Predstavnici Trojke jučer su se sastali u Sarajevu kako bi počeli prvu rundu pregovora o rekonstrukciji Vlade Kantona Sarajevo.&nbsp;Podsjetimo, ideja o rekonstrukciji stigla je nakon što su Naša stranka i Nihad Uk ponudili mandat premijera nakon žestokih međusobnih optužbi i napada, prije svega od SDP-a, ali i hapšenja ministra Bojana Bošnjaka.Iako vlast Trojke (prvobitno šestorke) korijene ima još u 2018. godini, već je nekoliko puta došlo do mijenjanja njenog sastava. No, ovaj posljednji saziv Vlade, formiran u martu 2023. godine, čini se da je bio najlošiji u cijelom ovom projektu. Posljednji saziv Vlade obilovao je cijelim nizom kadrova upitne stručnosti, moralnih kvaliteta i kompetencija, pa stoga i ne treba previše čuditi što posljednjih mjeseci u Kantonu svjedočimo priličnom haosu, nekoordiniranosti, političkim promašajima, štrajkovima i međusobnim sukobima.<h2>Nije im tu mjesto</h2>Od 12 ministara, koliko broji Vlada Kantona Sarajevo, neki se uistinu nisu nikada trebali naći na toj poziciji i u bilo kakvom budućem sazivu Vlade bi ih svakako trebalo izbjeći.Najeklatantniji primjer je još aktuelni ministar komunalne privrede i prostornog uređenja Bojan Bošnjak. On se trenutno nalazi u pritvoru, osumnjičen&nbsp;da je kao ministar htio legalizirati nezakonite urbanističke projekte gradnje na Bjelašnici osumnjičenima Ibri Berilu i Nađi Milišić. Bošnjak je kao kadar Naše stranke i politolog po struci doveden iz Zenice da bude ministar prostornog uređenja u Sarajevu. Apsurdnost navedenog ne treba posebno objašnjavati.Ako bismo mjerili po destruktivnosti, u aktuelnom sazivu Vlade teško da postoji gori ministar od aktuelne ministrice osnovnog i srednjeg obrazovanje Naide Hota-Muminović. Ova bivša direktorica Bošnjačke gimnazije uspjela je progurati Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju kojim je sebi dala kontrolu nad obrazovnim sistemom u KS, započela je konzervativnu i nacionalnu ideologizaciju obrazovanja, roditeljima je zagorčala živote uvodeći sistem lutrije za upis u obdanište, gurala je problematične "SAFER“ kurikulume fantomskih organizacija, nametnula Pravilnik koji od nastavnika zahtijeva da uhode učenike i vode evidenciju o njima, a kako joj ni to sve nije bilo dosta, pokušala je da uvede i pravilnik za nadzor nad zakonitošću i stručnim nadzorom direktno zadirući u ovlasti Prosvjetne inspekcije. Iako su nastavnici, roditelji i Sindikat obrazovanja u više navrata tražili ostavku Hota-Muminović, nju određene strukture, i pored svih skandaloznih odluka, štite kao bijelog medvjeda.<h2>Problematičan momak</h2>Problematičan je svakako i postojeći ministar kulture i sporta Kenan Magoda. Nakon što je imenovan za ministra, uprkos optužbama bivše supruge za porodično nasilje, Magoda je kao ministar suvereno demonstrirao bahatost i samovolju, a vrhunac je bio njegov pokušaj da, iako ministar, samog sebe instalira u upravu Nogometnog saveza BiH, tražeći da mu ministrica pravde Darja Softić-Kadenić potpiše zakonski nevaljano rješenje o smjeni rukovodstva u Fudbalskom savezu KS.&nbsp;Nakon što nije dobio rješenje od ministarstva, Magoda je prostački verbalno napao ministricu, što je bilo praćeno i orkestriranim napadima njegovih simpatizera. I da ništa drugo nije napravio, ovakva verbalna agresija prema ministrici i stav da se zakonske procedure ne moraju poštovati, u svakoj ozbiljnoj bi ga državi diskvalificirali za bilo kakvu ozbiljnu funkciju.Pod palicom Admira Katice, na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova, svjedočili smo pogoršanju sigurnosne situacije u Kantonu, no ministar je konačno ostvario svoj cilj o kojem sanja od prvog dana mandata – da kupi helikopter. Cijena, sitnica – 30 miliona KM.Također, nejasno je po kojoj logici stranka „Za nove generacije“ koja ima samo jednog zastupnika u Skupštini je dobila čak dva ministra i cijeli niz direktorskih i upravnih pozicija. Očigledno je Damir Marjanović svoj mandat u Skupštini sjajno istrgovao.<h2>Kvalitetniji sastav</h2>Da je očito stručnost postojećih ministara veliki problem i da treba voditi računa da sljedeći sastav ministara bude daleko kvalitetniji, ako se želi spasiti bilo kakav smisao Trojke, upozorio je i zastupnik u Skupštini KS Aljoša Čampara.- Smatram da je svima koji se aktivno bave politikom ili javnim djelovanjem u sferi privrede, obrazovanja, zdravstva, kulture, sporta itd., jasno da su neophodna meritokratska kadrovska osvježenja i u Vladi KS i, generalno, u javnom sektoru. Jednostavno kazano, najbolji, najobrazovaniji, najiskusniji i najpošteniji na najodgovornijim funkcijama – napisao je Čampara.

Od 12 ministara, koliko broji Vlada Kantona Sarajevo, neki se uistinu nikada nisu trebali naći na toj poziciji

Pri rekonstrukciji Vlade KS nekima se mora zahvaliti na saradnji: Ovi ljudi nipošto ne smiju biti ponovo ministri

Aktuelna Vlada Kantona Sarajevo vjerovatno broji svoje posljednje dane. Nakon što je Naša stranka ponudila rekonstrukciju Vlade, ovaj prijedlog su objeručke prihvatili i njihovi partneri iz NiP-a i Naše stranke, pa je tako za danas dogovoren prvi sastanak posvađanih partnera. Višemjesečna unutrašnja nesloga, nerad, nesnalaženje, međusobna podmetanja, soliranja i nekoordiniranost između ministarstava i javnih kompanija, kulminirala su žestokim verbalnim sukobom na relaciji SDP – NS, ili preciznije na relaciji ministra kulture i sporta Kenana Magode (SDP) i ministrice pravde Darje Softić-Kadenić (NS), u kojem se nisu štedjele teške riječi i uvrede. <h2>Ministar u pritvoru</h2>Istovremeno, još aktuelnom ministru Bojanu Bošnjaku prije nekoliko dana produžen je pritvor za još dva mjeseca (mjesec je već odležao). Bošnjak se sumnjiči da je kao ministar htio legalizirati nezakonite urbanističke projekte gradnje na Bjelašnici osumnjičenima Ibri Berilu i Nađi Milišić.Poziv na rekonstrukciju čini se da u ovom trenutku svima odgovara. Naša stranka s jedne strane kao da jedva čeka skinuti teret vođenja Vlade, u čemu se nije najbolje snašla, a NiP i SDP, s druge, kao da jedva čekaju skinuti s dnevnog reda Našu stranku koja će izvjesno u novoj kompoziciji vlasti imati bitno reducirane ovlasti. Popriličan neuspjeh i značajan pad ukupnog broja glasova trebao je biti dovoljan signal Trojki šta građani misle o njihovoj vladavini, a stvari za vlasti u KS ubrzano idu u krivom smjeru. Ono što se dešava pod vodstvom aktuelne vlasti u najkraćem se može opisati rječju – haos. Minula je većina infrastrukturnih projekata poput Prve transverzale ili Južne longitudinale za kojima grad vapi, budžet s naglo napuhanim izdacima tokom vladavine Trojke dospio je u deficit i neophodna rezanja, grad se i dalje guši u smogu i u vrhu je svjetske liste po zagađenosti, u saobraćaju svakodnevno svjedočimo kolapsu, pucnjave su postale češći događaji od koncerata, pola grada simultano je prokopano i završetak asfaltiranja prolongira se sedmicama, Vogošća je bez grijanja, direktora KCUS-a i dalje nema, sindikati protestvuju, a opći utisak nefunkcionalnosti, zapuštenosti i haosa neće bitno smanjiti nekoliko kilometara tramvajske pruge koji se grade.<h2>Najbolja rješenja</h2>Već se sada uveliko spekulira o mogućim imenima za novog premijera. Zavisno od toga hoće li ovu poziciju preuzeti NiP ili SDP, za sada se spominju Adnan Šteta i Nermin Muzur kao moguća rješenja. U odgovoru za „Dnevni avaz“, Adnan Šteta, aktuelni ministar saobraćaja kazao je da u SDP-u imaju samo jedan cilj, a to je funkcionalnija, odlučnija, hrabrija i isključivo u službi svih građana Vlada KS, po svim resorima koja će dodatno unaprijediti kvalitet u svim sferama života u Sarajevu.Šteta se pokazao kao solidan operativac, u stanju da rukovodi velikim projektima te ih i završava, što je Vladi KS u ovom trenutku neophodno.Također, isto je dokazao i Muzur na Ilidži, ostvarivši jako dobre rezultate u četiri godine vođenja općine, od realizacije cijelog niza infrastrukturnih projekata preko dovođenja u red građevinskih dozvola i usvajanja regulacionih planova do otvaranja prostora za privatne investicije. <h2> &nbsp;Ubijanje nade</h2>Ako je formiranje Vlade „šestorke“ i rušenje SDA 2018. u građanima probudilo veliku nadu da je drugačije, poštenije i progresivnije društvo moguće, ako je i nastavak prve polovine tog eksperimenta s Trojkom 2020. – 2022. i dalje držao optimizam prema nekim novim pokrenutim procesima i projektima, dotle su posljednje dvije godine vlasti bile period ubijanja svake nade.

