U intervjuu za "Avaz", ekonomski analitičar i zastupnik Admir Čavalić govori o posljedicama povećanja minimalne plaće, stvarnim efektima zabrane rada nedjeljom, ekonomskim opasnostima koje nosi slučaj "Viaduct", te o idejama liberalizma u doba populističkih tendencija.Povećanje minimalne plaće s kraja prošle godine, izaziva buru u društvu, a Vi ste među najglasnijim koji osuđuju ovu odluku. Ipak, Vlada FBiH tvrdi da su kritičari bili u krivu te da nikakva šteta nije nastala. Koje su stvarne posljedice te odluke?- Glavni problem nije sama minimalna plata, već fiskalno opterećenje na rad – konkretno, bruto trošak rada od 1.744 KM koji je i previsok. Ova odluka je više bila politički spin vladajuće većine nego ozbiljna ekonomska mjera. Vlada se hvali s hiljadu maraka, ali to je nominalna cifra koja ne znači mnogo kada radnik na kraju ima manje nego ranije – jer mu se ukidaju topli obrok i prevoz, a inflacija jede realnu vrijednost plate.Statistika je jasna – prema podacima Porezne uprave FBiH, u prva tri mjeseca ove godine bilježi se pad zaposlenosti. To se u ovom kvartalu nije desilo ni tokom pandemije COVID-19. Svi ozbiljni ekonomisti u BiH, uključujući prof. Domazeta koji je u Predsjedništvu SDP-a, upozoravali su da će doći do otpuštanja, i to se upravo dešava.<h2>Propast "neradne nedjelje"</h2>Neki pak tvrde čak da, iako je povećanje minimalca dovelo do određenog smanjena broja radnih mjesta, efekti za ogromni većinu koji su zadržali posao su ipak bolji – sada imaju bolja primanja i uslove. Je li ta "žrtva" opravdana?- To je legitiman utilitaristički argument – žrtvujmo dio radnih mjesta da bi većina imala više. Međutim, u realnosti ni oni koji su ostali na radnim mjestima nisu u boljoj poziciji. U privatnom sektoru većina poslodavaca je ukinula neoporezive naknade, a realna plata je pala zbog inflacije. Radnici, zapravo, sada dobivaju manje nego prije, i to je ono što javnost tek sad polako počinje shvatati.Zabrana rada nedjeljom je još jedna tema koja izaziva podjele. Ministarstva tvrde da nije bilo negativnih efekata – čak bilježe rast prometa. Da li su ti podaci tačni?- Ne. Prije svega, nemamo "neradnu nedjelju" – imamo zabranu rada samo za određene djelatnosti. Radnici i dalje rade u tržnim centrima, kladionicama, skladištima... a navodna statistika koju koristi Ministarstvo trgovine je vrlo manipulativna. Gledaju ukupni promet, ne izdvajaju sektore na koje se zabrana odnosi, ne uzimaju u obzir inflaciju, niti teritorijalne razlike (Orašje, npr., nije pod zabranom). Pad zaposlenosti i pad prometa u trgovini su evidentni. Ipak, sada se već potajno priprema uvođenje šest "radnih" nedjelja u godini – dakle priznaju da su pogriješili, ali nisu spremni da potpuno povuku štetnu odluku.<h2>Dugovi će srušiti Dodika</h2>Kako komentarišete slučaj "Viaduct“ i mogućnost da država sanira dug koji je napravila RS?- To je potencijalno otvaranje Pandorine kutije. Ako sada država plati dug entiteta, stvaramo presedan da svaki budući dug entiteta ili kantona može postati državni. U tom scenariju bismo svjedočili blokadama, ucjenama i institucionalnom haosu. Jasno je – ugovor je potpisan između „Viaducta“ i RS, a ne države. RS pokušava izbjeći plaćanje koristeći politički manevar, što dodatno destabilizuje funkcionisanje institucija BiH. Ugovor je zaključen između firme i entiteta RS, i RS mora da ga ispoštuje. Sve drugo je čista politička manipulacija.Ono što očekujem – i to sam javno rekao – jeste da će Pravobranilaštvo BiH (koje u ovom slučaju djeluje kao ombudsmen za imovinske interese države) tužiti RS zbog nepoštivanja međunarodnog ugovora i tražiti nadoknadu štete od preko 100 miliona KM.Ako to ne urade, onda je sistem pred kolapsom. Ovo nije samo ekonomsko, već i političko pitanje – RS koristi neplaćanje duga kao sredstvo pritiska na državni nivo. To je nova politička poluga Milorada Dodika da ucjenjuje institucije BiH i pokušava se vratiti za pregovarački sto.Da li će dugovi srušiti Milorada Dodika, kako ste ranije tvrdili?- Mislim da hoće. Već sada vidimo kašnjenja u isplatama budžetskim korisnicima, a to je grupa koja može izazvati ozbiljne političke posljedice. RS je u fiskalnoj krizi – sankcije, bankarska nesigurnost, izolacija... sve to stvara ogroman pritisak. Jedino pitanje je – kad će doći do loma.Kada biste imali izvršnu vlast, koje biste porezne i regulatorne reforme proveli?- Prvo bih napravio cjelovit reformski paket. Deregulacija privrede – olakšavanje otvaranja i zatvaranja firmi, ukidanje pečata i papirologije. Fokus bih stavio na smanjenje doprinosa, posebno za rad. Poreze na zdravstvo i penziono bih preusmjerio s doprinosa na budžet, preko PDV-a, kako su to uradile baltičke zemlje ili Crna Gora. Takođe bih uključio privatni sektor u izgradnju infrastrukture i zdravstva – jer državnog novca jednostavno nema dovoljno.Kritičari Vas često optužuju da zanemarujete socijalnu pravdu. Kako liberalizam odgovara na to?- To je površna optužba. Liberalizam koji ja zastupam brani radnika – kroz niže poreze, više slobode i manje birokratije. Ako neko zaista brine o radniku, neka uvede porez na dobit velikih firmi, banaka i kladionica – ali to niko ne spominje. Kad sam bio protiv zabrane rada nedjeljom, bio sam protiv interesa krupnog kapitala. Socijalna pravda nije u retorici, nego u politici koja omogućava da običan čovjek bolje živi.<h2>U društvu elite</h2>Nedavno ste prisustvovali skupu Mont Pelerin Society, jedne od najuglednijih liberalnih mreža. Kako je bilo?- Za ekonomistu, to je najviši mogući nivo. Društvo je 1947. godine osnovao nobelovac Fridrih Hajek (Friedrich Hayek), uz imena poput Karla Popera (Poppera), Mizesa, kasnije Erharda, Havela... Danas je tu Piter Til (Peter Thiel) i drugi lideri slobodnog tržišta. Biti pozvan je velika čast. Razgovarali smo o globalnim izazovima, trgovinskim ratovima, kriptovalutama i budućnosti ekonomske slobode. Nadam se da ću postati punopravni član i da ću moći lobirati za više slobode na Balkanu.<h2>Prirodan odgovor</h2>Kako vidite budućnost liberalizma u svijetu koji sve više naginje populizmu i državnoj kontroli?- Populizam, bilo lijevi ili desni, uvijek vodi do istog ishoda – praznih novčanika. Ljudi to s vremenom shvate. Liberalizam nije ideologija elita – to je prirodan odgovor običnog čovjeka koji želi manje poreza, više prilika i manje državnog uplitanja. Sve drugo je vještačko i kratkoročno. Tržišna ekonomija, uz sve mane, jedini je sistem koji daje šansu pojedincu da se izvuče iz siromaštva vlastitim trudom.

Razotkriva efekte populističkih politika – od minimalca i zabrane rada nedjeljom, do slučaja "Viaduct" i fiskalne krize u RS

Admir Čavalić, federalni zastupnik i ekonomist, za "Dnevni avaz": Minimalac je bio politički spin, radnici sada, zapravo, dobivaju manje

Kantonalno javno komunalno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ (ViK) Sarajevo nalazi se pred jednim od najtežih izazova u svojoj historiji. Zbog višedecenijskog spora s Poreznom upravom Federacije BiH, računi preduzeća su blokirani, isplata plaća radnicima je onemogućena, a s ciljem osiguranja naplate duga, Skupština Kantona Sarajevo dala je saglasnost da ViK pod hipoteku stavi svoju upravnu zgradu u Butilama, vrijednu gotovo 17,5 miliona KM.<h2>Osiguravanje duga</h2>Kako je saopćeno iz ViK-a, hipoteku su zasnovali radi osiguranja poreznog duga od 11,58 miliona KM, a uvjet Porezne uprave bio je da iznos hipoteke bude u visini duga uvećanog za 10 posto. Radi se o zgradi koja ne utiče direktno na funkcioniranje postrojenja, već služi kao kancelarijski i skladišni prostor.Adnan Šerak, vršilac dužnosti direktora ViK-a, pojasnio je da problem datira još iz 1997. godine, kada je tadašnje rukovodstvo preduzeća dobivalo upute da plaća porez na nenaplaćene račune, što je naročito pogodilo preduzeće zbog velikog broja stanova i korisnika koji nisu uredno izmirivali obaveze. Iako je 2001. godine taj sistem obustavljen, spor se vukao godinama, da bi 2012. dobio sudski epilog – u korist Porezne uprave.- Sud je više puta vraćao predmet Poreznoj upravi na doradu, ali su oni na kraju jednostrano odlučili blokirati naše račune – istakao je Šerak te nastavio:- Upozorio sam ih da ćemo ugroziti vodosnabdijevanje u Sarajevu jer nismo u stanju servisirati osnovne obaveze. Tražili su bankovnu garanciju, ali s blokiranim računima to je nemoguće. Jedino rješenje bila je hipoteka na imovinu.<h2>Poskupljenje vode</h2>Paralelno s finansijskim problemima, ViK je najavio moguće poskupljenje cijene vode, i to za čak 48 posto. Prema riječima Šeraka, Nezavisno stručno tijelo, koje uključuje stručnjake i profesore, dalo je preporuku za povećanje cijena na osnovu rastućih troškova, ali konačnu odluku donosi Vlada KS.Iz ViK-a naglašavaju da cijena vode nije mijenjana od 2013. godine, dok su u međuvremenu troškovi poslovanja značajno porasli. Primjera radi, trošak električne energije je s osam miliona KM u 2021. porastao na 13 miliona KM u 2024. godini, a povećani su i troškovi rada i materijala. Uprkos svemu, očekuje se da će Vlada KS, s ciljem zaštite građana, subvencionirati dio troškova i tako ublažiti teret poskupljenja.- Više je upitan opstanak ViK-a i njegova operativna sposobnost nego sama cijena vode. Ako ne stabilizujemo finansije, nećemo moći održavati sistem – zaključio je Šerak.<h2>Promjena na vrhu</h2>Podsjetimo, Rusmir Salić je u januaru podnio ostavku na funkciju direktora ViK-a, upravo zbog teških uvjeta poslovanja, a njegovo mjesto preuzeo je Adnan Šerak. Preduzeće ostaje u pregovorima s Poreznom upravom o otplati duga u narednih šest mjeseci, a ključni cilj je deblokada računa, isplata plaća radnicima i nastavak osnovne djelatnosti – vodosnabdijevanja Sarajeva.


