Koliko je u današnjem vremenu teško biti čovjek? Je li se dostojanstvo čovjeka izgubilo, a moral urušen? Plaćaju li narodi ceh političkih prepucavanja? Zašto se Hrvati dijele na legitimne i nelegitimne? Kako komentira progon imama zbog izrečenog na hutbi? Da li opstanak BiH ovisi od Srbije i Hrvatske? Ko je čiji pijun i ko za koga igra - na ova, ali i ostala aktuelna pitanja odgovarao kardinal Vinko Puljić, nadbiskup i metropolit u miru Vrhbosanske nadbiskupije u emisiji "Mreža" na FTV.

Kaže da je poremećen kriterij vrijednosti i da čovjek više nije u centru vrednovanja.

- U centru je korist, imati, potrošiti, uživati. A to je sasvim nešto drugačije. E zato je posebno teško biti čovjek.

"Moral se urušava"

Ističe da, kad se ne poštuju kriteriji po čemu je čovjek čovjek, onda sve teže postaje razumjeti jesmo li moral izgubili.

- Moral se urušava. Potrebno je vratiti vrednovanje čovjeka i kriterija. Ne može samo jedna strana vraćati. Prvo lično mora svaki čovjek biti svjestan svog dostojanstva i svoje odgovornosti. Razvijali smo brojne sposobnosti, a premalo se radi na odgovornosti. Nema moralnog odgovornosti bez odgovornosti. A to je isto, ne samo u ličnom, nego i u društvenom životu bilo, počevši od škole, od struktura državnih, do medija, politike, svi moraju uložiti svoj udio da se izgrađuje odgovornost, odnosno da budu kriteriji po kojima čovjek ostvaruje sebe u svom dostojanstvu. Moramo shvatiti da dostojanstvo ne daje društvo, politika, država. To je čovjeku Bogom dano. To mora priznati društvo, to mora prihvatiti država, to mora izgrađivati strukture da to dostojanstvo prihvate i poštuju.

Kardinal smatra da je naše društvo, ali i javnost bolesna.

- Zato što više vrednujemo one prolazne, profitabilne stvari, a manje vrednujemo ono što čovjeka čini čovjekom, što stvara ozračje povjerenja. Danas je izgubljeno povjerenje. Najgore je što je čovjek izgubio povjerenje u samog sebe. Čovječe, vrati se sebi dok još imaš kome se vratiti. Javna je klima takva da čovjeku ne da misliti, ne da mu prosuđivati, odlučivati. Čim nemate te odgovornosti više ni lično ni društveno se ne ostvaruje se razvoj. Nažalost, urušili su se kriteriji, ne samo u našoj državi, nego u svijetu. Mi smo zapravo taj kotačić globalnog života, međutim jasno da obnova mora početi od čovjeka iznutra. Mi smo izgubili savjest. Savjest i odgovornost idu zajedno. Ako nemamo savjest i odgovornost teško možemo izgrađivati javno mnijenje. Čovjek je glavna vrednota. Sjećam se kako su se kleli u politici kako će izgraditi državu po mjeri čovjeka. E, jadno su ga izgradili. Nažalost čovjek je najveća žrtva upravo u tome.

Nepovjerenje među ljudima

Navodi da se vraća nepovjerenje među ljudima.

- Donosimo zakone koji su protuprirodni. Donosimo zakone tobože za dobro čovjeka, a u biti protiv čovjeka. Negiramo one posljedice koje se donose nakon tih zakona. Zato se potrebno vratiti klimi u kojoj moramo biti svjesni mi smo ljudi stvorenja, moramo s Bogom računati. A ko s Bogom ne računa, taj gazi čovjeka.

Kardinal kaže da moramo razlikovati ono što je čovjek napravio i ono što Bog prepušta prirodnim događanjima.

- Strašno je slušato o mrtvima u Turskoj i Siriji, ali mi smo svjesni da je tu čovjek nemoćan. Pred Božijim zakonom je nemoćan. Isto tako je strašno slušati o mrtvima koje sila ubija, agresija ubija. Ne možemo negirati identitet naroda i trebamo uspostaviti poštivanje identiteta svake osobe, svake vjerske zajednice, svakog narodnog identiteta. Tek onda možemo zdravo povjerenje graditi. Svaka akcija izaziva reakciju i kad čovjek na to upozorava onda se često etiketira. Nije u pitanju upozorenje kao ekstremizam nego upozorenje na to da ne možemo jedno naglašavati, a drugo negirati. Svaki ekstremizam je opasan. Treba poštivati različitost. Čovjek ima pet prstiju i svi su različiti i svaki od njih dobro dođe. Tako je svaka naša različitost dobrodošla, nije suvišna, samo je pitanje kako stvoriti i slogu i jedinstvo.