Šteta se pokazao kao solidan operativac, u stanju da rukovodi velikim projektima. Muzur za četiri godine preporodio Ilidžu



Šteta ili Muzur: Ko će biti novi premijer KS?

Najznačajniji investitori u Bosni i Hercegovini (BiH) u 2024. godini, prema izboru Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA), do sada su uložili 365 miliona maraka, te zapošljavaju 3.766 radnika.FIPA već 19 godina bira najznačajnije investitore u BiH, strane kompanije koje ulažu u BiH, zapošljavaju bh. građane i doprinose ekonomskom razvoju zemlje.Ulaganje u BiH u prošloj godini&nbsp;je bilo najveće od 2007. godine, koja je bila rekordna, a ulaganje u prvoj polovini ove godine je drugo po vrijednosti od 2016. godine, otkad se vodi ova statistika. Za prvih šest mjeseci u BiH je uloženo nešto malo manje od 500 miliona eura.Ovo je 10 najvećih investitora u BiH:1. EFT INVESTMENTS LIMITED Bileća - investicija iz Velike BritanijeUkupna investicija iznosi 89 miliona KM, od čega je u 2024. godini investirano blizu 19 miliona KM. Ukupno je zaposleno 12 radnika. Bave se proizvodnjom električne energije koju uglavnom izvoze van BiH.2. PORSCHE BH - investicija iz Austrije&nbsp;Ukupno investirano 72,5 miliona KM, od čega u 2024. godini gotovo 30 miliona KM. Ukupan broj radnika u BiH je 171, a u 2024. godini zaposleno je osam radnika. Automobilski sektor, nije izvozno orijentisana kompanija.3. LACTALIS BH i INMER Gradačac - investicija iz FrancuskeOd 2017. godine do danas investirano približno 49 miliona KM, od čega je u 2024. godini investirano pet miliona maraka. Trenutno je zaposleno 297 radnika, a u 2024. godini po 35 novih radnika u obje kompanije. Bave se proizvodnjom mlijeka i mliječnih proizvoda.4. GS - TVORNICA MAŠINA TRAVNIK Travnik - investicija iz NjemačkeGS TMT Travnik ima 48 posto udjela u vlasništvu firme „Print-GS“ Novi Travnik. Ukupna investicija do sada iznosi blizu 40 miliona KM. Ukupan broj radnika iznosi&nbsp;574, od čega je tokom 2024. godine zaposlen 121 radnik. Posluju u sektoru metaloprerade, te su izvozno orijentisani 99 odsto.5. PASS Bijeljina - investicija iz NjemačkeU vlasništvu kompanije posluju još dvije firme PASS NT i PASS Commerce. Ukupna investicija 33,7 miliona KM. Ukupan broj radnika u sve tri kompanije je 1.153. Bave se proizvodnjom ostalih dijelova i pribora za motorna vozila. Izvozno orijentisana kompanija.6. KS TUEREN i KS ALUMINIUM Široki Brijeg - investicija iz NjemačkeKS „Tueren“ i KS „Aluminium“ su visokotehnološke proizvodne kompanije smještene u Širokom Brijegu. U vlasništvu su 50-50 posto kompanije „Soldo Metali“ iz Širokog Brijega, te njemačke kompanije „Kneer-Suedfenster“. Kompanija KS „Tueren“ svoju djelatnost temelji na proizvodnji aluminijskih i PVC vrata i prozora, proizvodnji IZO stakala, mašinskoj obradi aluminija i PVC-a, dok je kompanija KS „Aluminium“ tvornica za ekstrudiranje i razvoj aluminijskih profila i sistema te površinsku zaštitu aluminija. Trenutno zapošljavaju 90 radnika.7. ISKRA EUROPA - investicija iz SlovenijeUkupna investicija 25 miliona KM do sada, od čega je tokom 2024. godine investirano dva miliona KM. Zapošljavaju 135 radnika, a tokom 2024. godine povećali su broj radnika za 20. Proizvode komunikacijsku opremu. Kompanija je izvozno orijentisana 100 posto.8. ROUNDLINER BH Prijedor - investicija iz NjemačkeUkupna investicija je približno osam miliona KM, od čega je u 2024. godini investirano 3,6 miliona KM. Ukupan broj radnika u BiH je 214, od čega 72 nova radnika u 2024. Kompanija je izvozno orijentisana i bavi se proizvodnjom ambalaže za industrijsku i prehrambenu primjenu, od poliolefina, poliamida i/ili aluminijuma.9. MUBEA CARBO TECH BH - investicija iz NjemačkeAutomobilska industrija - karbonska vlakna. U 2024. godini investirano gotovo sedam miliona KM, te zaposleno 159 novih radnika. Naredne godine planirano zapošljavanje 270 novih radnika.10. JIFENG AUTOMOTIVE INTERIOR BH Žepče - investicija iz NjemačkeDo sada investirano blizu 2,6 miliona KM. Ukupan broj radnika je 830, od čega novozaposlenih u 2024. godini 420. Posluju u sektoru automobilske industrije i izvozno su orijentisani.

Među prvih deset, najviše investitora dolazi iz Njemačke, čak šest

EFT „Investments“: Najveća investicija u Bileći

U BiH u prvih šest mjeseci 2024. uloženo nešto manje od 500 miliona eura: Ovo je 10 najvećih investitora u BiH

U svom posljednjem obraćanju u kojem je analizirao stanje u BiH američki ambasador Majkl Marfi (Michael Murphy) kritizirao je Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika za koje je kazao kako stavljaju lične interese na prvo mjesto, a rezultat je povećanje etnonacionalizma i korupcije.Posebno je zanimljivo to što je Marfi naglasio da period pasivnosti međunarodne zajednice nakon rušenja “Aprilskog paketa” ustavnih reformi iz 2006. godine nije dalo nikakve rezultate.- Da je BiH 2006. godine provela ograničene ustavne promjene, danas bi bila sasvim blizu EU, a najveću odgovornost za propuštenu priliku snosi nekadašnji istaknuti bošnjački političar Haris Silajdžić – kazao je Marfi.<h2>100 posto BiH</h2>Marfi je ovdje potpuno u pravu. Upravo je rušenje „Aprilskog paketa“ označilo prekretnicu u historiji BiH: od perioda provođenja reformi, jačanja državnih institucija i jasnog prozapadnog kursa, BiH je zapala u skoro dvadesetogodišnju eru stagnacije, nefunkcionalnosti, povišenih tenzija, Dodikovih prijetnji otcjepljenjem i zlokobnih tursko-ruskih interesa.Prvih desetak godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma bilježio se snažan angažman međunarodne zajednice s ciljem „popravljanja“ brojnih anomalija Dejtonskog ustava.Dugogodišnji proces jačanja institucija i prebacivanja nadležnosti trebao je imati kulminaciju donošenjem “Aprilskog paketa” ustavnih promjena.Od brojnih prednosti koje bi BiH dobila s usvajanjem ovih reformi spomenimo da bi se, između ostalog, uvela institucija predsjednika države koji bi se birao iz Parlamenta BiH, reducirale bi se ovlasti državnog Doma naroda na pitanja koja se tiču zaštite vitalnog nacionalnog interesa, entitetsko glasanje bilo bi skraćeno na trećinu potrebnih glasova iz svakog entiteta, za razliku od sadašnje polovine... Činilo se odličnim za Bosnu i Hercegovinu.Nakon velikih pritisaka međunarodne zajednice stranke iz RS, te SDA, SDP i HDZ BiH su pristale na ove reforme. Protiv su bili Stranka za BiH i HDZ 1990.Zašto je Božo Ljubić bio protiv, može se razumjeti, s obzirom na to da je, nastupajući iz hrvatske nacionalne pozicije, “Aprilskom paketu” zamjerao reduciranje ovlasti Doma naroda, pa samim tim i moći hrvatskih stranaka da uslovljavaju procese u BiH.Silajdžiću je pak ponuđeno bilo premalo, tj. tražio je „100% BiH“ i ukidanje entiteta. Kao formalne razloge za rušenje paketa isticao zadržavanje entitetskog glasanja (kao da ono njegovim obaranjem nije ostalo), „legalizaciju“ RS u Parlamentu te, posebno, član koji je predviđao da se Parlament raspušta u slučaju da se u tri kruga glasanja ne izabere Vlada, što bi, prema Silajdžiću, vodilo u raspad BiH. Ipak, mnogi su skloni jednostavnijem objašnjenju Silajdžićevih motiva: izbori 2006. bili su jedinstvena prilika da bude izabran u Predsjedništvo i tako postane „lider Bošnjaka“, što bi bilo nemoguće da je paket usvojen, s obzirom na to da bi se nakon toga članovi Predsjedništva birali iz Parlamenta.<h2>Posljednja šansa</h2>“Aprilski paket”, u konačnici, nije usvojen u Predstavničkom domu PSBiH zahvaljujući protivljenju Stranke za BiH, HDZ-a 1990, nekoliko pojedinačnih zastupnika i preletača Mehmeda Žilića.S obzirom na to da je tadašnja Silajdžićeva kampanja naišla i na prilično oduševljenje unutar bošnjačkog naroda, bilo je to jasno pljuvanje u lice i poruka srpskim predstavnicima u BiH koji su, uz ogromne muke, pritiske i samoponiženje pristali jačati državni nivo vlasti nauštrb entitetskog – šta god&nbsp; da date nije dovoljno, jer mi želimo sve.Ali bilo je to i još snažnije pljuvanje u lice međunarodnoj zajednici, predvođenoj SAD, i poruka da bez obzira na sve ustupke i pritiske prema srpskoj strani, kako bi pomogli izgraditi državu BiH, u velikom dijelu bošnjačke politike neće imati partnera.Tadašnji američki ambasador Daglas Meklheni (Douglas&nbsp;McElhaney) javno je izjavio da će SAD sankcionirati BiH. I zaista, uslijedila je najgora vrsta sankcija: u vidu petnaest godina dizanja ruku međunarodne zajednice od Bosne i Hercegovine, što je i Dodik iskoristio za „izolaciju“ RS od državnih procesa i udare na BiH.Rušenje „Aprilskog paketa“ trajno je narušilo reformski zamah u BiH i poništilo kakav-takav konsenzus koji je bio postignut među političkim elitama na izgradnji zajedničke države.Rezultat je ovo što živimo danas. Krupne historijske greške plaćaju se krupnim historijskim kaznama.<h2>Prijelomna tačka</h2>Da priliku koju su imali s "Aprilskim paketom" probosanske stranke više neće imati, nakon njegovog rušenja je otvoreno upozoravao i tadašnji lider SDS-a Dragan Čavić.- Svi koji misle i koji su večeras glasali protiv zato što imaju želje koje nisu realne i nisu ostvarive, moraju znati da te želje neće moći ostvariti s istim sagovornicima u vremenu koje dolazi - rekao je Čavić.