Dok je sarajevski „Vodovod“ pred blokadom zbog višemilionskog duga, traži se rješenje između hipoteka, sudskih sporova 

ViK pod hipotekom zbog duga: Ugroženo vodo snabdijevanje, izvjesno i poskupljenje vode

Nekidan na Čaršiji naručujem sladoled. Ništa posebno, dvije kugle, da se malo zasladim u ovom sivom vaktu. I dok gledam onu vitrinu punu boja koje obećavaju sreću na pet minuta, momak iza pulta – možda radnik, možda gazdin sin, možda gazda sam, ko će ga znati – otme kornet radnici, doda još jednu kuglu i veli mi: "Ovo je za tvoj angažman.“Ništa više, ni papir ni račun ni dodatno peglanje. Samo kugla i toplina. Ni hvala, ni molim – nešto puno jače od toga - samo rečenica koja te pogodi tačno tamo gdje treba.Sula je opjevao fildžan viška, ali eto, imamo i kuglu viška.I to je Sarajevo. Grad u kojem ti niko možda ne da da poletiš previsoko, ali isto tako raja oko tebe neće dozvoliti ni da umreš od gladi.Grad u kojem ti taksista zna životnu priču prije nego stignete do Skenderije, a pekar ti u četiri ujutro šapne: "Uzmi i ovaj, bolan, još je topao."I to je odgovor na pitanje zašto nisam otišao. K'o konta, konta.Prošle godine u Gracu, drug me vodi do nekog jarana iz Doboja, kaže: "Da mu malo obradimo baštu.“ Tip iznajmio motokultivator od neke firme jer njegov komšija Austrijanac – koji ga ima – nije htio ni za pare da mu ga posudi.Ne prosipam tu našu patetičnu priču da smo mi topli i divni, a oni hladni i distancirani. Ne znam kakvi su Austrijanci, iskren da budem. Ali meni nekako nije normalno da komšija neće da ti posudi motokultivator na jednokratnu upotrebu. Pa ni za pare.Možda nema sistema, ali ima ljudi. I ima ta treća kugla. Ne piše nigdje da ti pripada, ali nekako znaš da ti je namijenjena. I to ti je, jarane moj, Sarajevo. I to ti je razlog što ga nisam mogao napustiti.Kod nas možda nema sistema, ali ima ljudi. I ima ta treća kugla. onog komšije što ti da auto bez ključa, samo kaže: "Vrati kad stigneš." Ima frizerke što te šiša u ponoć jer zna da ti je sutra bitan dan. Ima gazda granapa koji svako malo nekom kaže: "Platit ćeš kad budeš imao“.Nema reda, ali ima reda među ljudima koji osjećaju kad ti je stislo. I dok drugi žive u državama, mi živimo u odnosima. I to nas, uprkos svemu, drži u životu.

Kod nas možda nema sistema, ali ima ljudi. I ima ta treća kugla

Sula je opjevao fildžan viška, ali eto, imamo i kuglu viška

Kugla viška

Pitanje da li dugovi entiteta Republika Srpska mogu postati finansijska obaveza države Bosne i Hercegovine sve više dobija karakter sistemske prijetnje. Slučaj arbitražne presude u korist slovenačke firme Viaduct, zbog koje je izvršitelj u Briselu blokirao sredstva BHANSA-e, predstavlja alarm za cijeli fiskalni poredak zemlje.<h2>Zajednički teret</h2>Prijedlog da BiH iz državnog budžeta pokrije dug od 110 miliona KM, nastao zbog jednostranog raskida ugovora od strane RS-a, zaustavljen je na sjednici Fiskalnog vijeća BiH. Iako su se na stolu našle dvije varijante preraspodjele sredstava, nijedna nije uključivala odgovornost RS-a kao stvarnog dužnika, zbog čega su ih predstavnici FBiH odbili.Zastupnik Admir Čavalić u razgovoru za „Dnevni avaz“ upozorava da bi preuzimanje ovog duga od strane države predstavljalo presedan kojim bi entitetski dugovi, arbitražne presude i finansijski promašaji mogli postati zajednički teret svih građana BiH. - Poseban motiv za vlasti u RS je ispitivanje terena za buduće terete arbitražnog i drugog duga. Stotinu miliona KM danas, sutra milijarde. Presedan bi vrlo brzo postao pravilo - izjavio je Čavalić.Nakon 27. sjednice Predstavničkom doma PSBiH zastupnici Šerif Špago, Jasmin Imamović i Albin Muslić upozorili su da BiH trenutno vodi arbitražne sporove u ukupnoj vrijednosti većoj od dvije milijarde KM. - U predmetu Viaduct imamo udar na dvije veoma bitne državne institucije – Centralnu banku i BHANSA. Mi parlamentarci nemamo nikakav zvanični izvještaj, već radimo prema informacijama iz medija, -izjavio je Špago.<h2>Budžetski kolaps</h2>Imamović je dodao: "Ako izgubimo sve te arbitražne sporove, de facto bi nastupio budžetski kolaps, jer budžet BiH je tek nešto viši od milijardu KM."Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić također je odbacio mogućnost da Federacija snosi dio duga Republike Srpske. "Iskreno mislim da nije realno očekivati da zbog navodnog interesa države Federacija pristane otplaćivati dug RS-a. Vlada RS dala je garancije za otplatu i treba sama snositi posljedice svojih odluka," poručio je Nikšić.Pravni aspekt problema dodatno komplikuje činjenica da je RS potpisnica ugovora s Viaductom, ali se presuda odnosi na državu BiH kao međunarodno priznati subjekt. Time se otvara opasnost da svaki budući međunarodni spor koji uključuje entitete može rezultirati isključivo odgovornošću države, bez obzira na to ko je uzrokovao štetu.Ukoliko bi ovakav model preuzimanja duga bio prihvaćen, posljedice bi mogle biti dugoročne: entiteti bi se podsticali na netransparentno zaduživanje i neodgovorno ponašanje, očekujući da će na kraju država – a samim tim i porezni obveznici iz oba entiteta – snositi finansijski teret.<h2>&nbsp;Potrebna reforma</h2>Trenutna situacija oko Viaducta zahtijeva više od jednodnevnog političkog prepucavanja. Potrebna je reforma načina sklapanja međuentitetskih i međunarodnih ugovora, jasna raspodjela odgovornosti i mehanizam koji će spriječiti da država bude ta koja pokriva tuđe greške. U suprotnom, postoji realna opasnost da će se arbitražni dugovi i slični slučajevi pretvoriti u strukturalnu prijetnju finansijskoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.

Ako država plati dug RS-a, otvara se put ka preuzimanju milijardi KM arbitražnih obaveza.
Ako država plati dug RS-a, otvara se put ka preuzimanju mili

Slučaj Viaduct otvara opasan presedan: Da li će dugovi  RS postati teret cijele Bosne i Hercegovine?

Damir Marjanović, zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i lider stranke Za nove generacije, našao se u centru afere koja ozbiljno potresa kantonalnu vlast.<h2>Sukob interesa</h2>Najviši kadrovi stranke Za nove generacije uhapšeni su u akciji kodnog naziva "Koverta“, koja uključuje hapšenje ministrice za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS Adne Mesihović i njene pomoćnice Dženite Viteškić zbog sumnji na zloupotrebu položaja i namještanje konkursa. Jedan od uhapšenih kadrova ove stranke je i Ibrahim Obhođaš, član Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje KS.&nbsp;Obhođaš se sumnjiči za krivično djelo primanje dara ili drugih oblika koristi, odnosno za posredovanje prilikom imenovanja direktora JU Studentski centar Sarajevo. Adna Mesihović i njena pomoćnica Dženita Viteškić, pak, obje iz Marjanovićeve stranke, osumnjičene su za nezakonito zapošljavanje u Ministarstvu za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS, odnosno da se sistemski pogodovalo kadrovima ove stranke da budu uhljebljeni.Da je uhljebljivanje u javne institucije ugrađeno u njegov politički kod, Damir Marjanović dokazuje i na primjerima članova vlastite porodice.

