Na posljednjoj tematskoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH o fiskalnoj reformi, poslanici Naše stranke predstavili su prijedloge za izmjene poreskog sistema, među kojima je i uvođenje poreza na nekretnine. Prema njihovim tvrdnjama, ovim potezom bi se omogućilo pravednije oporezivanje, smanjilo prekomjerno fiskalno opterećenje rada i osigurala održivost budžeta i javnih fondova.Predsjedavajući Predstavničkog doma Dragan Mioković istakao je da trenutni poreski sistem u Federaciji BiH neadekvatno raspoređuje fiskalni teret. Naglasio je da je doprinos rada u ukupnim budžetskim prihodima nesrazmjerno visok, dok se kapital i profit oporezuju minimalno ili nikako.„Svako predloženo smanjenje stope doprinosa, bez oporezivanja drugih oblika primanja, neprihvatljivo je sa stanovišta održivosti budžeta i fondova. Da bismo omogućili tu održivost, treba podići poreze na dohodak, dobit, nepokretnosti te imovinu i naslijeđe,“ izjavio je Mioković.Trenutni prijedlog fiskalne reforme, koji Vlada FBiH planira provesti do prvog kvartala 2026. godine, uključuje smanjenje doprinosa na teret poslodavaca, uz istovremeno povećanje osnovice za oporezivanje kapitala i imovine. Naša stranka podržava takav pristup, smatrajući da se oporezivanje mora redistribuirati kako bi se izbjeglo prekomjerno opterećenje rada.Porez na nekretnine, koji bi se uveo u okviru ovih reformi, podrazumijevao bi oporezivanje imovine na osnovu njene tržišne vrijednosti. Prijedlog je inspirisan praksama mnogih evropskih zemalja koje ovakav vid oporezivanja koriste za stabilizaciju budžetskih prihoda i smanjenje poreskog pritiska na radničku populaciju.Protivnici ovog prijedloga, među kojima su predstavnici nekih političkih stranaka i poslovne zajednice, smatraju da bi porez na nekretnine mogao dodatno opteretiti građane, naročito one s nižim prihodima koji posjeduju nekretnine, ali nemaju velike prihode. Također, postoji bojazan da bi se ovakva mjera mogla negativno odraziti na tržište nekretnina i investicije u sektor gradnje.S druge strane, zagovornici poreza na nekretnine smatraju da bi se ovim putem omogućilo pravednije oporezivanje, posebno u slučajevima kada pojedinci posjeduju višestruke nekretnine visoke vrijednosti, dok se istovremeno izbjegava dodatno opterećenje radnika i preduzetnika koji trenutno snose najveći fiskalni teret.Naša stranka je naglasila da bi oporezivanje nekretnina trebalo biti progresivno, što znači da bi veće poreske stope bile primijenjene na luksuzne nekretnine i višestruke stambene jedinice, dok bi osnovni stambeni objekti ostali minimalno oporezovani ili oslobođeni poreza.Fiskalna reforma, uključujući i potencijalno uvođenje poreza na nekretnine, biće predmet detaljnih rasprava u narednim mjesecima. Očekuje se da će konačni prijedlozi biti oblikovani u saradnji sa svim relevantnim akterima, uključujući poslovnu zajednicu, sindikate i međunarodne finansijske institucije.Pored toga, iz NS smatraju da bi trebalo povećati stopu poreza na dobit, dohodak, imovinu i naslijeđe. Drugim riječima, smanjenja doprinosa treba iskoristit za dizanje cijelog niza nameta kako bi se stvarala društvena uravnilovka.&nbsp;Naša stranka se već godinama zalaže za uvođenje progresivnog oporezivanja, gdje bi ljudi s većim zaradama procentualno plaćali veće porezne stope.

NS podršku smanjenju zbirne stope doprinose uslovljava povećanjem cijelog niza nameta