Krupne historijske greške plaćaju se krupnim historijskim kaznama

Ambasador Marfi podsjetio na najveću propuštenu šansu za BiH: Da li bi bez Silajdžića BiH bila pred vratima EU?

Danas je još jedna neradna nedjelja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Iako je vrijeme pred Božić i Novu godinu, ulice glavnog grada izgledaju sablazno pusto.&nbsp;Ljudi na ulicama uglavnom nema, uključujući i glavnu Ferhadiju na kojoj se može vidjeti tek po neki prolaznik.Doduše, nešto veći promet se može vidjeti na izlazu iz grada prema Vracama i na Dobrinje. Naime, i ovu nedjelju mnoge će Sarajlije iskoristiti da odu u susjedno Istočno Sarajevu u kupovinu, gdje nije uvedena zabrane rada nedjeljom.Vrijedi napomenuti da je potpuno drugačija slika vladala jučer u Sarajevu.&nbsp;

Video / Ogromne gužve u Sarajevu, otežano kretanje vozila

Naime, jučer su na sarajevskim saobraćajnicama, u prodavnicama i tržnim centrima zabilježne ogromne gužve. Saobraćaj se odvijao sporije, na prodajnim mjestima vladala je prava havarija, a radnici u trgovinama, koji sada imaju slobodnu nedjelju, nadljudskim su naporima radili da usluže brojne mušterije.S obzirom da trgovine ne rade nedjeljom, očigledno je da je većina građana požurila da u subotu ode u nabavku. P. S. U naslovu smo naveli da Sarajevo danas izgledao kao grad iz zombi apokalipse. To možda i nije najprecizniji termin. Naime, nakon zombi apokalipse u gradu se može sresti dosta zombija. U Sarajevo nedjeljom ni njih nema. Nema ničega, doslovno. Stoga, ovo bi prije bio neki postapokaliptični scenarij, gdje su zgrade preživjele, a ljudi nestali.

 Nakon zabrane rada nedjeljom, grad izgleda kao mjesto iz postapokaliptičnog scenarija, gdje su zgrade nekim čudom preživjele, a ljudi nestali

Neradna nedjelja: Sarajevo potpuno pusto, grad kao iz zombi apokalipse

Danas semafori nisu uradili u strogom centru Sarajeva, na potezu od Katedrale do Centralne banke. Šta je razlog, ne zna se. Ovo se dešava već drugi dan zaredom.Pored činjenice da je dobar dio grada kontinuirano iskopan radi asfaltiranja i popravljanja vodovodne mreže, u Sarajevu već mjesecima postoji problem s funkcioniranjem semafora.Neki semafori prestaju raditi bez objašnjenja, pa prorade, neki ne rade danima, kod nekih semafora rade samo pojedina svjetla, pa ni vozačima niti pješacima nije jasno ko i kada se treba zaustaviti ili krenuti.

Neki semafori prestaju raditi bez objašnjenja, pa prorade, neki ne rade danima, dok kod nekih semafora rade samo pojedina svjetla