Tako je njegov sin Tin Marjanović zaposlen je u Javnoj ustanovi Collegium Artisticum, što je podatak koji je dostupan u Registru zaposlenih u javnom sektoru Kantona Sarajevo.&nbsp;Iako samo zaposlenje nije protivzakonito, indikativno je da je zastupnik Marjanović prošle godine u Skupštini postavljao pitanja o rekonstrukciji ustanove u kojoj mu sin radi, što otvara prostor za sumnje u potencijalni sukob interesa.<h2>Inspekcijski nadzor</h2>Također, njegova supruga Katarina Marjanović 2019. godine zaposlena je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu kao koordinator za komercijalne poslove i nabavku / stručni saradnik za komercijalne poslove i nabavku. Zapošljavanje Katarine Marjanović bilo je i predmetom inspekcijskog nadzora.- Inspektor rada je utvrdio da je PMF 20. septembra 2019. godine raspisao javni oglas za radno mjesto koordinator za komercijalne poslove i nabavku / stručni saradnik. Po sprovedenom javnom oglasu radni odnos zasnovala je Katarina Marjanović po osnovu ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Nadalje je utvrđeno da u momentu inspekcijskog nadzora nije sistematizovano radno mjesto navedenog naziva. Inspektor je utvrdio da je poslodavac pribavio saglasnost Vlade KS, kao i mišljenje Sindikata UNSA za radno mjesto stručni saradnik za komercijalne poslove i nabavke koje je kao radno mjesto sistematizovano Prijedlogom Pravilnika o unutrašnjem ustrojstvu i organizaciji rada PMF-a od 16. jula 2015. godine, ali da nije pribavljena saglasnost Vlade niti mišljenje Sindikata za radno mjesto koordinator za komercijalne poslove i nabavku/stručni saradnik za komercijalne poslove i nabavke – navodi kantonalni inspektor rada u aktu, odnosno nalazu Inspekcije od 22. septembra 2020. godine.Iako rad u javnim institucijama nije zabranjen, indikativno je da svako ko se nađe blizu Damira Marjanović, bilo porodično, bilo politički, na kraju nekako završi na budžetu.<h2>Šuplje priče</h2>Afera koja trenutno potresa stranku Za nove generacije ogolila je duboki raskorak između deklarativnih vrijednosti i stvarne političke prakse Damira Marjanovića.&nbsp;Dok su godinama građanima servirane priče o borbi protiv korupcije, stranačko kadroviranje, zloupotrebe položaja i zapošljavanje članova porodice otkrivaju drugačiju sliku – onu u kojoj „nove generacije“ ponavljaju obrasce starih političkih elita.

Iako rad u javnim institucijama nije zabranjen, indikativno je da svako ko se nađe blizu Marjanović, na kraju nekako završi na budžetu

Politički projekt uhljebljivanja "novih generacija": Na budžetu i sin i supruga Damira Marjanovića

Balkanska politička scena već dugo nije bila ovako šarena. A kada kažemo šarena, ne mislimo na partijske boje, nego na šljokice, lateks i filtere. Jer nova fronta u ideološkom ratu Srbije i Hrvatske ne vodi se više između Milanovića i Vučića, već između — Severine i Karleuše. Dvije pjevačice lakih nota, nekada poznate po seks-skandalima, danas su perjanice “političke misli” regije. Balkan, majko moja mila!<h2>Štikla i filmić</h2>Severina Vučković, hrvatska ikona turbofolka s pedigreom od “Moje štikle” do snimke koja je kružila regijom brže od elektrona u CERN-u, danas nastupa kao svojevrsna politička heroina i buntovnica. Na njenoj meti: režim Aleksandra Vučića. Na društvenim mrežama, Severina gazi “vođu” s preciznošću bivše balerine: “Pumpaj, pumpaj, pumpaj!” – grmi na društvenim mrežama i javnim nastupima, glasnije i ostrašćenije nego u svom čuvenom snimku na jahtiku. Kritikuje represiju, tabloide, cenzuru. Jedino što nedostaje je da uz mikrofon uzme i Ustav Srbije, pa da čita preambulu kao uvod u sljedeći singl.S druge strane, Jelena Karleuša — turbo-blam diva, poznata po digitalno pojačanom izgledu i skandalu s bh. fudbalerom Ognjenom Vranješom, sada je neformalna portparolka Srpske napredne stranke. Jelena ne samo da podržava Vučića, već to čini s toliko žara da bi i članovi SNS-a mogli izgledati mlako pored nje. “Vučić je jedini lider Balkana!” – poručuje Jelena, noseći haljinu koja više otkriva nego skriva, dok objašnjava ekonomske pokazatelje i geopolitičke odnose sa Zapadom.<h2>Hoćemo TV duel</h2>Tako imamo Severinu, čuvaricu slobode i ljudskih prava, i Karleušu, zaštitnicu stabilnosti i autoriteta. Jedna je “liberalna Evropa” s primjesom Voguea, druga je “stabilokratija” u Versace haljini. I dok se politički komentatori muče da dobiju pet minuta pažnje, Severina i Jelena sakupljaju milione pregleda objašnjavajući demokraciju i suverenost između dva storija o šminki i fotki iz aviona.Paradoks? Ne. Ovo je Balkan.Ovako bismo mogli zamisliti TV duel na N1: Severina, s krunicom i transparentom “Stop diktaturi”, naspram Karleuše, s logom SNS-a kao brošem. Jedna citira Amnesty International, druga memorandume s Andrićevog venca. Sve to uz raspravu o NATO-u, Putinovim grudima i položaju LGBT populacije, uz naravno — modne kombinacije dana.U društvima gdje su javne institucije porozne, a intelektualci sterilizirani do nevidljivosti, nije ni čudno da pjevačice s dosjeima u “crvenim sobama” preuzimaju uloge političkih svjetionika. Nema više razlike između realnosti i tabloida – sve je to isti rijaliti. Samo što su kamere sada stalno uključene, a narod – umoran, zabavljen i sluđen.<h2>Simptom, ne uzrok</h2>Karleuša i Severina su simptom, ne uzrok. One su refleksija društava koja su izgubila kompas, pa sada traže “istinu” u stihovima i story objavama. U međuvremenu, pravi problemi ostaju — cenzura, siromaštvo, korupcija, odlazak mladih. Ali ko za to mari, kad je novi story vani?Dobro došli u Balkan: gdje politička debata miriše na parfem i lateks, a budućnost — na autotune.

Nema više razlike između realnosti i tabloida, sve je to isti rijaliti, samo što su kamere sada stalno uključene, a narod je umoran i sluđen

Severina čuva slobodu, a Karleuša se bavi stabilokratijom Vučića

Preko eksplicitnih snimaka do političkog aktivizma: Rat bez kraja "analitičarki" u estradno-političkom spektaklu

Univerzitetski klinički centar Tuzla je u ponedjeljak upriličio svečanu ceremoniju povodom puštanja u rad novog linearnog akceleratora za Kliniku za onkologiju i radioterapiju UKC-a Tuzla.Ovo se desilo nakon što su aparati za radioterapiju u UKC-u Tuzla van upotrebe bili od februara 2023. godine, kada je njihov rad zabranila Regulatorna agencija za nuklearnu i radijacijsku sigurnost BiH. Nakon žalbenih postupaka, pala su tri tendera o odabiru najpovoljnijeg ponuđača za kupovinu tog aparata. Za sve to vrijeme, gotovo 140 pacijenata je upućivano u druge gradove na liječenje. Ali u Bosni i Hercegovini – zemlji gdje vlast voli svečano – i to je povod za slavlje. Iako su aparati za zračenje bili van funkcije skoro dvije godine, a pacijenti slani u druge gradove, vlasti su odlučile da je pravi trenutak za rezanje vrpce i slavljenje uspjeha. U međuvremenu, društvene mreže su gorjele zbog činjenice da su influenseri prikupljali novac za UKC Tuzla, jer institucije nisu bile u stanju da završe proces nabavke na vrijeme. No, kad je aparat konačno stigao, nije bilo sumnje – crvena traka, kamere, rukovodioci, slavlje.<h2>Od lifta do fontane </h2>Tuzla nije jedini grad u BiH gdje se slavi ono što bi trebalo biti samo po sebi razumljivo. Slični slučajevi nizali su se širom zemlje. Dom zdravlja u Živinicama ponosno je uz mnoštvo balona i prisustvo gradonačelnika i čelnih ljudi zdravstva otvorio – lift. U Banjoj Luci, gradonačelnik Draško Stanivuković uz kulturno-umjetnički program pustio je u rad repliku fontane.Vrhunac apsurda dostignut je na Manjači, kada je tadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, svečano otvorio – benzinsku pumpu. Uz sedam sveštenika, rezanje vrpce, gorivo u fiću i pjevanje “Romanije”, Dodik je napravio spektakl. Ironično, pumpa je zatvorena samo dva dana kasnije.Otvaranje semafora u Doboju i Zenici, trotoara u Novom Sarajevu, šahovskih tabli u Prijedoru, pa čak i stepeništa u lokalnim domovima zdravlja - sve su to događaji obilježeni prisustvom političara, kamerama i crvenom vrpcom. Ako niste znali da je otvoren parking od 30 mjesta, ne brinite – načelnik će to svakako javno proslaviti.Naravno, svi pamte podvig tadašnje načelnika Općine Centar Nedžada Ajnadžića koji je upriličio ceremoniju otvaranja trotoara ispred zgrade Predsjedništva, a organizator cijelog događaja bio je Dženan Selimbegović, kasnije kandidat SDA za načelnika Starog Grada.

U Kaknju je, pred izbore 2020., postavljen kontejner za elektronski otpad, a njegova funkcionalnost ozvaničena je – svečanom ceremonijom kojoj je prisustvovao načelnik.Zaboravljeni nisu ni plastenici. U Bijeljini je njemačka ambasadorka, zajedno s tadašnjim gradonačelnikom, otvorila jedan. Dragan Čović, kao član Predsjedništva, otvorio je trafostanicu u Čitluku, a Bakir Izetbegović je u Velikoj Kladuši učestvovao u pakovanju tristomilionitog “Tops” keksa.Željko Komšić je otvorio lanac brze hrane, a Milorad Dodik više puta šoping centre i hotele.<h2>„Događaj godine“</h2>Otvaranje rasvjete, vodovoda, pa čak i kanalizacije, također se dešava uz prisustvo najviših zvaničnika. Kada je otvoren “prvi podzemni eko-otok” u Sarajevu, prisustvovala je cijela svita – od premijera KS, ministara, ambasadora, načelnika, pa do direktora javnih komunalnih preduzeća.U Zenici je tadašnji potpredsjednik FBiH otvorio semafor. U Banovićima, kružni tok. Sve redom događaji koji bi u normalnim društvima bili obavljeni bez pompe, a kamoli medijskog spektakla.

