rekao vrlo jasno i u Mostaru da hrvatska vlada ima i ustavnu obvezu i političku volju da pomaže Hrvatima, ali da želi graditi odnose s cijelom Bosnom i Hercegovinom, što uključuje i druge narode i sve građane koji tamo žive, a to se vidi iz investicija, infrastrukture, mostova, cestovnih prijelaza - rekao je Plenković.

Kazao je da Hrvatska nakon ulaska u šengenski prostor ne želi biti “tvrđava prema građanima BiH”, nego da će učiniti sve da olakša protok ljudi i komunikaciju.

Što se tiče hrvatskog zahtjeva da sudjeluje u misiji EU-a Althea u BiH, koju je Borelj odbio pozivajući se na odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, Plenković kaže da su ti razlozi danas prevladani, da više nema nikakvih prepreka za to, ali da je od toga puno važnije to da Hrvati mogu birati svoje predstavnike i da su potpuno ravnopravni.