Semafori opet nisu radili u centru Sarajeva

Aktuelna Vlada Kantona Sarajevo vjerovatno broji svoje posljednje dane. Višemjesečna unutrašnja nesloga, nerad, nesnalaženje, međusobna podmetanja, soliranja i nekoordinisanost između ministarstava i javnih kompanija, kulminirala su žestokim verbalnim sukobom na relaciji SDP – NS, ili preciznije na relaciji ministra kulture i sporta Kenana Magode (SDP) i ministrice pravde Darje Softić-Kadenić (NS). Inicijalna kapisla bilo je odbijanje Softić-Kadenić da potpiše pravno nevaljano rješenje o promjeni u rukovodstvu Fudbalskog saveza Kantona Saveza, čime je „pokvarila“ ambiciju ministra Magoda da pored ministarstva uđe i u upravne strukture Nogometnog saveza BiH, što su i Magoda i njegova stranka iskoristili za višednevnu kampanju uvreda i napada na Softić-Kadenić optužujući je, između ostalog, da urušava fudbal u Sarajevu i BiH te radi za interese Vice Zeljkovića i lobija iz RS.Iz Naše stranke nisu ostali dužni pa je bivši predsjednik ove stranke i sadašnji državni parlamentarac Peđa Kojovi Magodu, prethodno prijavljivanog za nasilje nad bivšom suprugom, u više navrata nazvao nasilnikom, na šta mu je SDP zajediljivo poručio da umjesto dijeljenja lekcija jednom u životu preuzme odgovornost i neku izvršnu funkciju, npr. poziciju kantonalnog ministra prostornog uređenja.Podsjetimo, još uvijek aktuelnom ministru Bojanu Bošnjaku prije nekoliko dana produžen je pritvor za još dva mjeseca (mjesec je već odležao). Bošnjak se sumnjiči da je kao ministar htio legalizirati nezakonite urbanističke projekte gradnje na Bjelašnici osumnjičenima Ibri Berilu i Nađi Milišić.Upravo je Bošnjak došao kao kriptonit za Našu stranku čiji kadar Nihad Uk vodi Vladu KS. <h2>Bacanje peškira</h2>Naime, godinama je Naša stranka nastojala graditi svoj imidž na moralnoj superiornosti i nultoj toleranciji prema korupciji. No, s Bošnjakom taj moralni imperativ s kojim je NS mahala kao sa svojim besprijekornim adutom (možda nismo ni najsposobniji ni najjači, no nas barem nema u mutnim radnjama) urušio se kao kula od karata, a vlastiti pad Naša stranka je dodatno ubrzala katastrofalnim reakcijama nakon hapšenja.Umjesto hitre reakcije, ostavke ili smjene Bošnjake te demonstriranja da za one koji se sumnjiče za koruptivne radnje neće biti mjesta u vlasti, barem dok ne dokažu nevinost, NS je uhvatila ona tipična panika kao i svaki put kad se suoče s njima nepoznatim situacijama. Sve što su pritom učinili bila je čista suicidalna katastrofa. Najprije su dali podršku svom ministru, naklapajući o presumpciji nevinosti, da bi sve kulminiralo skandaloznim i skaradnim dopisom medijima u kojem im „dobronamjerno“ sugerišu da paze kako da izvještavaju o slučaju Bošnjak, što je naišlo na opravdano zgražanje i osude javnosti.Stoga, posljednji napad koji je došao iz SDP-a i udar na NS tamo gdje najviše boli, bio je konačna kap koja je prelila čašu i koja je i NS navela da povuče jedini logičan potez – zatraži rekonstrukciju Vlade KS, što je nužan i jedini logičan potez koji trenutno mogu napraviti.Naime, niti se Naša stranka snašla s pozicijom premijera i tolikim ovlastima u izvšrnim pozicijama vlasti, niti su imali korektan odnos i podršku svojih koalicionih partnera.Posljednji događaji tek su završni udarci koji su konačno na pod oborili Vladu koja od prvog dana zapravo djeluje kao jedan poprilično raštiman i nadasve neučinkovit orkestar.Ako je formiranje Vlade „šestorke“ i rušenje SDA 2018. u građanima probudilo veliku nadu da je drugačije, poštenije i progresivnije društvo moguće, ako je i nastavak prve polovine tog eksperimenta s Trojkom 2020. – 2022. i dalje držao optimizam prema nekim novim pokrenutim procesima i projektima, dotle su posljednje dvije godine vlasti, kada je na čelu Kantona Fortu zamijenio Nihad Uk, bile period ubijanja svake nade.<h2>Opšti haos</h2>Ono što se dešava pod vodstvom aktuelne vlasti u najkraćem se može opisati rječju - HAOS. Minula je većina infrastrukturnih projekata poput Prve transverzala ili Južne longitudinale za kojima grad vapi, budžet sa naglo napuhanim izdacima tokom vladavine trojke dospio je u deficit i neophodna rezanja, grad se i dalje guši u smogu i u vrhu je svjetske liste po zagađenosti, u saobraćaju svakodnevno svjedočimo kolapsu, pucnjave su postale češći događaji od koncerata, pola grada simultano je prokopano i završetak asfaltiranja prolongira se sedmicama, Vogošća je bez grijanja, direktora KCUS-a i dalje nema, sindikati protestuju, a opći utisak nefunkcionalnosti, zapuštenosti i haosa neće bitno smanjiti nekoliko kilometara tramvajske pruge koji se grade.Naravno, kada sve na to dodamo nedostatak autoriteta, organizacije i koordinacije, uz soliranja direktora i ministara, poput primjerice djelovanja ministrice Naide Hot-Muminović koja nad osnovnim i srednjim obrazovanjem suvereno i neometano uvodi vlastiti diktat uz niz skaradnih rješenja poput kurikuluma SAFER - onda je jasno da mi tu govorimo o brodu bez kormilara koji brzo, ali sigurno, tone.Nihad Uk možda uistinu jeste imao dobre namjere, no jasno je da mu je kao mladom čovjeku sa skromnim radnim iskustvom falilo mnogo toga, od ličnog autoriteta do šire podrške u društvu da odgovori tako jednom ozbiljnom zadatku poput vođenja Kantona.<h2>Najbolje rješenje</h2>Prema nezvaničnim informacijama Uk je koalicionim partnerima već ponudio svoj mandat i spreman je za odlazak.Do opštih izbora 2026. godine ostalo je manje od dvije godine i ukoliko trojka planira opstati kao politički projekt na vlasti, došlo je „5 do 12“ za spašavanje situacije i popravljanje potpuno urušenog ugleda.I unutar trojke vjerovatno su duboko svjesni da, kada bi se u ovom trenutku održali izbori, da bi vrlo izvjesno bili uneređeni od SDA i njenih koalicionih partnera, a situacija se u tom pogledu i dodatno pogoršala nakon za trojku neuspješnih lokalnih izbora u oktobru.Prema pouzdanim informacijama koje posjeduje „Dnevni avaz“ najizgledniji kandidat za preuzimanje pozicije premijera Kantona Sarajevo je aktuelni načelnik Ilidže Nermin Muzur.U ovom trenutku to je možda i najbolji i najlogičniji izbor koji se može napraviti. Za razliku od Vlade KS, Muzur je u četiri godine vođenja Ilidže ostvario jako dobre rezultate, što je potvrdila i suverena podrška građana koju je dobio u oktobru za još jedan mandat. Za razliku od većine ostatka Kantona, Ilidža je čista i uređena, rekorder je po fiskalnom prometu, kao i investicijama, osigurala je sebi najveći budžet, a uz to je realiziran i cijeli niz infrastrukturnih projekata poput započinjanja tramvajske pruga Ilidža- Hrasnica, kanalizacionog kolektora Rakovica, izgradnje osnovne škole na Stupu, sportske dvorane, izgradnje centralnog trga, obnove Stojčevca, itd. I kulturni i društveni život na Ilidži je značajno poboljšan, usvojeni su regulacioni planovi te je otvoren prostor za velike privatne investicije koje su u zamahu. I, za razliku od većine drugih općina, trojka je na Ilidži sve vrijeme ostala na okupu, jedinstvena i funkcionalna.Sve ono što je na malom planu uspio napraviti u Općini Ilidža, Muzur bi trebao dobiti priliku da, uz veće resurse i mogućnosti, realizira na nivou cijelog kantona. U ovom trenutku čini se da trojka nema boljeg čovjeka za taj zadatak, a to bi možda moglo spasiti i kompletni projekat trojke od katastrofe u koju već dugo srlja. U negativne strane Muzura mogu se ubrojati relativni nedostatak političkog iskustva za ozbiljnija pitanja te upitna šira naobrazba, a mnogi mu zamjeraju i navodno preveliki utjecaj koji Elmedin Konaković ima na njega. <h2>Transfer s pozicije na poziciju</h2>Uk bi navodno u novoj političkoj trgovini mogao završiti kao gradonačelnik Sarajeva, protokolarnoj i pokaznoj poziciji s koje ne bi imao ni prevelike ovlasti niti previše tereta, a i njegovoj stranci bi svakako odgovaralo kako ovo skidanje s tereta, tako i „vraćanje duga“ na manje zahtjevnoj funkciji. No, upravo zbog te protokolarne i prije svega simboličke funkcije, za trojku bi bilo daleko pametnije na ovu poziciju imenovati nekog zaslužnog građanina, poput Bogića Bogićevića čije se imenovanje spletkama spriječilo prije četiri godine, umjesto da se ova funkcija ponovo koristi za sredstvo za politička potkusurivanja.

Za razliku od Vlade KS, Muzur je u četiri godine vođenja Ilidže ostvario jako dobre rezultate

Novi premijer na pomolu: Može li Muzur spasiti kompromitovanu trojku u Kantonu Sarajevo?

Sukobe unutar sebe Trojka više ne pokušava ni kriti. Naravno, na desetke je primjera njihovih neslaganja, razmimoilaženja, međusobnih ukopavanja, podvaljivanja, svađa, prozivki, sujeta, no posljednji događaji dovode do međusobne frontalne paljbe. Nakon što je ministrica pravde KS (Darja Softić-Kadenić) odbila (s pravom) potpisati nelegalno rješenje o promjeni uprave u Fudbalskom savezu KS i tako osujetila ambiciju ministra kulture i sporta KS Kenana Magode da zasjedne i u upravu Nogometnog saveza, od ministra, sve uz blagoslov i podršku njegove stranke, uslijedila je rafalna paljba po ministrici. Uzvratio je Peđa Kojović, koji je Magodu više puta nazvao nasilnikom, na šta je SDP potkačio NS s uhapšenim ministrom Bošnjakom i pozvao Kojovića da konačno preuzme odgovornost i zamijeni ga na čelu Ministarstva prostornog uređenja. Ponovo je uzvratila Naša stranka saopćenjem u kojem je poručila da su tu poziciju spremni prepustiti svojim partnerima ako ih već optužuju za skriveni interes, ali, i mnogo ozbiljnije, pozvali na pregovore o novom sazivu Vlade KS...Ko je ovdje u krivu, ko je ovdje u pravu, prosudite sami. Ono što je svakako mnogo bitnije jeste ukupni epilog, a to je da stvari ne funkcionišu. Trojka je već bezmalo pet godina na vlasti u Kantonu Sarajevu, a dvije u Federaciji.Neki pomaci u glavnom gradu jesu napravljeni, no... Tanko je to. Sarajevo nije postalo, kako nam je upravo Kojović nekoć najavljivao, metropola od kasabe. I dalje je to jedan zagađeni, prljavi, zapušteni, haotični i u večernjim satima potpuno pusti grad. A tek na nivou Federacije i države svjedočimo potpunoj izgubljenosti, nesnalaženju i nespremnosti da se uhvati u koštac s ključnim izazovima.Utisak koji se stiče jeste da Trojka tek sada pomalo shvata da je vlast nešto mnogo teže, kompleksnije, izazovnije, napornije i ozbiljnije nego što su to zamišljali u svojim opozicionim glavama. A kada shvatite da ste nedorasli zadatku, tad u pravilu kreće međusobno optuživanje i prebacivanje krivice. I tako do ponovne opozicije.&nbsp;&nbsp;

Kada shvatite da ste nedorasli zadatku, tad u pravilu kreće međusobno optuživanje i prebacivanje krivice

Sukobe unutar sebe Trojka više ne pokušava ni kriti

Zar je važno ko je kriv

Pored činjenice da je dobar dio grada kontinuirano iskopan radi asfaltiranje i popravljanja vodovodne mreže, u Sarajevu već mjesecima postoji problem s funkcioniranjem semafora.Neki semafori prestaju raditi bez objašnjenja, pa prorade, neki ne rade danima, kod nekih semafora rade samo pojedina svjetla, pa ni vozačima niti pješacima nije jasno ko i kada se treba zaustaviti ili krenuti.Sve to praćeno&nbsp; kolapsom u saobraćaju kojem građani svakodnevno svjedoče.Danas semafori nisu uradili u strogom centru Sarajeva, na potezu od Katedrale do Centralne banke. Šta je razlog, ne zna se.No, ono što se zna je da gotovo godinu dana Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo nije u stanju riješiti problem (ne)održavanja semafora na gradskim ulicama.Što se savršeno uklapa u ukupni ugođaj nefunkcionalnosti grada zajedno s smogom, maglom, smećem, nepropisno parkiranim automobilima i raskopanim ulicama u kojima se rokovi za završetak radova sedmicama probijaju.