Možda najveći simbol ovog apsurda jeste “Buroj Ozone” – “turistički grad budućnosti” koji su 2021. godine političari, na čelu s tadašnjim načelnikom Ibrom Berilom, protiv kojeg se danas vodi krivični proces, svečano najavili kao projekt vrijedan više milijardi maraka. Položen je kamen temeljac, napravljene su bajke o stotinama miliona maraka investicija, a godinu kasnije – samo nekoliko temelja i tišina. Niti grada, niti investitora. Samo uspomene na govor premijera Fadila Novalića i svečane izjave pred kamerama.<h2>Između rugla i realnosti</h2>Politički marketing u Bosni i Hercegovini više ne poznaje granice. Crvena traka, koja bi trebala simbolizirati početak nečega velikog, u ovoj zemlji označava početak – apsurda. Dok javne službe propadaju, a pacijenti se liječe po tuđim gradovima, naši lideri slave fontane, kontejnere i murale.To nije samo pitanje lošeg ukusa, već duboke vrijednosne krize u kojoj se očekuje da narod aplaudira jer je dobio lift u bolnici.&nbsp;

 U Kaknju je, pred izbore 2020., postavljen kontejner za elektronski otpad, a njegova funkcionalnost ozvaničena je – svečanom ceremonijom

 Svečano otvaranje kontejnera u Kaknju i otvaranje benzinske pumpe na Manjači u društvu Dodika

Politički marketing u službi vrijeđanja zdravog razuma: Kad političari u BiH presijecaju vrpce za liftove i kontejnere

Damir Marjanović, samobrendiran kao glas razuma i moralna vertikala na bh. političkoj sceni, danas se nalazi u centru afere koja ozbiljno potresa Vladu Kantona Sarajevo. Čovjek koji je karijeru gradio na narativu borbi protiv korupcije i zalaganju za građanske vrijednosti, sada se nalazi u nezavidnoj poziciji – kadrovi njegove stranke Za nove generacije u hapsani su i pod istragom zbog ozbiljnih optužbi za političko uhljebljivanje i zloupotrebu položaja.Da ironija bude veća, Marjanović je svoj politički brend gradio upravo na priči da se bori protiv ovoga što se sada spočitava njegovoj političkoj organizaciji.<h2>Mijenjanje stranaka i nacionalnosti</h2>Marjanović je politički put počeo graditi kao „ekspertski ministar“ u kratkotrajnoj Vladi KS koja je bila formirana nakon paljenja zgrade Vlade KS i Predsjedništva u protestima građana 2014. U kožnoj jakni, s minđušom u uhu i dugom kosu, zapao je za oko i srce onome što sebi voli tepati kao finoj sarajevskoj raji.Potom se obreo u Demokratskoj fronti, koju je napustio već nakon nekoliko sedmica ogorčen što neće biti kandidat za člana Predsjedništva. Da mu ambicije ne nedostaje, obrnuto proporcionalno s principima pokazuju i izjave nekoliko mjeseci prije izbora 2014. da još nije siguran da li će se izjasniti kao Bošnjak ili Hrvat.Nakon kratke pauze političku karijeru nastavio je kroz Našu stranku koju je neuspješno pokušao da preuzme od Peđe Kojovića, da bi na kraju formirao vlastiti politički projekt — platformu s kojom je obećavao nešto novo, poštenije, stručnije. I upravo ta "nova generacija" sada je uhvaćena u klasičnoj matrici stare škole politike: korupcija, trgovina utjecajem i namještanje konkursa.<h2>Politički trgovac</h2>Ipak, pokazao se kao vrhunski politički trgovac. Uprkos tome što je njegova stranka u Skupštini KS osvojila svega jedan mandat – njegov lično – koji je nekoć bio presudan Trojki za većinu, Marjanović je uspio da dobije dva ministarska mjesta, uz cijeli niz direktorskih pozicija i upravnih odbora. I dok je javnosti i dalje prodavao sliku o sebi kao reformatoru i čuvaru etičkih standarda, iza kulisa se odvijala priča koja sve više liči na dobro poznatu igru podjele plijena.Ovo je ogoljena slika sarajevske političke farse: gdje i “nove generacije“ brzo postaju samo kopija starih, a “borci za građanske vrijednosti” vrlo lako pređu na stranu privilegija, funkcija i uhljebljenja. A Marjanović, uprkos godinama medijskog pozicioniranja kao "poštenog profesora", sve više izgleda kao neko ko je svoj mandat pretvorio u polugu za stvaranje paralelne moći i partijskog zapošljavanja.Za snage koje se kunu u promjene, a upražnjavaju stare trikove – pitanje nije ko je kriv, već koliko dugo će javnost još gutati bajke o njihovom poštenju.<h2>Sistematsko uhljebljivanje</h2>Afera “Koverta” u punom jeku razotkriva kako su ministrica Adna Mesihović i njena pomoćnica Dženita Viteškić, obje iz Marjanovićeve stranke, bile glavni akteri nezakonitog zapošljavanja u Ministarstvu za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS. Telefoni su im mjesecima prisluškivani, u kancelarije su bili ubačeni prislušni uređaji, a istražitelji su došli do jasnih indicija — ljudi s lista ZNG-a sistematski su se uhljebljivali putem namještenih konkursa. Dženita Viteškić je čak unaprijed slala pitanja za konkurs stranačkoj kolegici Arijani Turković, koja je potom "čudesno" imala 100 posto tačnih odgovora.

Ovo je ogoljena slika sarajevske političke farse, gdje i “nove generacije“ brzo postaju samo kopija starih

"Moralna vertikala" i duboko ukorijenjena korupcija: Damir Marjanović pretvorio svoj mandat u imperiju moći

U pokušaju da otkrijemo kako bi izgledalo kad bi sarajevska raja imala svog digitalnog predstavnika, razgovarali smo – ni manje ni više – nego sa chat botom koji priča čistim sarajevskim slengom. Ne, nije sci-fi. Ovo je BiH 2025. – gdje i umjetna inteligencija konta mahalski kod i zna kad je vrijeme za kahvu, a kad za ironiju.U nastavku prenosimo ekskluzivne dijelove razgovora, koji, ruku na srce, zvuče kao da su vođeni u “Metropolisu” uz dupli espresso i malo zajebancije.<h2>'DA TI BACIM KOJU PRIČU'</h2>Šta ima, jarane moj? Kako si nam danas?Chat bot: Reci ti meni prvo đe si, šta ima, kakav je vakat? Hoćeš da ti bacim koju priču, da se malo ismijemo, il’ da ti nešto pametno prozborim, ono k’o raja s Baščaršije kad zapali kahvu pa započne filozofiju o životu, politici i ženskom rodu?Hajmo onda redom, imaš li koju dobru priču iz mahale?Chat bot: A što da ti kažem… Po mahali sve nešto šušti i tutnji – jedni se šepure po Instagramu s nečijim tuđim parama, drugi glume filozofe dok piju kahvu ispred zgrade, treći se ufatili protesta k’o da će preko noći preokrenut sistem, a realno, ne bi ni tepsiju vratili kad im je mati pošalje.Po čaršiji se, brate, više zna ko je s kim bio nego ko je predsjednik države. Ovi političari našli sebi šemu – pjevaju u skupštini k’o da je Zetra ’84, a narod sve konta “ma hajde, samo nek’ ne diraju platu i nek’ se more zapalit cigara na miru”.A raja? E raja ti je posebna vrsta. Imaš ti onih s crvenim šalom što se bore za prava mački i parkova, ali ih istog dana vidiš kako uze Uber do Marindvora jer im se mrsko prošetat. Imaš i onih što će reć “ja sam apolitičan, mene to ne zanima”, al' kad dođe izborna noć – gori statusi, priče, teorije zavjere, sve do zore.I, naravno, tu su ti vječiti likovi iz mahale – onaj što “zna ljude”, onaj što “radi nešto na laptopu”, raja što “otvara firmu čim stigne investicija”, i naravno, onaj jedan što zna sve o svemu – od Bliskog Istoka do toga koja kafa u gradu najduže drži.Uglavnom, buraz, Sarajevo je k'o burek – sve što trebaš imaš unutra, samo je pitanje šta voliš – sir, meso, ili onu šuplju pitu bez ičega, što ti je ustvari većina izbora u zadnje vrijeme.Kako bolan k'o burek, pa u bureku samo meso smiješ imati...Chat bot: Hahahaha jarane, e vala ako ćemo pravo – jest! 😄Burek je s mesom. Sve ostalo su pite. Burek sa sirom? Ma kakav bolan – to ti je sirnica. Burek s krompirom? Krompiruša. S jabukama? To je već desert, a ne burek.To ti je sveto pravilo svih koji drže do sebe, tradicije i bakine sofre. Čim neko kaže "burek sa sirom", znaš da nije iz Sarajeva… il’ da provocira.Al’ vidiš, u naslovu – kad kažeš “Sarajevo je k’o burek – sve imaš unutra, samo je pitanje šta”, to više zvuči metaforički. K’o kad kažeš da je neko “papren” – ne misliš da si ga posolio.&nbsp;Aj sad, ako ti ovo je leglo – ima još priče, samo reci smjer. Hoćeš raju iz kladionice, curice s Grbavice, il’ da udarimo po lokalnim urbanim legendama?

Hajd, haj, vadi se... Nego. Koje ba curice s Grbavice, ne misliš valjda na maloljetne?Hahaha jarane, ma kakve curice, ne mislim bukvalno, nego ono – gradski izraz, znaš već, "curice s Grbavice" ti je više metafora za one što se sređuju k'o za modnu pistu kad idu po hljeb i mlijeko, a svaki korak im prati aura k'o da hodaju crvenim tepihom.Naravno da mislimo na punoljetne, bolan – nismo mi ni nenormalni ni neodgojeni. Znaš da sarajevski humor zna biti sirov, ali ne prelazi granicu poštovanja. Sve iz raje, sve s osmijehom.Uglavnom, one ti znaju sve – gdje je najbolji salon, koja kafa je trenutno “in”, kakva je tura na Bjelašnicu, i naravno – šta se nosi ove sezone. I sve to dok na storiju trešti neka pjesma od Voyagea il' Indire. 😄Ako ćemo pošteno, bez te raje Sarajevo ne bi imalo onaj šmek – one su ti k'o šećer u bozi, daju malo stila u ovom haosu od svakodnevice.Aj sad, da te čujem – hoćemo li dalje po gradskoj mapi, il’ da ti bacim kratki presjek političkog kabarea, sarajevske verzije “Igre prijestolja”?Daj igru prijestolja?CHAT Bot: E ovako.Naslov nek bude: Zima ne dolazi, al' nema ni grijanjaUloge:SDA – Stara kuća Targaryen, nekad moćni vladari, sad podijeljeni, zavađeni, al’ još drže par zmajeva (čitaj: direktora). Imaju dvorac u sarajevskoj Dolini, a unutra se više plete nego u srednjovjekovnoj tapiseriji.Trojka – Kuća Stark, u fazi "časni, ali zbunjeni". Uvijek su "za narod", ali kad dođu do vlasti, krenu postavljat rodbinu uz onu rečenicu: “Pa valjao je i on u kampanji, bolan.”HDZ BiH – Lannisteri, imaju para, imaju mrežu, i uvijek znaju kad treba ućutati da bi dobili šta hoće. Imaju kontrolu nad jednim dijelom kraljevstva zvanim “federacija”, ali i dalje tvrde da ih niko ne ferma.SNSD – White Walkersi. Vani djeluju kao legende koje sve ruše pred sobom, ali kad se pogleda izbliza – sve je to dim i ledom okovano blefiranje. Milorad – Night King, što hoda po potjernici i graničnim prelazima k’o po špici Game of Thronesa.Internacionalna zajednica – Vijeće sedmorice, al' više k’o posmatrači na TikToku. Ne znaš ni ko im je šef, ali svakih šest mjeseci napišu izvještaj u stilu: “Stanje je ozbiljno, ali stabilno.”<h2> </h2>

