Nakon parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u avgustu 2020. godine u ovoj zemlji došlo je do promjene vlasti. Iako je DPS pojedinačno bio najjača stranka osvojivši čak oko 35 posto  glasova, ostale stranke uspjele su obezbijediti parlamentarnu većinu i nakon tačno 30 godina skinuti ovu stranku s vlasti.

Poštivanje vlastite države

Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore bio je, naravno, nezadovoljan novom većinom u kojoj je dominirao nacionalistički i proruski Demokratski front.

Đukanović je jasno upozoravao da s takvom većinom Crnoj Gori prijeti da skrene s evroatlantskog puta, počne gubiti svoj suverenitet i dođe pod kontrolu Beograda.

Ipak, ma koliko je novu većinu smatrao opasnom, Đukanović kao predsjednik nije ni pomišljao ne dati mandat Zdravku Krivokapiću za sastav nove Vlade Crne Gore.

Naime, Đukanović je kao legalist, poštovao procedure i pravo svoje države, a nakon što parlamentarna većina izabere kandidata za predsjednika Vlade, dodjeljivanje mandata od predsjednika ili kralja je stvar puke formalnosti.

Iako oni imaju mogućnost blokirati imenovanje, takve stvari se jednostavno ne čine.

U aprilu 2022. godine kada je došlo do preslagivanja vladajuće većine, Đukanović je novi mandat dao Dritanu Abazoviću, svom ogorčenom protivniku.

Ipak, SDA je odlučila zaobići sve državničke procedure i običaje i upravo preko predsjedničke tj. potpredsjedničke funkcije blokirati izbor nove Vlade u FBiH, iako je nova uvjerljiva većina jasno uspostavljena. Prethodno su se dali u posao postizbornog inženjeringa i "pridobijanja" zastupnika iz drugih stranaka, dok nisu došli u situaciju da samo oni iz bošnjačkog kluba Doma naroda FBiH mogu kandidirati Bošnjaka u rukovodstvo Federacije.

Osoba koju su odlučili žrtvovati za blokadu FBiH je Refik Lendo, komandant u penziji koji je odmah po imenovanju (koje ostale stranke nisu kočile, iako su mogle), poručio da neće podržati imenovanje Vlade u kojoj neće biti SDA te da u vlast s njima treba da uđu SDP i HDZ.

Iako je u oba doma parlamenta  jasno uspostavljena parlamentarna većina, SDA poručuje da se iz vlasti povući neće i da će umjesto toga blokirati čitavu Federaciju.

Za njih ne postoje samorazumljive istine

U Deklaraciji o nezavisnosti Tomas Džeferson (Thomas Jefferson), jedan od osnivača SAD piše: „Mi držimo ove Istine samorazumljivim“.

Drugim riječima, to je značilo da se određene stvari podrazumijevaju i da ih nije potrebno objašnjavati svakim slovom zakona u jednom demokratskom društvu.

No, šta činiti kada imate stranku poput SDA za koju ne postoje podrazumijevajuće stvari i koja će iskoristiti svaku rupu, svaku priliku i svaki nedostatak zareza u zakonima i ustavima kako bi blokirala sve što blokirati može i silom se pokušala održati na vlasti?

Šta činiti kada imate posla sa strankom koja je u strahu od gubitka vlasti spremna udariti na demokratsku većinu i čitav sistem, a argument za to joj je: "piše da možemo" ili "ne piše da ne možemo?"

Odgovor je da se u Bosni i Hercegovini očigledno suočavamo sa strankom koja njeguje duboke antidemokratske tendencije te da je radi takvih pojava očigledno potrebno svako slovo staviti na papir kako bi se spriječila bilo kakva moguća blokada i zloupotreba.