Sarajevo već mjesecima ima problem s funckioniranjem semafora

U centru Sarajeva danas nisu radili semafori

Dana 16. decembra Olaf Šolc (Scholz), njemački kancelar, izgubio je parlamentarno glasanje o povjerenju, otvarajući put za izbore nekih sedam mjeseci ranije nego što je prvobitno planirano. Ako je kolaps njemačke nevoljene "semaforske" koalicije bio iznenadan, kraj Vlade bio je odavno na vidiku. Sada je put naprijed jasan. Frank Valter Štajnmajer (Walter-Steinmeier), predsjednik, ima 21 dan da raspusti parlament. Očekuje se da će to učiniti nakon Božića. Izbori se moraju održati u roku od 60 dana; stranke su već dogovorile 23. februar kao željeni datum.Sklopiti koaliciju neće biti lako. Semaforska koalicija bila je prva njemačka trostranačka vlada u desetljećima. Uobičajeni parovi na državnom nivou, kao što su CDU/CSU i FDP, ili SPD i Zeleni, vjerovatno neće osvojiti 50 posto mjesta. Čak ni “velika koalicija” CDU/CSU i SPD-a možda neće biti dovoljna. S obzirom na to da sve glavne stranke podržavaju Brandmauer ("vatreni zid") protiv tvrdodesničarskog AfD-a, te da će gotovo sigurno isključiti i koalicije s BSW-om, postoji šansa da će se Njemačka suočiti s vladavinom druge potencijalno fraktivne trostruke koalicije.Ovo su kandidati za kancelara na sljedećim izborima.<h2>Kršćansko-demokratska unija (CDU) / Kršćansko-socijalna unija (CSU)</h2>

Politički dom Angele Merkel, kancelarke 16 godina do 2021., glavna njemačka sila desnog centra savez je CDU-a i njegove bavarske sestrinske stranke, CSU-a. CDU/CSU, koji se često naziva "Unija", daleko je ispred u anketama. Njen zajednički kandidat Fridrih Merc (Friedrich Merz), postao je šef CDU-a u svojoj trećoj kampanji za posao 2022. Merc bi kao kancelar zauzeo mnogo oštriji stav o Rusiji nego Šolc. Popularniji je od svog suparnika iz SPD-a, ali nepopularan je među ženama i mlađim glasačima.<h2> &nbsp;Socijaldemokratska partija (SPD)</h2>

Najveća stranka u Vladi, SPD lijevog centra, vjerovatno će izgubiti mnogo na ovim izborima. Bude li zaostajala za AfD-om, kao što pokazuju ankete, prvi put će biti degradirana u treću najveću stranku u Bundestagu. Uprkos svojoj nepopularnosti Olaf Šolc, kancelar, nominiran je da ponovno zastupa svoju stranku.<h2>&nbsp;Savez 90/Zeleni</h2>

Najmoćnija ekološka stranka na svijetu, njemački Zeleni, bore se da vrate bujnost kampanje 2021., kada su na trenutak gajili nade da će osvojiti mjesto kancelara. Sada su na gotovo deset posto glasova. Zeleni se bore za dekarbonizaciju, zalažu se za migracije, žele više javnih ulaganja i neprijateljski su raspoloženi prema Ukrajini. Robert Habek, ministar ekonomije, njihov je kancelarski kandidat. <h2>Alis Vajdel: Alternativa za Njemačku (AfD)</h2>

Tvrdodesničarski AfD osnovan je 2013. Kao stranka osnovana da se suprotstavi spašavanju eurozone, u početku je imala malo uspjeha. Ali u maniri drugih evropskih populističkih desničarskih stranaka, AfD je stalno preusmjeravao fokus na imigraciju, a nakon njemačke migrantske krize 2015. - 2016. probio se na izborima 2017. Nadaju će se da će postati druga najveća stranka u Bundestagu, ali nemaju šanse pridružiti se sljedećoj njemačkoj vladi jer niti jedna stranka neće sarađivati s njima.<h2>Sara Vagenkneht: Savez Sara Vagenkneht (BSW)</h2>

BSW je dobio ime po svojoj osnivačici Sari Vagenkneht (Sahra Wagenknecht), bivšoj sučelnici ljevice, stranke tvrde ljevice koja je sada na samrti. U januaru 2024. gospođa Vagenkneht napustila je ljevicu kako bi nastavila sama, na neortodoksnom planu suprotstavljanja njemačkoj potpori Ukrajini, skepticizmu prema imigraciji i žestokom antiradništvu. U septembru je BSW osvojio velike glasove u Brandenburgu, Thuringenu i Saskoj, tri pokrajine u istočnoj Njemačkoj. Koalicijski pregovori prekinuti su u Saskoj zbog ukrajinske politike, ali dobro napreduju u Brandenburgu. U Tiringiji su se CDU, SPD i BSW složili da će okupiti prvu njemačku "blackberry" koaliciju.<h2> Kristijan Lindner:&nbsp; Slobodna demokratska stranka (FDP)</h2>

Odluka Olafa Šolca da otpusti Kristijana Lindnera, šefa FDP-a, s mjesta svog ministra finansija pokrenula je imploziju semafor vlade. Često mlađi partner CDU/CSU-a ili SPD-a, pro-poslovni FDP ima i liberalne i populističke elemente. Ipak, prema trenutnim anketama, stranka će pasti ispod praga od pet posto potrebnog za ulazak u Bundestag, kao što je to bilo 2013. godine.

= Stranke su već dogovorile 23. februar 2025. kao željeni datum za održavanje njemačkih izbora

Ko će biti novi kancelar Njemačke

Problem crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda u BiH je već dobro poznat. Šverceri imaju brojne kanale putem kojih dolaze do zarade, pa je tako ilegalan duhan moguće pronaći i na pijacama, posredstvom privatnih kontakata, ali i online platformi, što nanosi ozbiljnu štetu budžetu, jer se izbjegavaju plaćanja PDV-a i akciza, a time ispaštaju svi građani.Upravo zbog toga je u našoj zemlji neophodno, kroz kontinuirane akcije, nastaviti s borbom protiv crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda, a agencije za provođenje zakona, prema uzoru na susjedne zemlje, treba da jačaju vlastite kapacitete kako bi u ovom poslu bile još uspješnije.<h2>Brojne akcije</h2>Prema procjenama, ilegalna trgovina duhanskim proizvodima u BiH čini značajan dio ukupnog tržišta, s godišnjim gubicima za budžet koji se mjere u desecima miliona KM.Agencije za provedbu zakona (SIPA, UIO i Granična policija BiH) kontinuirano rade na otkrivanju lanca švercera i njihovog hapšenja. Dokaz za to su dvije recentne akcije koje jasno oslikavaju stanje na terenu, odnosno plastično prikazuju šta se dešava u ilegalnim tokovima duhanskih proizvoda. Naravno, sve to povlači za sobom i druge vrste kriminalnih radnji.Kako to izgleda u praksi, pokazala je i nedavna akcija “Market”, koju je provela UIO BiH i sastojala se od dvije ključne faze usmjerene na suzbijanje ilegalne trgovine duhanom i duhanskim proizvodima bez akciznih markica.U fazi jedan, početkom novembra 2024. godine, u pitanju su bile tri lokacije: Živinice, Bijeljina i Doboj, te je zaplijenjeno 5.035 paklica cigareta, 143 kilograma sitno rezanog duhana i 2.963 paklice ručno motanih cigareta. Vrijednost zaplijenjene robe procijenjena je na blizu 80.000 KM, a izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu 16.000 KM za počinioce utvrđenih nezakonitosti.U fazi dva, sredinom istog mjeseca, zabilježena je zapljena u regiji Mostara, kada su aktivnosti usmjerene na dvije lokacije, te je zaplijenjeno 4.838 kilograma duhana u listu pripremljenog za rezanje, 395 kilograma rezanog duhana, mašina za rezanje duhana, dvije digitalne vage, te gotovo 900 vrećica za pakovanje. Vrijednost zaplijenjene robe bila je više od milion KM, a protiv počinilaca utvrđenih nezakonitosti preduzete su zakonom propisane mjere i radnje.U odgovoru za „Dnevni avaz“ iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) navode da su njihova ovlaštena lica u 2024. godini izvršila ukupno 27 oduzimanja duhana i duhanskih prerađevina.- Oduzeto je 2.354 paklica cigareta, 608,1 kilograma rezanog duhana, 23692 komada ručno punjenih cigareta te 4.838 kilograma duhana u listu pripremljenog za rezanje. Vrijednost oduzete robe iznosi cca. 1.111.120,50 KM. Osim navedenih oduzetih količina duhana i duhanskih prerađevina, u novembru je oduzeta i mašina za rezanje duhana procijenjene vrijednosti cca. 20.000,00 KM – navode iz UIO-a.Ove dvije faze operacije “Market”, kao i ostvareni rezultati demonstriraju veliku posvećenost UIO-a BiH u borbi protiv ilegalne trgovine duhanom, čime se štiti budžet i obezbjeđuje poštovanje zakonskih propisa.No, jasno je da je potreban još intenzivniji rad na suzbijanju crnog tržišta i šverca duhana. U tom smislu kao dobar primjer može poslužiti Hrvatska. Naši susjedi kontinuirano ulažu napore u suzbijanje crnog tržišta, posebno u segmentu ilegalne trgovine duhanskim proizvodima.<h2>Primjer Hrvatske</h2>Prema podacima iz 2023. godine, udio ilegalnih cigareta u ukupnoj potrošnji iznosio je 3,4 posto, što predstavlja godišnji pad od 16 posto. Također, potrošnja neoporezovanog rezanog duhana u 2024. smanjena je za 33,8 posto na godišnjem nivou.Ovi pozitivni trendovi rezultat su koordiniranog pristupa hrvatskih institucija, uključujući Ministarstvo finansija, Carinsku upravu i Ministarstvo unutrašnjih poslova. Mjere koje su doprinijele smanjenju ilegalne trgovine obuhvataju, između ostalog, i racionalnu akciznu politiku, što podrazumijeva prilagođavanje poreskih opterećenja kako bi se smanjila podsticajna razlika između legalnih i ilegalnih proizvoda.Tu spada i uvođenje sistema sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda, odnosno omogućavanje praćenja kretanja proizvoda od proizvođača do krajnjeg potrošača radi sprečavanja nezakonitih aktivnosti.Neke od mjera iz Hrvatske su i ograničenje unosa duhanskih proizvoda iz trećih zemalja, odnosno postavljanje kvota i ograničenja za unos proizvoda izvan Evropske unije, gdje su cijene često niže, kao i jačanje nadzora i zapljena, odnosno povećanje aktivnosti nadležnih institucija u otkrivanju i zapljeni ilegalnih proizvoda.Carinska uprava je, naprimjer, u 2023. godini oduzela više od 8,3 miliona komada cigareta i 66,1 tonu duhanskih proizvoda. U devet mjeseci 2024. zaplijenjeno je 5,63 miliona komada cigareta i 22 tone duhana.Dodatno, ulaganja u tehničke i operativne kapacitete, poput osnivanja Centra za obuku carinskih i policijskih službenika te obuku službenih pasa za detekciju, doprinose efikasnijoj borbi protiv ilegalne trgovine. Ovi napori rezultirali su povećanjem prihoda državnog budžeta od akciza i poreza na duhanske proizvode, koji su u periodu od 2020. do 2023. porasli za 33,2 posto, premašivši 890 miliona eura. Trend rasta nastavljen je i u 2024. godini, s godišnjim prihodima koji su premašili milijardu eura.Dakle, Hrvatska se, zahvaljujući ovim mjerama, ističe kao primjer uspješne borbe protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima u regiji. Hoćemo li i mi preuzeti dobre prakse, pitali smo UIO BiH i dobili odgovor da je za potrebe unapređenja saradnje, potpisan „Memorandum o saglasnosti između Ministarstva finansija Republike Hrvatske, Carinske uprave i UIO o međusobnoj razmjeni podataka i informacija“.- Za potrebe unapređenja saradnje, potpisan je „Memorandum o saglasnosti između Ministarstva finansija Republike Hrvatske, Carinske uprave i UIO o međusobnoj razmjeni podataka i informacija“. Kroz ovu vrstu saradnje se preuzimaju iskustva i razmjenjuju primjeri dobre prakse u suzbijanju prekogranične nezakonite trgovine i borbe protiv krijumčarenja, te u smislu zaštite i sigurnosti društva i građana u obje zemlje, a između ostalog odvija se i saradnja na planu borbe protiv nelegalne trgovine duhanom i duhanskim prerađevinama.Osim navedenog, planirana je obuka službenika UIO-a u novouspostavljenom školskom centru na Bregani - naveli su u odgovoru za „Dnevni avaz“ iz UIO-a.S tim u vezi, UIO napominje da je u tekućoj godini ostvarila značajne rezultate u borbi protiv crnog tržišta duhana, o čemu svjedoče i podaci o vrijednosti oduzetog duhana i duhanskih prerađevina u periodu od 2022. godine do novembra 2024. godine. Tako je vrijednost oduzete robe u 2022. iznosila 1,78 miliona KM, u 2023. 1,63 miliona, dok je ove godine vrijednost već dosegla 2,54 miliona KM.Na osnovu navedenog, evidentno je da su rezultati ostvareni u 11 mjeseci 2024. godine daleko veći u odnosu na cijelu 2023., odnosno 2022. godinu, što je rezultat intenziviranja aktivnosti na suzbijanju nelegalnog prometovanja ove robe. Očekuje se da se navedene aktivnosti i pozitivni rezultati u suzbijanju crnog tržišta nastave i narednih godina.<h2>&nbsp;Jačanje svijesti</h2>Ne treba zanemariti ni potrebu jačanja svijesti građana o negativnim posljedicama kupovine nelegalnog duhana. Konzumiranje nelegalnih cigareta predstavlja dodatni rizik za zdravlje, jer se radi o cigaretama čije su porijeklo i sastav apsolutno nepoznati. Iz tog razloga, UIO posljednjih pet godina provodi akciju „Stop švercu“ i bilježi sve veći broj poziva građana koji prijavljuju nelegalnu prodaju.&nbsp;