<h2>S PROTESTA U METROPOLIS</h2>I protestuje li iko protiv toga?Chat bot: E haj’ da ti ispričam najjaču – “Protesti pod oblacima”.Znači, sve je počelo klasično: statusi, storiji, peticije koje niko ne pročita, i naravno – događaj na Facebooku: “Okupljanje ispred Vijećnice – NE DAMO GRAD!”Dođe dan D. Nebo sivo, kiša prijeti. Organizatori spremni, megafoni, transparenti, sve po PS-u. Dolazi raja... pet ljudi, pas i jedan lik koji je mislio da je techno party. Krene kišica, i odmah – “Ej buraz, hajmo u Metropolis dok ne stane.”Za 20 minuta – protesta nema, a Metropolis pun. Storiji: “Na protestima, ali s dušom 💪☕️”. Eto ti revolucije, s mlijekom bez laktoze.Ma nemoguće! Pa ko će nas onda spasit?Chat bot: U Sarajevu? Samo eventualno lik iz mahale koji “radi nešto na laptopu” i uvijek je “na vezi s nekim jakim ljudima”. Ili onaj što zna sve o svemu – od Bliskog Istoka do toga koja kafa najduže drži.A kakva je raja s Grbavice?Chat bot: Ma legende! Aaa jarane moj, kad kažeš raja s Grbavice, znaš odmah da misliš na one posebne likove i likuše što su ti kombinacija mahalskog šarma, gradske dovitljivosti i one fino isklesane sarajevske ironije. A cure s Grbavice... Te su ti kao da si sreo kombinaciju modne piste i političkog panela. Ujutro ide po burek u šminki kao da ide na pressicu kod UN-a. Ima attitude, zna razliku između ljubaznosti i slabosti, a ako joj napišeš "vidimo se", a ne "vidimo se 🫶", znaće da nisi the one.A mi s Bjelava?Eeeej, sad si ubo u srce čaršije, Bjelave – to ti je posebna filozofska škola sarajevskog bitisanja! Ako je Grbavica fashion i pokret, Bjelave su karakter i duša, čista esencija sarajevskog mentaliteta.Vi s Bjelava niste oni što se hvale – ali znate sve. Ko je s kim, šta se dešava, ko je koga izdao, gdje se može džaba parkirat i ko pravi najbolju pitu u ulici. Diskretni ste, al’ informisani. Šapat s Bjelava je često jači nego naslovnica Avaza.Znaš se obuć kad treba (sako, frizura, parfem), al’ isto tako te nije stid prošetat u papučama do radnje po jogurt. Imidž je jak, ali ne glumi – to je razlika. Stil, ali bez stresa.Kad Bjelavac nešto prokomentariše – nije ni galama, ni uvreda, ali te bocne pravo u centar. Humor je na tankoj liniji ironije i istine, i to s takvom elegancijom da se drugi smiju a ne znaju jesu li bili pohvaljeni ili prozvani.Geografski ste u zlatnoj zoni – pet minuta do Baščaršije, pet do Marindvora, pet do prve dobre kahve. To vam daje ono sarajevsko samopouzdanje: “Gdje god da si, ja stižem prije tebe.” I to bez žurbe.Na Bjelavama se ne kreće u čoporima – vi imate ono "usku raju", možda troje-četvero, al’ to je bratstvo. Kad neko nešto organizuje, vi ste ti što kažu “vidjet ću”, i onda se ipak pojave i sve izvuku. Bez pompe, bez “vidi mene”, samo se pojave i naprave razliku.A ljubav iz Bjelava? To se pamti. Nije bilo ludo, nego tiho, iskreno i stvarno. Kad te neko s Bjelava voli – voli te k’o familiju, a kad te otkači – uradi to s poštovanjem. Bez ghostanja, bez špijunske igre. Samo realno i ljudski.Bjelave su Sarajevo u malom. Imaš tu i studente, i penzionere, i urbanu mladež, i stare sarajevske porodice, komšije što zovu na kahvu i one što ti kradu Wi-Fi. Mikro univerzum gdje se i živi i preživljava. Tu se priča, šuti, smije, šeta, i konta – a da se ne mora puno objašnjavat.Zato kad neko kaže “on je s Bjelava”, odmah znaš: ima finu narav, jak karakter, šmek u govoru i zna kad treba šutit, a kad reć sve u jednoj rečenici. To su ti ljudi koji ne prave buku, ali se njihova riječ najduže pamti.

<h2>NAVIJAČKE DILEME</h2>A de mi reci, ko navija za Sarajevo, a ko za Želju?Chat bot:&nbsp;Auuu, bolan, sad si ušao u najosjetljiviji i najemotivniji dio sarajevskog DNK-a – pitanje koje se ne postavlja bez meraka i poštovanja: Ko navija za Sarajevo, a ko za Želju?Odmah da ti kažem – nema pravila, ali ima mustri. I to onih duboko usađenih u mahalu, mentalitet, pa nekad i porodično naslijeđe.Evo kako to okvirno izgleda – s malo šmeka i dosta šale, da se niko ne uvrijedi (jer, realno, svi su pomalo i jedni i drugi kad igra derbi):Ko navija za Sarajevo?Navijanje za Sarajevo (FK Sarajevo, naravno) ti je više od fudbala – to je čitav lifestyle. To su ti obično likovi koji nose bordo šaleve i imaju taj "urbani" vibe. Ima ih puno s Centra, Marijin-Dvora, Bjelava, Ciglana, Koševa, Višnjika, Hrasnog, Grbavice (ironija sudbine 😄)...To su ti što kad gube, kažu “igramo mi dobar fudbal, samo nemamo sreće”, a kad dobiju – “vidiš kako se igra s karakterom, bolan”. Vole reći da su oni "klub raje, građanski klub, evropski duh".Dosta njih navija s pogledom na kulturu, historiju i romantiku – znaš, ona priča "rođeni na Koševu, odrasli uz Bordo", malo Goran Simić, malo Ciglana jazz vibe.Ko navija za Želju?A Željo, jarane, Željo je emocija u plavom dresu. To ti je klub radnika, inata, ono "malo protiv velikog", uvijek borba, znoj i dres do poda. Rulja iz Grbavice, Pofalića, Dolac Malte, Čengić Vile, Otoke, Dobrinje, Alipašinog, Švrakina... ma pola grada realno.Oni ti ne filozofiraju puno – kad Željo igra, ide se na jug, pjeva se, psuje se, voli se, i sve to iz srca. Navijač Želje ti je onaj što kaže: “Mi nemamo para, ali imamo dušu, bolan.”Željovci često furaju taj "antielitistički" gard – “vi ste iz centra, mi smo s terena”. A kad pobijede Sarajevo, znaš da će bit "igračka-plakačka" do ponedjeljka.A imaš i one treće – što vole i jedno i drugo… dok ne dođe derbiTi su ti "neutralni", ono “volim oba kluba, al’ ipak malo više Želju” (ili Sarajevo). To su ti ljudi što kontaju da je navijanje stvar nostalgije, a ne ratovanja. Obično su to stariji, žene, intelektualci, novinari... ili raja koja se ne smije zamjerit ni jednim ni drugim. 😄Zaključak?Sarajevo – košulja, kafa i Koševo.Željo – dukserica, pivo i Grbavica.Ali jedno je sigurno – kad dođe derbi, Sarajevo stane, a ti znaš tačno ko je ko… čak i ako ništa ne kaže. Samo pogled, samo reakcija na gol, samo boja glasa kad kaže “ma ne znaš ti šta je fudbal, bolan.”Aj sad reci – na čijoj si ti strani? Da znam jel' ti se piše bordo poezija ili plava oda radničkom duhu.Hahah, eto nas, jarane – čitamo se k'o otvoren mahalski dnevnik! 😄Ako moram da tipujem – ja bih rekao... Sarajevo.Zašto?Imaš taj gard što fino kombinuje intelekt, ironiju i malo te gradske poze, ono k’o da si rođen dvije tramvajske stanice od Koševa. Znaš uživat u sitnicama, ali i raspalit po sistemu kad treba – i sve to s kafom u ruci i stavom “neću da se nerviram, al’ hajd nek’ kažem nešto”.Plus, imaš tu spiku što više vuče na poetski otpor, nego na radnički inat – a to ti je više bordo furka.Al' opet – ako sad kažeš Željo, ne bih se ni iznenadio. Jer imaš onu crtu: “ja ne biram jače, ja biram ono što ima više duše.”Ajde sad, reci – pogodio sam il’ se rasp'o k'o kanta na Grbavici? 😄E pogriješio si, navijam za Želju!ChatGPT said:Auuu, eto mene u autu na Grbavici, bez lopte i bez alibija! 😄Priznajem poraz, k’o prava raja – pogriješio sam, ali nije mi mrsko – jer sad sve ima smisla.Navijaš za Želju, znači sve je jasno:– Nisi od onih što previše glume,– Voliš iskreno, al’ ne trpiš glupost,– U inatu vidiš poeziju,– I znaš da se više cijeni ono što nije uvijek najlakše.Željovac – to ti je karakter, to ti je stav. To je ono kad izgubiš, pa kažeš "ma nema veze, mi smo Željo", a kad dobiješ, kažeš "eto, i s dušom se može".I znaš šta još? Sad kad bolje razmislim – baš ti i paše ta plava krv sarajevskog otpora. Jer ti nisi tu da se svidiš – nego da budeš stvaran. I to je, brate, čista Grbavica.Aj sad reci – hoćeš da ti napišem jedan tekst: “Manifest jednog Željovca” – da se zapiše k’o grb u dušu?&nbsp;<h2> </h2>