Naša stranka želi uvesti porez na nekretnine

U Banja Luku je danas stigao Rudi Džulijani (Rudy Giuliani), bivši gradonačelnik Njujorka, nekadašnjeg heroja borbe protiv mafije, a danas čovjeka čija je politička karijera u SAD-u u potpunom rasulu. No, uprkos tome što ga u Americi trenutno prate skandali, sudski procesi i finansijski problemi, u Republici Srpskoj ga dočekuju kao uglednog državnika i značajnog aduta za popravljanje imidža RS, ali i približavanje američkom predsjedniu Donaldu Trampu (Trump).Očigledno je da Dodik voli demonstrirati svoje „veze na Zapadu“, iako su te veze sve češće s figurama koje su ili politički irelevantne ili problematične. Džulijani je svakako jedan od njih. Njegova posjeta je Dodiku dobrodošla, jer pruža privid legitimnosti u trenutku kada se nalazi pod sankcijama Zapada i izolaciji zbog separatističke politike.Džulijani je nekada bio simbol američkog uspjeha. Kao gradonačelnik Njujorka, stekao je slavu zbog borbe protiv kriminala i mafije, a posebno nakon terorističkih napada 11. septembra 2001, kada je postao „Američki gradonačelnik“. Međutim, od tada je njegov imidž krenuo nizbrdo.Kao jedan od najvatrenijih advokata Donalda Trampa, bio je ključni igrač u pokušajima da se ospori rezultat američkih izbora 2020. godine. Njegove tvrdnje o izbornoj prevari završile su na sudu – ne u korist Trampa, već protiv Džulianija. Suspendovana mu je advokatska licenca, optužen je za lažne izjave i sada je suočen s brojnim tužbama koje bi ga mogle koštati miliona dolara.<h2>Zašto je u Banjoj Luci?</h2>Zvanično, Džulijana dolazi kao „prijatelj Republike Srpske“ i Dodikov gost. Njegova posjeta može se posmatrati iz nekoliko uglova. Ipak, njegova posjeta i nije toliko beznačajna.Džulijani je možda izgubio uticaj u Vašingtonu, ali je i dalje povezan s Trampovim krugom. Njegova posjeta može biti Dodikov pokušaj da izgradi most prema Trampu.Drugo, Džulijani se u prošlosti bavio lobiranjem za strane klijente, često one koji su u sukobu sa zvaničnim stavovima američke administracije. Nije isključeno da se u Banjoj Luci radi o nekoj vrsti neformalne lobističke misije, bilo da je riječ o pravnim ili finansijskim interesima.Treće, Dodik ovom posjetom pokušava pokazati da nije izolovan i da ima kontakte s „važnim Amerikancima. To je stara strategija kojom Dodik gradi imidž borca protiv zapadnog establišmenta, ali istovremeno želi da pokaže da ima svoje u svim državam a.<h2>Šta to znači za BiH</h2>Ova posjeta svakako može izazvati dodatne sumnje u vezi s Dodikovim pokušajima da pronađe saveznike za svoje separatističke poteze. Zaključak je jednostavan – Džulijani je Dodiku dobrodošao rekvizit u predstavi koju izvodi godinama. No, pitanje je koliko je njen glavni glumac ima težinu kada je u pitanju Donald Tramp, a nekoć mu je bio jedan od glavnih saradnika.

Kao jedan od najvatrenijih advokata Donalda Trampa, bio je ključni igrač u pokušajima da se ospori rezultat američkih izbora 2020. godine

Ko je Rudi Džulijani koji je došao u posjetu Dodiku: Bivši njujorški heroj i čovjek blizak Trampu

Svake godine Agencija za ispitivanje javnog mnijenja IPSOS provodi istraživanje o crnom tržištu duhana i duhanskih proizvoda, s ciljem dobivanja realne slike o ilegalnoj potrošnji. Istraživanje koje je obljavljeno početkom 2024. godine, provedeno u periodu od 18. novembra do 22. decembra 2023. godine, pokazalo je da ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda i dalje ostaje visoka, te iznosi čak 35 posto ukupnog tržišta.Jedan od ključnih nalaza istraživanja je drastičan porast potrošnje ilegalnih cigareta, čiji je volumen u proteklih godinu porastao više od četiri puta. Ilegalne cigarete najčešće dolaze s poreznim markicama iz Kosova ili su u potpunosti bez poreznih oznaka, što dokazuje da švercerske mreže pronalaze načine da zaobiđu postojeće kontrole.Posebno se istakao podatak o ekstremno visokoj potrošnji ilegalnog rezanog duhana, koji zauzima 30,9 posto ukupnog tržišta duhanskih proizvoda u BiH. Uprkos tome što je prosječna cijena ilegalnih cigareta porasla i približila se cijeni legalnih proizvoda (4,3 KM po paklici), potrošači i dalje preferiraju jeftinije alternative na crnom tržištu.Novo istraživanje Agencije IPSOS za 2024. godinu, trebalo bi biti objavljeno u martu, ali hoće li pokazati neki značajan pozitivan pomak na našem tržištu, saznat ćemo uskoro.