Za UIO 2024. bila je daleko uspješnija od 2022. i 2023.

Sve bolji rezultati državnih agencija na suzbijanju šverca: Država mora dobiti bitku 
protiv crnog tržišta duhana

Ured za borbu protiv korupcije KS raspisao je konkurs za prijem stručnog savjetnika za postupanje po prijavama korupcije te stručnog saradnika za informaciono-dokumentacione poslove iz oblasti upravljanja kvalitetom.<h2>Čudni kriteriji</h2>No, zanimljivo kakve se kvalifikacije traže od radnika.Naime, u uvjetima konkursa za prvu poziciju, Stručni savjetnik za postupanje po prijavama korupcije, navodi se da kandidati moraju imati „završen Pravni fakultet ili Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije ili Fakultet političkih nauka ili Ekonomski fakultet ili Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju“, te tri godine radnog staža u struci.

Za drugo radno mjesto, Stručni saradnik za informaciono-dokumentacione poslove iz oblasti upravljanja kvalitetom, uvjet je jedna godina radnog staža u struci i „završen Pravni fakultet ili Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije ili Fakultet sporta i tjelesnog odgoja ili Fakultet političkih nauka ili Ekonomski fakultet ili Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju ili Filozofski fakultet ili Elektrotehnički fakultet ili Prirodno-matematički fakultet“.<h2>Fakultet za sve</h2>Ostaje, međutim, poprilično nejasno po kojim kriterijima stručno zvanje za savjetovanje u pogledu borbe protiv korupcije ili informaciono-dokumentacione poslove su stekle osobe koje su završile Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Koji položeni predmeti i koje stečeno na ovom fakultetu može imati veze sa, recimo, stručnim savjetovanjem za postupanje po prijavama korupcije, osim, eventualno, ako u opis posla ne ulazi trčanje i fizičko savladavanje osumnjičenog, što se ne navodi u opisu posla.Istini za volju, posljednjih godina svjedočimo upravo činjenici da je Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, u narodu poznatiji kao DIF, bio rasadnik najvećeg broja državnih funkcionera za sve moguće funkcije, od vanjskih poslova preko kulture, predsjedavanja skupštinama do načelničkih pozicija.Očigledno da se i cijeli sistem počinje tome prilagođavati, pa Fakultet sporta i tjelesnog odgoja postaje džoker ulaznica za obnašanje doslovno svih javnih funkcija u državi.<h2>Solidne plate</h2>Inače, za poziciju Stručni savjetnik za postupanje po prijavama korupcije pripadajuća osnovna neto plaća je 1.578,50 KM, dok za poziciju Stručni saradnik za informaciono-dokumentacione poslove iz oblasti upravljanja kvalitetom osnovna neto plaća iznosi 1.424,50 KM.

Nisu naveli da u opis posla ulazi trčanje i fizičko savladavanje osumnjičenog

Ured za borbu protiv korupcije objavio konkurs: Za stručnog savjetnika za borbu protiv korupcije može i s DIF-om