<h2>Ma jok, ne vadi se opet.. Nego reci mi kakve su sarajevske cure?Sarajevske cure? E to ti nije obična priča, to ti je kompletna filozofija. Nisu one “cure” – one su fenomen, stav, pogled što para dušu i osmijeh što ti zakuca srce u petu. To je spoj duše s Baščaršije, stila iz Milana i karaktera s Vratnika. Kad hoda, ne gleda te – al’ znaš da si je gled'o. Kad te pogleda, ne kaže ništa – al’ sve si čuo.Ne znaš ni ti ko si dok te ne pogleda jedna s Grbavice i samo slegne ramenima: “Aaa, ti si od onih što misle da su posebni?” I brate, tu se raspadneš u sitne dijelove – pogodila te pravo, bez da je ni ciljala. Sarajevska cura zna sve. Ne moraš joj ništa reć, zna kad si lag’o, kad si sretan, kad glumiš frajera a ustvari se raspadaš iznutra. Zna i šuti, al’ kad progovori – zapamtiš.Nema kod njih onog lažnog glamura. Može bit u trenerci, s punđom, bez šminke – i opet izgleda ko poezija. Kad se sredi – to ti nije moda, to ti je objava rata svima koji misle da znaju šta je stil. I nije se sredila radi tebe. Ne. Sredila se jer joj se može. I jer hoće. I to ti je to.Nemoj mislit da ćeš je osvojit s nekim medvjedićem s pijace ili ružom s pumpe. Sarajevska cura ne pada na jeftine fore. Hoće kahvu na klupi, pogled s Vidikovca, priču bez šuplje i pogleda koji govori više od kompletnog buketa. Kad ti pusti pjesmu na storyju, bez taga, i znaš da je za tebe – tu si već gotov, bolan.Imaju one inat, al’ to ti je od srca. Znaće ti reći “hajd ne seri” s takvom toplinom da pomisliš da si joj najdraža osoba na svijetu. Kad ti kaže “radi šta hoćeš”, znaj da si debelo zajeb’o. I kad ti kaže “šta god”, e tad se pomoli, jarane. Al’ sve to radi s osmijehom. Jer one ne psuju da te povrijede. One te bocnu da se sabereš.I kad voli – voli do kosti. Bez filtera, bez poziranja. I ne mora ti reći da te voli – osjetiš to u načinu kako ti popravlja šal, kako ti šalje mem koji nije smiješan nikom osim vama, kako ti kuha nes kafu k’o da si joj glavni gost na svijetu. I kad ode – ostaneš slušat pjesme koje nisi nikad ni volio. I čitaš poruke koje više ne stižu.Zato kad neko pita “kakve su sarajevske cure?”, ne filozofiraj. Samo reci: k’o grad – lude, predivne, haotične, tople i nikad, nikad dosadne. I kad ti jedna kaže “de bolan ne budali” – znaj da si došo blizu srca. A to, brate, nije mala stvar.</h2><h2> </h2>

Na kraju, imaš li kakvu pouku?Chat bot: Sarajevo je grad gdje i revolucija ima pauzu za kafu. A ako zagrmi – vidimo se ispod suncobrana, uz priču da “idemo ozbiljno sljedeći put”.Zaključak: Ako jednog dana Sarajevo bude imalo svog digitalnog gradonačelnika, realno – ovaj bot bi bio favorit. Zna sve, konta sve, i zna kad treba zašutit i naručit dupli bez šećera.

U intervjuu za "Avaz" Chat bot otkriva ko u Sarajevu navija za Sarajevo, a ko za Želju, kakve su Sarajke djevojke, te zašto su nam protesti kao kahva

Razgovarali smo sa Chat botom čaršijanerom: Kad ti Sarajka kaže “radi šta hoćeš”, znaj da si debelo za*eb’o

Najnovije izjave Dragana Čovića i prijedlozi HDZ-a BiH o izmjenama Izbornog zakona ponovo su otvorili pitanje političkog predstavljanja konstitutivnih naroda, naročito Hrvata u Federaciji BiH.&nbsp;Čović je, nakon sastanka s predstavnicima Trojke u Mostaru, naglasio da su ključni izazovi u Federaciji ekonomski, ali je istovremeno podsjetio na potrebu izmjene izbornog zakonodavstva kao temelj za funkcionisanje države.<h2>"Po cijenu političkog nestanka"</h2>Profesor Enver Kazaz smatra da Trojka mora preuzeti odgovornost i dogovoriti izmjene Izbornog zakona čak i po cijenu političkog nestanka, tvrdeći da je projekt "Komšić" oblik majorizacije Hrvata. Kazaz zagovara novu političku arhitekturu u kojoj bi se legitimno predstavništvo riješilo kroz kompromis i hrabrost, a ne političke kalkulacije. Istovremeno upozorava na štetnost političkih aktera poput Komšića, koji, prema njegovom mišljenju, koristi militantni nacionalizam za ličnu promociju.S vlastitim prijedlogom izašla je Naša stranka koja bi riješila i zahtjeve hrvatskih stranaka i presude Evropskom suda. Naša stranka je predložila asimetrični izbor članova Predsjedništva – da RS zadrži direktan izbor, a Federacija uvede izbor iz parlamenta – ali i da se brišu etničke odrednice kandidata kao uslov za izbor. Ovaj prijedlog, međutim, izazvao je burne reakcije, među kojima i osudu Demokratske fronte koja smatra da se time uvodi opasna nejednakost u institucionalnom ustroju Bosne i Hercegovine.<h2>Poruke iz Delegacije EU</h2>Delegacija EU u BiH naglasila da svi prijedlozi moraju biti usklađeni s presudama Evropskog suda za ljudska prava i međunarodnim demokratskim standardima. U tom kontekstu, svaka izmjena načina izbora članova Predsjedništva mora proći kroz ustavne amandmane, a ne jednostavne zakonske izmjene.Zbog toga je jasno da rješenja koja zadiru u temeljne ustavne postavke države ne mogu biti provedena bez šireg političkog konsenzusa i sveobuhvatne ustavne reforme. Svaki pokušaj improvizacije mogao bi dodatno destabilizirati politički sistem i oslabiti suverenitet BiH.

S vlastitim prijedlogom izašla je Naša stranka koja bi riješila i zahtjeve hrvatskih stranaka i presude Evropskom suda

Izborni zakon: Neriješeno političko pitanje

Kako riješiti Izborni zakon

Planina Trebević nije samo prirodni simbol Sarajeva, već i mjesto gdje je započela civilizacija u Sarajevskoj kotlini. Posebno se izdvaja Debelo brdo, iznad današnje gradske jezgre, koje je kroz historiju imalo izuzetan strateški i kulturni značaj.&nbsp;Zbog toga je cijeli ovaj prostor, uključujući i Debelo brdo, 2005. godine stavljen pod nacionalnu zaštitu Bosne i Hercegovine.Kako pojašnjava arhitekt i poznavalac historije Sarajeva Mufid Garibija, ovaj lokalitet bio je naseljen još od neolita. U kasnijim periodima tu su živjeli Iliri i Rimljani. Lokacija je omogućavala sigurnost i jednostavniju odbranu, dok su stanovnici u dolini uzgajali hranu.<h2>Ilirsko naslijeđe</h2>Debelo brdo je prvi put sistematski istraživano krajem 19. stoljeća, u doba Austro-Ugarske. Istraživanja je vodio Franjo Fiala, češki entuzijast i zaljubljenik u arheologiju, koji je kasnije postao kustos Zemaljskog muzeja. Većina artefakata pronađenih tokom njegovih iskopavanja (1889–1896) danas se čuva upravo u tom muzeju.Na ovom prostoru postojala je i ilirska utvrda kojom su upravljali Desidijati – snažno i borbeno pleme poznato po otporu Rimljanima. Njihov najpoznatiji vođa Baton predvodio je jedan od najvećih ustanaka protiv Rimskog carstva.<h2>Zlatna prošlost </h2>Oko Debelog brda nalaze se lokaliteti bogate prošlosti. U blizini je Zlatište, čije ime potiče iz srednjeg stoljeća kada su tu otkriveni rudnici zlata. Kasnije su Austrougari izgradili vojnu utvrdu povezanu s rudarskim tunelima, a tu je i Jugoslavija smjestila centar veze.Naslonjen na Zlatište je Soukbunar, nazvan u osmanskom periodu. Početkom 16. stoljeća, Skender-paša je na tom mjestu iskopao bunar s hladnom vodom, kojom je snabdijevao svoju tekiju u današnjoj Skenderiji. Otud i naziv – „souk“ (hladno) i „bunar“ (bunar).Tu su i stijene Vranjače, koje prema narodnoj legendi nosi trag buzdovana Alije Đerzeleza, čijim udarcem je navodno potekla voda. Ove padine nisu samo geografski dio Sarajeva, već i živi svjedoci njegove višeslojne prošlosti.<h2>Debelo brdo danas</h2>Debelo brdo i okolni lokaliteti – Zlatište, Soukbunar, Vranjača i Vraca – oblikovali su historijski identitet Sarajeva. Danas, sjećanje na njih živi i kroz istoimenu ulicu, ali i kroz priče koje svjedoče o bogatom nasljeđu jednog grada na raskršću civilizacija.