Naglašava da nisu samo političari krivi za situaciju u BiH već i narod koji ih bira.

- Narod plaća ceh politike. To je u cijeloj regiji tako. Narod nema velikog izbora jer se demokratija pomalo urušava, ne samo moral. Zato što više ne vrednuje čovjeka. Demokratija pomalo postaje demokratija. Njom ne vlada zdravi duh, nego bolesni duh. Ne treba samo kriviti i napadati jer time ništa ne rješavamo, samo stvaramo ogorčenje u javnosti. Potrebno je ponuditi zdrave strategiju. Sebičnost je jako učahurena, nju je teško razbiti. Valjale bi nama strategije da gradimo pozitivu za budućnost.

Da nije dobrih ljudi svijet bi propao

Smatra da se previše očekuje od crkvenih struktura političko rješenje.

- To je vrlo delikatno. Politika mora odgovorna biti za svoje djelovanje, a crkva nudi načela. Za mene je svaki čovjek isti. Legitimni i nelegitimni Hrvati su pitanje struktura. Strukture se nisu stvorile da se bude jednakopravno. Nažalost nije to samo lokalna politika, to je i međunarodna politika. Nametnuta javnosti ne da misliti svojom glavom. U Dejtonu su, da zadovolje velike sile, potpisali podjelu BiH. I jedne sude u Hagu za podjelu, a druge nagrađuju za podjelu. Podjela je zapravo stvorila nepravdu. Mi po Dejtonu nismo jednakopravni. Prevažno je ne forsirati naglasak koji većina želi, nego gledati svakog čovjeka u njegovom dostojanstvu.

Kardinal navodi da moramo shvatiti da se nije stvorila klima uvažavanja Hrvata i u RS i u FBiH jednakopravna.

- Sad se oni koji imaju vlast trebaju pitati zašto smo doveli do toga. Oni koji su imali vlast nisu trebali dovoditi do toga da se stvara klima nesigurnosti, nepovjerenja. Moramo stvarati međusobno povjerenje i uvažavati jednakopravnost. Bez toga nema stabilne države. Općenito je problem da se u politici gleda samo na one koji će ti dati glas. Nije u pitanju Hrvat, Bošnjak ili Srbin, pitanje je ko će dati glas. Tu se ja ne želim petljati jer to crkvu uvlači u nešto to nije crkveno.

O istrazi MUP-a RS protiv dva imama kaže:

- Bez obzira ko bio, bilo Islamska zajednica ili Katolička crkva, moramo poštivati područja njihovog djelovanja. Međutim može se dogoditi da se pokoji vjerski službenik zaleti pa kaže više nego što jeste, ali nije ugrozio državu. Moramo biti razboriti, ne dati stvari u eskalaciju. Nema pravo obojeno reagirati. To je problem, što je u našoj zemlji crno-bijela tehnika, naši i vaši. Sistem je korumpiran i treba ga korigirati da u njemu kriteriji budu zdravi. Nijedno zlo se ne može pravdati, svako zlo treba nazvati pravilnim imenom. Međutim nije uvijek isto sve vrednovano u javnosti, trebalo bi imati iste kriterije. Strukture sudstva bi trebale imati isti kriterij. To je to što se demokratija urušila.

Na pitanje ima li opstanka BiH odgovara: 

- BiH je zemlja koja nikad nije samu sebe napravila. Uvijek su je velike sile pravile. A često puta naš narod kaže teško onom ko mu drugi kapu kroji, ili je tijesna ili je prevelika. I ovu sadašnju BiH skrojile su velike sile. Mi smo na raskršću gdje su razne sfere utjecaja Istoka i Zapada, veliki sila, političkih sila. Mi smo više koncentrirani na jedne, na druge, treće, međutim ovakva situacija je vrlo složena. Treba stvoriti takvo jedno ozračje da se vrati povjerenje, jednakopravnost, sistem uvažavanja jednakih prava na svim prostorima. BiH ima perspektive, ali ako je je budemo ovako razvlačili teško ćemo opstati. Zato je potrebno stvoriti dobru volju da zajedno radimo na izgrađivanju ove zemlje, na uvažavanju naše različitosti. To što se govori o otcjepljenju, to ima pozadina jedna vrlo prljava po kojoj ja ne bih govorio. Mnogi prljavo rade. I lokalni i međunarodni.

Naglašava da BiH ne ovisi o željama Srbije i Hrvatske.

- Da nije dobrih ljudi svijet bi propao - zaključio je kardinal Vinko Puljić za "Mrežu".