Sredinom novembra ove godine, Švedski zavod za javno zdravstvo objavio je da je Švedska ostvarila historijski podvig. Naime, Švedska je ove godine postala prva zemlja na svijetu koja je prema međunarodnim standardima dosegnula status zemlje bez pušačkog dima (Smoke Free), što znači da ima manje od 5 posto pušača u odrasloj populaciji. Prema posljednjim službenim podacima Švedskog zavoda za javno zdravstvo, u skandinavskoj zemlji puši svega 4,5 posto odraslog stanovništva.<h2>Alternativni pristup</h2>Ovaj uspjeh Švedske nije puki statistički podatak s obzirom na to da iza švedskog rezultata stoji i aktivna državna i društvena politika koja je mudro i aktivno radila na dostizanju ovog rezultata.Tako je, između ostalog, Švedska poznata i po svom alternativnom pristupu smanjenju pušenja poticanjem prelaska pušača na bezdimne proizvode. Upravo primjer Švedske potvrđuje da je u pitanju dobra praksa koju bi trebale proučiti i slijediti i ostale EU zemlje, žele li doseći zacrtan EU cilj od 5 posto pušača u populaciji do 2040. godine. Naime, prosječna stopa pušenja unutar EU je kontinuirano visoka i trenutno iznosi čak 24 posto. Povrh svega, trend kretanja stope pušenja je statičan, bez značajnijih promjena u javnim politikama. Podaci Eurobarometra koje je analizirala stručna mreža We are Innovation, ukazuju da EU neće doseći taj cilj prije 2100. godine, daleko od željene 2040.No, šta tačno podrazumijeva švedska strategija? Strategija koju Švedska primjenjuje kako bi smanjila štetne efekte pušenja i praktično spašavala živote počiva na dva stuba, zabrani pušenja u određenim prostorima i prihvaćanju bezdimnih nikotinskih i duhanskih proizvoda kao manje štetnih zamjena za cigarete. Dakle, švedski pristup kombinuje metode kontrole duhana s javnozdravstvenom strategijom smanjenja štete. Ovo je objavljeno i u izvještaju „Švedsko iskustvo: put ka društvu bez duhanskog dima“.Neki od zaključaka izvještaja i prijedloga za provedbu u drugim zemljama kako bi što uspješnije usvojile švedski model su:- Prepoznati alternativne proizvode kao manje štetne koji predstavljaju znatno manji rizik od pušenja te potaknuti pušače da prijeđu s cigareta na manje štetne alternative.- Pružiti informacije zasnovane na činjenicama. Jasno je da ne postoje bezrizični duhanski ili nikotinski proizvodi, no brojna znanstvena istraživanja (uostalom to je posljednje potvrdila i globalna naučna mreža Cochrane) pokazuju da su e-cigarete, naprimjer, višestruko učinkovitije u odvikavanju od pušenja od standardnih postojećih terapija, ali i čak do 95 posto manje štetne od cigareta.Regulativa mora biti konstruisana na način da alternative bez dima učini dostupnijima od cigareta.Švedski model kombinuje preporuke Okvirne konvencije o nadzoru nad duhanom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO FCTC), uključujući smanjenje ponude i potražnje duhana, zabranu pušenja na određenim mjestima, ali dodaje važan element: prihvatanje alternativnih proizvoda bez dima kao manje štetne alternative.Procjenjuje se da bi usvajanje švedskog modela u cijeloj Evropskoj uniji moglo spasiti do 3,5 miliona života u sljedećih deset godina.<h2>Bh. kontekst</h2>Dr. Delon Human, jedan od autora izvještaja o švedskom uspjehu, istaknuo je da stroga, prohibicionistička politika različitih evropskih država ograničava pušačima pristup sigurnijim nikotinskim alternativama. Kako navodi, regresivne mjere tjeraju pušače od manje štetnih bezdimnih alternativa koje bi im mogle spasiti živote, ali i usporavaju javno zdravstveni napredak prema smanjenju štete od pušenja. Zbog toga poziva sve zemlje da preispitaju svoje strategije borbe protiv pušenja i potaknu prelazak pušača na bezdimne proizvode.Primijenjeno na bh. kontekst, prema naučno utemeljenim dokazima Cochrane, broj pušača u našoj zemlji, koji potencijalno mogu prestati pušiti uz e-cigarete, ako se aktivno podstiču na prelazak s cigareta na e-cigarete, iznosi 80.400.To je trostruko više od procijenjenog broja pušača koji samostalno ili uz dostupne terapije prestaju pušiti svake godine u Bosni i Hercegovini. Takvo veliko povećanje prestanka pušenja u samo nekoliko godina značajno bi unaprijedilo javno zdravstvenu statistiku naše države.Prema riječima dr. Ognjena Brborovića, profesora na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Balkan u tom pogledu prati svjetske trendove i svi oni idu u istom smjeru.- Postoje svjetski trendovi, evropski trendovi pa ako hoćete i balkanski trendovi, i svi do jednog zapravo idu u istom smjeru, a to je da se pušenje gleda kao štetna navika i da se treba smanjiti broj pušača te broj prostora u kojima se puši. Kada pogledate Švedsku, koja je trenutno na 5 posto pušača, i što praktično znači da ih uopće nema u zemlji pa do pojedinih južnih dijelova Evrope gdje ih ima otprilike 20–30 posto, čini se da je, bar na nivou svijesti, kristalno jasno da se može prestati pušiti. Naravno, sam proces nije nimalo jednostavan – mišljenje je dr. Brborovića.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u BiH žive 1,3 miliona pušača ili nešto više od 40 posto odrasle populacije. Dr. Branislav Lolić, pedijatar i pulmolog, navodi kako upravo Švedska može poslužiti kao primjer kako pomoću alternativnih proizvoda pomoći pušačima da ostave svoju lošu naviku.- Ključ ove borbe i uspjeha je prelazak pušača sa cigareta na potencijalno manje štetne alternativne proizvode od duvana i nikotina. Činjenica je da smo mi društvo koje puno puši, a istovremeno se ne edukuje o novim proizvodima, poput e-cigareta ili nikotinskih vrećica, za koje je dokazano da su manje štetne od tradicionalnih cigareta. Na taj način se demotivišu da pređu u aktivno djelovanje i prestanu pušiti oni kojima su ti proizvodi namijenjeni i kojima mogu pomoći, a to su odrasli pušači. Dakle, trebamo racionalno i govoriti o tim proizvodima i regulisati ih, i to na način da ih ne izjednačavamo s cigaretama nego da prihvatimo njihovu manju štetnost za pušače te potaknemo pušače da cigarete zamijene tim proizvodima, a mlade da držimo što dalje od svih duvanskih i nikotinskih proizvoda – navodi Lolić.

<h2>Značaj bezdimnih proizvoda</h2>Veliku ulogu bezdimnih proizvoda u švedskom uspjehu najbolje pokazuje podatak da u Švedskoj i dalje gotovo jedna od četiri odrasle osobe svakodnevno konzumira nikotin. Ta je brojka slična kao i u ostalim zemljama Evrope, no ono što Švedsku razlikuje od ostatka kontinenta su zdravstveni ishodi takve navike. Švedska je zahvaljujući svom pristupu smanjila stopu pušenja u razdoblju od 2008. do 2024. godine za 65 posto, istovremeno bilježeći 21,2 posto manje smrti od bolesti povezanih s pušenjem u odnosu na prosjek EU, 31,3 posto manje smrti od različitih tumora i čak 36 posto manje smrti od tumora pluća.

Švedska je poznata po svom alternativnom pristupu smanjenju pušenja poticanjem prelaska pušača na bezdimne proizvode 

Šta nas primjer Švedske može naučiti u borbi protiv pušenja: Može li i BiH postati zemlja bez dima?

Izgradnja tramvajske pruge do Hrasnice odvija se u skladu s planiranom dinamikom.Različite vrste radova izvode se dužinom cijele trase. Do sada su u okviru projekta izvršena uklanjanja humusa, kao i iskopi prvog i drugog sloja.&nbsp;

Izvršeno je betoniranje osam platformi budućih tramvajskih stajališta, jučer su počeli radovi i na devetom stajalištu, a u narednom periodu počinju arhitektonski radovi na stajalištima. Ukupan broj stajališta bit će 20.<h2>Prva raskrsnica</h2>Jučer su započeti radovi na prvoj raskrsnici Ilidže do Hrasnice i to na raskrsnici kod Termalne rivijere.&nbsp;Na tramvajskoj pruzi od Ilidže do Hrasnice bit će 13 semaforiziranih raskrsnica, te će na svakoj biti primijenjen sistem prioriteta tramvajskog saobraćaja. Više od polovine radova završeno je na ugradnji prvog sloja nasipa i geotekstila.&nbsp;

Kada je riječ o odvodnji, radi se na ugradnji cijevi, revizionih okana i filterskog materijala za drenažni rov, kao i na ugradnji geomembrane i drugog tamponskog sloja. Uskoro će tri kilometra pruge biti spremna za početak radova na izgradnji armirano-betonskih ploča. Podsjećamo, tramvajska pruga do Hrasnice je prvo širenje tramvajske pruge od 1962. godine, a isporuka prvih kilometara šina iz Austrije počela je prošle sedmice.<h2>Direktno u Sarajevo</h2>Pruga će biti duga 12,9 kilometara.Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo obećalo je da će stanovnici spomenutih naselja od sljedeće godine tramvajem direktno putovati u Sarajevo, bez presjedanja iz autobusa u tramvaj.

Podsjećamo, projekt tramvajske pruge od Ilidže do Hrasnice ozvaničen je ujesen prošle godine, a radovi su počeli krajem februara ove godine. Rok za završetak radova je godinu i po.<h2>Izabran konzorcij</h2>Za izvođača radova ranije je izabran konzorcij turskih kompanija „Yapi Merkezi Insaat ve Sanayi A.S.“ i „Yapiray Demiryolu Insaat Sistemleri ve Ticaret“, dok vrijednost ovog projekta iznosi 26.201.054,52 eura bez PDV-a, a novac je osiguran kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Pruga će biti duga 12,9 kilometara. Projekt tramvajske pruge od Ilidže do Hrasnice ozvaničen je ujesen prošle godine

Jučer započeli radovi na prvoj raskrsnici: Izgradnja tramvajske pruge do Hrasnice ide punom parom