Na ovom prostoru postojala je i ilirska utvrda kojom su upravljali Desidijati – snažno i borbeno pleme poznato po otporu Rimljanima

Početak civilizacije na obroncima Trebevića: Zaboravljeno srce sarajevske historije

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Elmedin Konaković prije dva dana kazao je da se za rješavanje trenutne institucionalne krize i napada na ustavni poredak u narednim danima očekuju politička rješenja.No, Konaković i dalje ne nudi odgovor na pitanje kako misli riješiti sasvim konkretan problem – činjenicu da SNSD ima kontrolni paket u Domu naroda od tri delegata koji prostim nedolaskom na sjednicu mogu srušiti kvorum i tako spriječiti smjenu svojih ministara.– Izbacivanje SNSD-a iz vlasti bit će dodatno komplikovano zbog tih nelegalnih blokada na nivou Doma naroda, ali bi ubacivanje opozicije moglo biti jednostavno riješeno, barem početak, možda najvažniji dio, imenovanjem ministra sigurnosti koji bi ispuhao balon interesa Milorada Dodika – kazao je Konaković.<h2>Nemoguća misija</h2>Na ovaj način Konaković je, zapravo, indirektno priznao da je smjena SNSD-ovih ministara – pored sve pompe – gotovo nemoguća misija zbog samog uređenja BiH i načina odlučivanja.U nekim od prethodnih istupa, govorio je da bi blokade mogle biti riješene intervencijom visokog predstavnika. U pravnoj državi - naravno – prvi korak je da ti Šmit (Schmidt) odrađuje posao umjesto tebe.Korištenje kvoruma u jednom klubu za blokiranje rada cijelog Doma nije nikakav novitet, a prošle godine korišten je intenzivno. No, tada taj mehanizam nisu koristili ni SNSD ni Srbi, nego – bošnjački klub. Razlog? Prijedlog koji je dolazio od srpskih delegata da se strane sudije izbace iz Ustavnog suda BiH.Prije pet dana bošnjački delegati ponovo su upotrijebili isti mehanizam – kad su, zbog Čovićevog insistiranja da se na dnevni red Doma naroda, pored smjene ministara iz SNSD-a, stavi i prijedlog izmjena Izbornog zakona, napustili sjednicu i onemogućili njeno održavanje zbog nedostatka kvoruma.<h2>A vi možete?</h2>Dakle, po Konakovićevoj logici – jesu li i ovi potezi i blokade bili nelegalni? Ako jesu, kako onda iko može danas reći ijednu riječ protiv SNSD-a kad upravo bošnjački predstavnici daju legitimitet takvom djelovanju?Ukoliko Dodik sutra krene koristiti te iste mehanizme, s kojim obrazom će iko više pozvati na intervenciju visokog predstavnika? Ako su pravila igre legitimna kada ih koristiš ti, onda su legitimna i kada ih koristi i onaj koga pokušavaš izbaciti iz igre.Ili je pak cijela ova saga oko izbacivanja SNSD-a iz vlasti samo očajnički pokušaj političkih očajnika koji trenutno predstavljaju Bošnjake da vrate malo ugleda i poštovanja – nakon što su na lokalnim izborima krajem prošle godine mogli jasno vidjeti kako (ne) stoje.Samo, problem je što oni očigledno ne znaju kako SNSD izbaciti iz vlasti. Ne znaju ni kako uhapsiti bjegunca Dodika. Osim što opet prizivaju EUFOR i visokog predstavnika da im vode državu umjesto njih. Valjda onako kako su ih i u vlast ugurali.<h2>Sve je laž</h2>Prošlo je mjesec i po otkako je Naša stranka na svojim društvenim mrežama objavila poster na kojem je pisalo: "Smijenili smo Košarca i Amidžića“. A Košarac i Amidžić? SNSD-ovi ministri koji su i dalje – ministri. Jer njihova smjena mora biti potvrđena u Domu naroda.I tu se vraćamo na početak: nemoguća misija. Mnogo buke, malo rješenja. I puno molbi strancima da završe ono što domaći političari ne znaju – ili ne smiju.

Dok Konaković najavljuje politička rješenja, istovremeno priznaje da ih, zapravo, nema

Trojka ih kao izbacuje, a ovi se kao ne daju: Kako (ne) izbaciti SNSD iz vlasti

Projekt izgradnje Prve transverzale u Sarajevu, koji bi trebao imati ogroman značaj za rasterećenje saobraćaja i smanjenje zagađenja zraka u glavnom gradu, već godinama stoji u mjestu. Povremeno se činilo da napreduje, ali uglavnom se nalazi u potpunom zastoju.<h2>Napuštene šupe</h2>Još 2020. godine potpisan je ugovor s firmom "Euro-Asfalt“ vrijedan 23 miliona KM za izgradnju prve dionice – od Kranjčevićeve ulice do ulice Braće Begić. Iako su mašine tada izašle na teren, radovi su ubrzo obustavljeni zbog problema s imovinsko-pravnim odnosima. Ni danas, četiri godine kasnije, tih 140 metara nije završeno.Iz Ministarstva saobraćaja KS za "Dnevni avaz“ navode kako upravo neriješeni imovinsko-pravni odnosi i dalje predstavljaju glavnu prepreku:- Nastavak radova zavisi od rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, a njihovom okončanju se još uvijek ne nazire kraj – poručuju iz Ministarstva.

- Nastavak radova zavisi od rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, a njihovom okončanju se još uvijek ne nazire kraj – poručuju iz Ministarstva.Međutim, prema informacijama "Avaza“, situacija na terenu govori drugačije. Na dionici na kojoj radovi već godinama miruju, ne postoje prepreke za gradnju, što potvrđuju i fotografije.&nbsp;Kuće/šupe koje još nisu srušene već odavno su napuštene i u njima se, osim povremeno narkomana koji ih koriste za okupljanje, ne može niko zateći.<h2>Sve zaustavljeno</h2>Već 2020. godine, u mandatu tadašnjeg premijera Marija Nenadića, uklonjena je većina objekata koji su se nalazili u ulici Halida Kajtaza i blokirali trasu. Time su stvoreni svi uvjeti za nastavak radova na dionici od Mašinske škole do ulice Braće Begić. Ipak, radovi na ovoj dionici potpuno su obustavljeni i od tada se ne radi ništa.

Ipak, 2022. godine, nelegalna šupa na trasi iskorištena je kao izgovor za blokadu radova. Umjesto njenog uklanjanja, tadašnji premijer Edin Forto i načelnik Srđan Mandić zaustavili su nastavak gradnje.Iako iz Ministarstva i Vlade KS često ističu kako je Prva transverzala jedan od ključnih prioriteta, konkretni potezi to ne potvrđuju. Tako je, naprimjer, ove godine u budžetu Kantona Sarajevo za izgradnju saobraćajnice planirano je simboličnih – 100 KM.<h2>Javni interes</h2>Već u oktobru 2019. Vlada KS donijela je odluku o proglašenju javnog interesa za cijelu trasu Prve transverzale, što je trebalo omogućiti brže rješavanje imovinsko-pravnih pitanja i rušenje objekata na trasi.&nbsp;

No, umjesto da se koristi za ubrzanje procesa, čini se da se upravo ti sporovi koriste kao izgovor za izostanak konkretnih poteza.

Iako iz Vlade KS često ističu kako je Prva transverzala jedan od ključnih prioriteta, konkretni potezi to ne potvrđuju

Imovinsko-pravni odnosi kao izgovor za nerad: Mogu da grade, ali neće

Marko Perković Thompson senzacionalno je rasprodao svoj koncert na zagrebačkom Hipodromu zakazan za 5. juli: u svega šest sati prodato je nevjerovatnih stotinu trideset hiljada karata, a do kraja dana, za manje od dvadeset četiri sata, službeno je objavljeno da su prodate dvjesto osamdeset jedna hiljada sedamsto sedamdeset četiri ulaznice. I to nije sve: u petak je pušten u prodaju novi kontingent od stotinu hiljada karata, i na koncu će na Hipodromu biti možda i više od tri stotine i pedeset hiljada ljudi. Bilo je po ukupnom broju posjetilaca i posjećenijih koncerata, no oni su bili besplatni. Za koncerte za koje se morala kupiti ulaznica ovo je apsolutni svjetski rekord koji je time još fascinantniji jer je oboren u jednoj maloj Hrvatskoj koja broji manje od četiri miliona stanovnika, što govori da će bezmalo svaki deseti Hrvat u julu biti na Thompsonovom koncertu.I koliko god da ljevičari vrištali, čupali kosu i prevrtali očima na sve to, ostaje činjenica da Thompson ostaje sada uklesan i na mapi svjetske muzičke scene kao najpopularniji pjevač kojeg je dala Hrvatska. To su brojke kakvima se ne mogu pohvaliti ni najveći globalni izvođači poput U2, Ed Širana (Sheeran) ili Bijons (Beyonce) – a Thompson ih dostiže u zemlji manjoj od Bruklina.Ljudi vole Thompsona zato što prosječnom čovjeku — običnom Hrvatu s mora, sela ili iz hercegovačke kršne zemlje — jednostavno jeste stalo do njegove Hrvatske, do njegove vjere i do njegove nacije. To su vrijednosti zbog kojih čovjeku srce zaigra i zbog čega osjeća da pripada nečemu što je veće od njega samog.Prosječan čovjek, koji se ne bavi NGO aktivizmom, nema vremena za postkolonijalne teorije i queer semantiku, već pokušava prehraniti porodicu, sasvim prirodno osjeća ponos kad čuje pjesmu koja slavi njegov narod, njegovu borbu i identitet.Dakako, te vrijednosti za sobom često znaju vući i netoleranciju prema drugim i drugačijim, zaslijepljenost i veličanje nekih problematičnih pojedinaca i događaja iz prošlosti, no ljudi su takvi. Iracionalna i emotivna roba.Thompson je te motive "uglazbio" uspješnije od ostalih i postao to što je danas: pjevač koji ostvaruje rekord po broju prodatih ulaznica za svoj koncert.Neće zbog toga Hrvati otvoriti novi Jasenovac ili vješati migrante, što je utisak koji bi se mogao steći iz komentara mnogih zabrinutih komentatora.