Draško Stanivuković od nedjelje je i zvanično na čelu PDP-a. Bio je to i logičan potez nakon što je na izborima 2020. najprije uspio srušiti SNSD u Banjoj Luci nakon dvocecenijske vladavine, a onda svoj trijumf još jednom uvjerljivom potvrditi na nedavnim izborima.<h2>Popularan među narodom</h2>Prije nego što je zasjeo na čelo drugog najvećeg grada u Bosni i Hercegovini, Stanivuković se proslavio kao šoumen, snimajući vlastiti "reality sadržaj" na društvenim mrežama u kojem je ukazivao na nezakonistosti i propuste vlasti u RS. Pored toga bio je aktivan i na protestima, gombao se s policijom, kupio batine, spavao po ćelijama i skupljao kazne. No, sve to skupa učinilo ga je vrlo popularnim među narodnim masama, posebno mlađom populacijom te učinilo najprepoznatljivijom opozicionom facom. Naravno, ništa od navedenog ne bi bilo moguće da Stanivuković nije imao ono što je neophodno za ovakvo robusno i skupo dugogodišnje brendiranje – finansijsku zaleđinu, tačnije oca Dragana, jednog od nbogatijih ljudi u RS koji nije štedio na sinu i njegovoj političkoj karijeri.Po zasjedanju u gradonačelničku stolicu Stanivuković je, kako to po tradiciji biva u RS biva, sve više počeo pokazivati ono drugo, nacionalno ili, ako hoćete, nacionalističko lice. Slikanje ispred četničkih zastava, plivanje „za krst časni“, ćirilični parkovi, litijašenje po Crnoj Gori i slični „performansi“ postali su sastavni dio populističko-političkog folklora Draška Stanivukovića.Istovremeno, nestalo je oštrih riječi i gnjeva prema Miloradu Dodiku, a predsjednik RS i gradonačelnik Banje Luke postali preko noći poželjni partneri. Zbog ovakvih politika mnogi su zamjerali Stanivukoviću, uključujući i pojedine članove samog PDP-a poput Milka Grmuše i Igora Crnatka.<h2>Potvrda dominacije</h2>Ipak, na posljednjim izborima Stanivuković je potvrdio liderstvo. U Banjoj Luci je otpuhao nimalo naivne konkurente u likovima Jelene Trivić i Nikole Šobota.Vladavina najvećim gradom u RS predstavlja sjajnu bazu za dalji politički razvoj i pravljenje snažne organizacije.Bivši predsjednik PDP-a Branislav Borenović, ljetos mi se na jednom političkom seminaru na moje opaske da je Stanivuković postao „Dodikov čovjek“, kleo kako je „Draško veći PDP-ovac od mene“, a njegovu saradnju s vlastima u RS objašnjavao je političkom mudrošću i pragmatizmom kako bi za Banju Luku obezbijedio neophodne projekte.&nbsp;„Veliki intelektualci“ i alternativci sad mrze Draška, ali bake, policajci, prodavačice, obični ljudi, koji su većina, su oduševljeni njim. "On jedini od nas može Dodiku da parira“ – objašnjavao mi je Borenović tada.Stanivuković nije završio fakultet, generalno nije pretjerano učen, sujetan je, egoističan i vječiti populist. No, uz sve navedeno on je trenutno jedina osoba u RS koja može izazvati veće uzbuđenje kod narodnih masa i opoziciju u RS konačno okupiti u malo ozbiljniju organizaciju. S njim konačno dobivaju ono što im je godinama falilo – vođu.<h2>Kraj "ljubavi"</h2>I dobri odnosi Dodika i Stanivukovića prema svemu sudeći su došli svom kraju, pa je na zakon o drugačijoj raspodjeli javnih prihoda kojim se Banjoj Luci oduzima nekoliko miliona KM godišnje Stanivuković uzvratio povratkom u šoumenske dane – reagirao je nesvakidašnje - isključivanjem struje i pretvaranjem prostora oko Vlade RS u pješačku zonu – šokirajući i vlasti u RS i cijeli region.

Vladavina najvećim gradom u RS predstavlja sjajnu bazu za dalji politički razvoj i pravljenje snažne organizacije

Šta će donijeti promjena na čelu PDP-a

Prema izmjenama Zakona o radu&nbsp;koje planira Federalno ministarstvo za rad i socijalnu politiku, pauza trebala biti uključena u radno vrijeme, čime se radnicima omogućava da vrijeme provedeno na odmoru bude uračunato u osam sati radnog dana. Mninistar za rad i socijalnu&nbsp;politiku&nbsp;Adnan Delić&nbsp;kazao je da su u ovom&nbsp;Nacrtu već uvrstili pauzu u radno vrijeme.&nbsp;&nbsp;- To znači da radnici koji rade najmanje šest sati dnevno imaju pravo na pauzu od najmanje trideset minuta, a to vrijeme će se ubrajati u osam sati radnog vremena – pojasnio je Delić.<h2>Poboljšanje uslova</h2>Član 104 regulira&nbsp;pitanje pauze&nbsp;i podrazumijeva da radnik koji radi najmanje šest sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (pauzu) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, a vrijeme&nbsp;odmora&nbsp;ubrajat će se u radno vrijeme. &nbsp;Iz Ministarstva navode da ova promjena ima za cilj poboljšanje uslova rada, posebno u kontekstu modernizacije radnog zakonodavstva.&nbsp;

Ipak, protiv predloženne izmjene pobunili su se poslodavci. Iz Udruženja poslodavaca upozoravaju da bi ovakva odredba mogla dodatno pogoršati produktivnost radnika u BiH koja je svakako među najnižim u Evropi.- Bosna i Hercegovina je sigurno po produktivnosti posljednja zemlja koja tako olako treba procjenjivati i donositi ovako složene odluke koje u konačnici povećaju troškove poslovanja, utječu na produktivnosti i stvaraju nerealne obaveze između socijalnih partnera - navedeno je u reakciji. <h2>Pitanje produktivnosti</h2>Žale se i da njihovi zahtjevi u cijelom procesu nisu uvaženi te podsjećaju i na konvenciju Međunarodne organizacije rada, kojom se zahtijeva osiguranje tripartitne konsultacije, odnosno konsultacije između vlade, poslodavaca i sindikata, prije nego što se donesu zakonodavne promjene koje se odnose na radne uslove, zapošljavanje, radnu zaštitu i druge slične oblasti. Kazali su da u vrijeme kada usklađujemo interese vezano za fiskalne i parafiskalne obaveze, povećanje minimalne i drugih plaća radnika te stvaranje boljeg poslovnog ambijenta generalno, nije dobro populističkim izjavama dodatno komplicirati situaciju i zbunjivati javnost. - Zahtijevamo da se ispoštuju međunarodne konvencije, domaći propisi i dogovorene metodologije rada te da izjave za javnost imamo nakon što socijalni partneri usuglase moguća rješenja i prednacrt zakona – naglasili su poslodavci.Vlada FBiH u posljednje vrijeme odlučila se pozabaviti sa ekonomskim zakona u FBiH, a nakon zabrane rada nedjeljom i prijedloga o uredbi kojom se povećala minimalna plata, jasno je da je u planu još jedno rješenje koje će dovesti do brojnih oprečnih mišljenja i sukobljavanja u Federaciji.<h2>Brojne promjene</h2>Odredba o pauzi na poslu samo je jedna od promjena koje se očekuju u Zakonu o radu.- Vijeme je za prilagođavanje Zakona promjenama na tržištu. Kako se sve više poslova seli u online sferu moramo prilagoditi zakon i novim oblicima rada, poput freelancera i radnika na digitalnim platformama. Novi Zakon o radu treba uzeti u obzir i dinamičnost modernog života, pa ćemo se fokusirati i na konciznije regulisanje privremenih i povremenih poslova – naveo je Delić.

Poslodavci zahtijevaju da se izmjene usaglase s njima

Pauza kao dio radnog vremena: Da li će olakšati radnicima?

Pri rekonstrukciji Vlade KS nekima se mora zahvaliti na saradnji: Ovi ljudi nipošto ne smiju biti ponovo ministri

Šteta ili Muzur: Ko će biti novi premijer KS?

U BiH u prvih šest mjeseci 2024. uloženo nešto manje od 500 miliona eura: Ovo je 10 najvećih investitora u BiH

Ambasador Marfi podsjetio na najveću propuštenu šansu za BiH: Da li bi bez Silajdžića BiH bila pred vratima EU?

Neradna nedjelja: Sarajevo potpuno pusto, grad kao iz zombi apokalipse

Semafori opet nisu radili u centru Sarajeva

Novi premijer na pomolu: Može li Muzur spasiti kompromitovanu trojku u Kantonu Sarajevo?

Zar je važno ko je kriv

U centru Sarajeva danas nisu radili semafori

Ko će biti novi kancelar Njemačke

Sve bolji rezultati državnih agencija na suzbijanju šverca: Država mora dobiti bitku protiv crnog tržišta duhana

Ured za borbu protiv korupcije objavio konkurs: Za stručnog savjetnika za borbu protiv korupcije može i s DIF-om

Šta nas primjer Švedske može naučiti u borbi protiv pušenja: Može li i BiH postati zemlja bez dima?

Jučer započeli radovi na prvoj raskrsnici: Izgradnja tramvajske pruge do Hrasnice ide punom parom

Šta će donijeti promjena na čelu PDP-a

Šta donose pripremane izmjene Zakona o radu: Planirano da se pauza računa u radno vrijeme, poslodavci protiv

Pri rekonstrukciji Vlade KS nekima se mora zahvaliti na saradnji: Ovi ljudi nipošto ne smiju biti ponovo ministri

Šteta ili Muzur: Ko će biti novi premijer KS?

U BiH u prvih šest mjeseci 2024. uloženo nešto manje od 500 miliona eura: Ovo je 10 najvećih investitora u BiH

Ambasador Marfi podsjetio na najveću propuštenu šansu za BiH: Da li bi bez Silajdžića BiH bila pred vratima EU?

Neradna nedjelja: Sarajevo potpuno pusto, grad kao iz zombi apokalipse

Semafori opet nisu radili u centru Sarajeva

Novi premijer na pomolu: Može li Muzur spasiti kompromitovanu trojku u Kantonu Sarajevo?

Zar je važno ko je kriv

U centru Sarajeva danas nisu radili semafori

Ko će biti novi kancelar Njemačke

Sve bolji rezultati državnih agencija na suzbijanju šverca: Država mora dobiti bitku protiv crnog tržišta duhana

Ured za borbu protiv korupcije objavio konkurs: Za stručnog savjetnika za borbu protiv korupcije može i s DIF-om

Šta nas primjer Švedske može naučiti u borbi protiv pušenja: Može li i BiH postati zemlja bez dima?

Jučer započeli radovi na prvoj raskrsnici: Izgradnja tramvajske pruge do Hrasnice ide punom parom

Šta će donijeti promjena na čelu PDP-a

Šta donose pripremane izmjene Zakona o radu: Planirano da se pauza računa u radno vrijeme, poslodavci protiv