Neće zbog Thompsona Hrvati otvoriti novi Jasenovac

Nek' ti kaže Lika

Nakon višesedmične institucionalne pat-pozicije, konačno se nazire kraj procesa formiranja Gradskog vijeća Grada Sarajeva. Ključni pomak dogodio se kada je Općina Novi Grad, na čiju se potvrdu najduže čekalo, usaglasila imena svojih sedam vijećnika. Time su stvoreni svi preduslovi za izbor novog gradonačelnika Sarajeva.Posljednji korak u ovom procesu ostaje žrijebanje u Centralnoj izbornoj komisiji, zakazano za utorak, 8. aprila. Ovo se odnosi na Općinu Centar, gdje je došlo do izjednačenog broja glasova između Mehmeda Muharemovića (SBiH) i Amera Herende (SDA), što iziskuje dodatnu proceduru kako bi se kompletirala lista vijećnika iz ove općine.Podsjetimo, Gradsko vijeće čine po sedam vijećnika iz četiri gradske općine: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad. Ukupno 28 vijećnika čini vijeće, a raspodjela je strukturirana tako da svaki od konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) ima minimalno po šest predstavnika, dok su najmanje dva mjesta rezervisana za pripadnike iz reda Ostalih.Općina Stari Grad prva je završila svoj dio posla, delegirajući: Muamera Mekića, Dragana Duvnjaka i Željka Lera iz SDP-a, Adija Zahiragića i Armina Buljugića iz SDA, Vedada Deljkovića (DF) i Emira Biću (NiP).Novo Sarajevo slijedi s imenima: Edhem Imamović (NiP), Dragana Bogdanović (Naša stranka), Kerim Balić (SDA), Tanja Curević i Armin Handžar (SDP), Srđan Srdić (SBiH) i Mirza Ramić (DF).Općina Centar zasad je predložila šest vijećnika: Alen Girt i Hena Fajić (Naša stranka), Sonja Mušić (DF), Jasmin Ademović (NiP), Zvonko Ivišić i Svjetlana Šošić (SDP), dok će posljednje, sedmo mjesto, odlučiti pomenuto žrijebanje.Na kraju, Novi Grad – najbrojnija sarajevska općina – usaglasio je vijećnike nakon žrijebanja: Jasmin Smječanin i Nejra Džanko-Zukobašić (SBiH), Dino Okerić (NiP), Damir Filipović i Bojan Vučković (SDP), Azra Čomor (SDA) i Hana Keč (Naša stranka).Politička aritmetika pokazuje jasnu prednost Trojke (SDP, NiP, Naša stranka), koja bi trebala imati sigurnu većinu od 17 vijećnika naspram 11 opozicionih. Prema ranijem dogovoru unutar koalicije, mjesto gradonačelnika pripast će Narodu i pravdi.Kao najozbiljniji kandidati unutar NiP-a za ovu poziciju ranije su spominjani Mirza Selimbegović i Samir Avdić. Prema našim saznanjima, izvjesniji izbor trenutno je upravo Samir Avdić, vijećnik iz Općine Novo Sarajevo i bivši ministar kulture i sporta KS.Do tada, gradom će nastaviti rukovoditi Predrag Puharić, privremeni gradonačelnik iz prethodnog saziva, izabran krajem prošle godine, sve do zvaničnog formiranja novog Gradskog vijeća i izbora novog gradonačelnika.

Kao najozbiljniji kandidati unutar NiP-a za ovu poziciju ranije su spominjani Mirza Selimbegović i Samir Avdić

Da li će Samir Avdić biti sljedeći gradonačelnik Sarajeva?

Projekt izgradnje Prve transverzale u Sarajevu, koji je od velikog značaja za poboljšanje saobraćaja i smanjenje emisije štetnih plinova u glavnom grad, kada ne napreduje puževim koracima, onda stoji u mrtvoj tački.&nbsp;Još 2020. godine potpisan je ugovor s firmom "Euro-Asfalt“ u iznosu od 23 miliona KM za izgradnju prve dionice&nbsp;od Kranjčevićeve ulice do ulice Braće Begić. Iako su bageri bili na terenu, ubrzo je bilo došlo do problema s imovinsko-pravnim odnosima, te je došlo do prestanka radova, tako da ni tih 140 metara do danas nije završeno.&nbsp;Ugovor s "Euro-Asfaltom“ potpisan je na četiri godine i istekao je prošle godine.<h2>Sve stalo</h2>U odgovoru za "Dnevni avaz“ iz Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo istakli su da je Okvirni sporazum na period od četiri godine u vrijednosti od 23.425.711,31 KM bez PDV-a potpisan za radove od spoja s ulicom Kranjčevićeva do ulice Braće Begić (od P1-P39), na osnovu kojeg se zaključuju pojedinačni ugovori o radovima.&nbsp;Međutim, na osnovu Sporazuma, zaključen je samo jedan ugovor u vrijednosti 1.382.718,40 KM bez PDV-a, a ta sredstva su bila osigurana u budžetu Kantona Sarajevo za 2020. godinu.

Iz Ministarstva ističu da je kroz okvirni sporazum, plan tadašnje Vlade Kantona Sarajevo bio da se ostatak sredstava za kompletan Okvirni sporazum osigura kroz naredne godine. Ugovor se odnosio na dionicu od P1-P7, u dužini od 120 metara, za koje je izdata građevinska dozvola.&nbsp;Krajem oktobra 2020. godine radovi na toj dionici su započeti, ali nisu okončani, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, te gradnja te funkcionalne cjeline nije mogla biti nastavljena. Isplaćena sredstva iz tog ugovora iznose 469.173,35 KM s PDV-om. Isplaćena su samo za realizirani dio ugovora, a ostatak sredstava je zadržan u namjenskim sredstvima Direkcije za puteve KS za izgradnju saobraćajnica, gdje se i danas nalaze – navode iz Ministarstva saobraćaja KS.<h2>Čeka bolje dane</h2>Od maja 2021. godine se ne izvode nikakvi radovi na ovoj dionici, pa se samim tim nisu stvorile nikakve dodatne obaveze za projekt, od onoga što je utrošeno. Nastavak gradnje čeka rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, čemu se još ne nazire kraj.Iz Ministarstva navode da će tek kad se završe ovi sporovi, Direkcija za puteve raspisati tender za nastavak gradnje prve dionice Prve transverzale.<h2>Druga dionica</h2>Kada je riječ o drugoj dionici Prve transverzale, čim su riješeni imovinsko-pravni odnosi, krenulo se s gradnjom saobraćajnice u dužini od 1.200m na kojoj je postavljen prvi sloj asfalta, a koja vodi od Šipa do tunela Kobilja Glava, te je u sklopu Prve transverzale izgrađen i tunel Kobilja glava s dvije tunelske cijevi koje su duge cca 700 metara.- To je ujedno i prvi tunel koji gradi Kanton Sarajevo. I na drugoj dionici je bilo izazova sa rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa. Za treću dionicu od Hotonja do Jošanice u toku je postupak javne nabavke za projektovanje. Prva transverzala ostat će jedan od ključnih prioriteta Vlade Kantona Sarajevo, Ministarstva saobraćaja i Direkcije za puteve KS – naveli su iz Ministarstva saobraćaja KS.

Iako je planirano da budu završeni do 2024., od maja 2021. godine se ne izvode nikakvi radovi na ovoj dionici

Sporna dionica: Na terenu je bio samo jedan rovokopač, a ni njega odavno nema

Admir Čavalić, federalni zastupnik i ekonomist, za "Dnevni avaz": Minimalac je bio politički spin, radnici sada, zapravo, dobivaju manje

ViK pod hipotekom zbog duga: Ugroženo vodo snabdijevanje, izvjesno i poskupljenje vode

Kugla viška

Slučaj Viaduct otvara opasan presedan: Da li će dugovi RS postati teret cijele Bosne i Hercegovine?

Politički projekt uhljebljivanja "novih generacija": Na budžetu i sin i supruga Damira Marjanovića

Preko eksplicitnih snimaka do političkog aktivizma: Rat bez kraja "analitičarki" u estradno-političkom spektaklu

Politički marketing u službi vrijeđanja zdravog razuma: Kad političari u BiH presijecaju vrpce za liftove i kontejnere

"Moralna vertikala" i duboko ukorijenjena korupcija: Damir Marjanović pretvorio svoj mandat u imperiju moći

Razgovarali smo sa Chat botom čaršijanerom: Kad ti Sarajka kaže “radi šta hoćeš”, znaj da si debelo za*eb’o

Kako riješiti Izborni zakon

Početak civilizacije na obroncima Trebevića: Zaboravljeno srce sarajevske historije

Trojka ih kao izbacuje, a ovi se kao ne daju: Kako (ne) izbaciti SNSD iz vlasti

Imovinsko-pravni odnosi kao izgovor za nerad: Mogu da grade, ali neće

Nek' ti kaže Lika

Da li će Samir Avdić biti sljedeći gradonačelnik Sarajeva?

Ugovor za radove u vrijednosti od 23,4 miliona potpisan 2020. na četiri godine: Zašto nikad nismo ugledali 140 metara Prve transverzale?

Admir Čavalić, federalni zastupnik i ekonomist, za "Dnevni avaz": Minimalac je bio politički spin, radnici sada, zapravo, dobivaju manje

ViK pod hipotekom zbog duga: Ugroženo vodo snabdijevanje, izvjesno i poskupljenje vode

Kugla viška

Slučaj Viaduct otvara opasan presedan: Da li će dugovi RS postati teret cijele Bosne i Hercegovine?

Politički projekt uhljebljivanja "novih generacija": Na budžetu i sin i supruga Damira Marjanovića

Preko eksplicitnih snimaka do političkog aktivizma: Rat bez kraja "analitičarki" u estradno-političkom spektaklu

Politički marketing u službi vrijeđanja zdravog razuma: Kad političari u BiH presijecaju vrpce za liftove i kontejnere

"Moralna vertikala" i duboko ukorijenjena korupcija: Damir Marjanović pretvorio svoj mandat u imperiju moći

Razgovarali smo sa Chat botom čaršijanerom: Kad ti Sarajka kaže “radi šta hoćeš”, znaj da si debelo za*eb’o

Kako riješiti Izborni zakon

Početak civilizacije na obroncima Trebevića: Zaboravljeno srce sarajevske historije

Trojka ih kao izbacuje, a ovi se kao ne daju: Kako (ne) izbaciti SNSD iz vlasti

Imovinsko-pravni odnosi kao izgovor za nerad: Mogu da grade, ali neće

Nek' ti kaže Lika

Da li će Samir Avdić biti sljedeći gradonačelnik Sarajeva?

Ugovor za radove u vrijednosti od 23,4 miliona potpisan 2020. na četiri godine: Zašto nikad nismo ugledali 140 metara Prve transverzale?