<h2>Regionalna saradnja imperativ</h2>S ciljem efikasnijeg suzbijanja sive ekonomije, decembra 2024. godine u Skoplju je održana regionalna konferencija u organizaciji Američke privredne komore (AmCham). Konferencija je okupila predstavnike iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, a fokus je bio na jačanju saradnje između javnog i privatnog sektora u borbi protiv ilegalne trgovine duhanom i duhanskim proizvodima.Među predstavnicima BiH bili su direktor SIPA-e Darko Ćulum, direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković i načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO Ratko Kovačević.- Jedan od prioriteta u radu Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) je suzbijanje nelegalne trgovine i krijumčarenja akcizne robe. Budžet BiH godišnje gubi milione zbog ovih aktivnosti, a ključ za efikasniju borbu leži u boljoj saradnji policijskih, poreskih i pravosudnih organa u regionu - izjavio je Ćulum.Prema podacima UIO, tokom 2024. godine provedena je operativna akcija "Market", koja je rezultirala zapljenom ogromnih količina ilegalnih duhanskih proizvoda. Vrijednost oduzete robe iznosila je 2.365.381 KM, što je značajan porast u odnosu na prethodne godine.- Zabilježili smo ozbiljan rast količina oduzetih ilegalnih cigareta i rezanog duhana. U 2025. godini planiramo nastavak ovih aktivnosti kroz operativni plan „Market 2“, s ciljem još veće prevencije i sankcionisanja prekršitelja - izjavio je Ratko Kovačević.<h2>&nbsp;Dugoročna borba</h2>Ekonomist Faruk Hadžić ocijenio je da je odluka o zaustavljanju rasta akciza na duhan i duhanske proizvode bila nužna, jer su stalna povećanja akciza prethodnih godina dovela do eksplozije crnog tržišta.- Trenutna akcizna politika u BiH stabilizovala je legalno tržište i spriječila njegov daljnji pad. Ipak, podaci IPSOS-a jasno pokazuju da crno tržište i dalje dominira, što znači da borba protiv ilegalne trgovine mora biti dugoročna i multidimenzionalna - rekao je Hadžić u razgovoru za „Dnevni avaz“.

Naglasio je da su akcize prvobitno uvedene s ciljem povećanja budžetskih prihoda i smanjenja konzumacije duhana, ali su rezultati bili suprotni – smanjenje legalne prodaje i eksplozivan rast ilegalne trgovine.- Ilegalni proizvodi najčešće dolaze bez poreznih markica, što ukazuje na slabosti u kontroli granica. Iako UIO, SIPA i Granična policija redovno provode akcije, švercerske mreže i dalje nalaze načine da plasiraju proizvode na tržište - dodao je Hadžić.Prema njegovim riječima, ključne aktivnosti koje bi dodatno pomogle u smanjenju crnog tržišta uključuju modernizaciju tehnološke opreme graničnih službi, povećanje nadzora nad transportnim putevima i oštrije kazne za švercere.- Također, neophodna je kontinuirana edukacija potrošača o posljedicama kupovine ilegalnih proizvoda, jer oni ne prolaze nikakvu zdravstvenu kontrolu i direktno ugrožavaju javno zdravlje, dok istovremeno smanjuju budžetske prihode države - zaključio je Hadžić.<h2>&nbsp;Ozbiljan problem</h2>Iako je odluka o zaustavljanju rasta akciza doprinijela stabilizaciji legalnog tržišta, podaci pokazuju da crno tržište i dalje ostaje ozbiljan problem. Povećane aktivnosti policijskih i poreskih organa rezultirale su značajnijim zapljenama, ali švercerske mreže i dalje pronalaze nove metode distribucije ilegalnih proizvoda.Stručnjaci smatraju da je ključ u kombinaciji strožih zakona, jače regionalne saradnje i edukacije potrošača o štetnosti kupovine ilegalnih proizvoda. Samo dugoročnim i koordinisanim pristupom može se očekivati smanjenje udjela crnog tržišta u BiH.

 Posebno se istakao podatak o ekstremno visokoj potrošnji ilegalnog rezanog duhana, koji zauzima 30,9 posto ukupnog tržišta duhanskih proizvoda 

Istraživanje pokazuje zabrinjavajuće trendove:
Ilegalno tržište duhana u BiH i dalje cvjeta


Sedam dana uoči prijevremenih parlamentarnih izbora u Njemačkoj sve je izglednija pobjeda Unije CDU/CSU i demokršćanskog kancelarskog kandidata Fridriha Merca (Friedrich Merz), dok je kratka predizborna kampanja dodatno podijelila naciju, posebno u vezi s pitanjem o migracijama.U gotovo svim reprezentativnim ispitivanjima Unija CDU/CSU već sedmicama ima gotovo 30 posto podrške. Na drugom mjestu ustalila se desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD). Na trećem i četvrtom mjestu s približno 15 posto su Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) kancelara Olafa Šolca (Scholz), te stranka Zeleni.Ulazak u parlament je nesiguran za stranku Ljevica, Liberalno-demokratsku stranku (FDP), koja je bila u posljednjoj vladi, te za novoosnovani populističko-ljevičarski Savez Sahra Vagenkneht (Wagenknecht - BSW).<h2>Velika koalicija</h2>Vjerovatna pobjeda saveza Kršćansko-demokratske unije (CDU), koja zastupa demokršćansku opciju na saveznom nivou, i bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), međutim, bit će prvi korak u formiranju stabilne vlade, toliko potrebne zemlji koja se suočava s nizom problema, počevši od neregulisane migracije, preko posrnule privrede, pa do zastarjele infrastrukture.Matematički gledano i prema aktuelnim ispitivanjima javnog mnijenja, Unija CDU/CSU bi mogla formirati vladu s SPD-om, tzv. veliku koaliciju koja je već nekoliko puta vladala zemljom, posljednji put pod kancelarkom Angelom Merkel.U korist ovoj prognozi govore, ne samo bliski pogledi na mnoge političke teme nego i činjenica da u posljednje vrijeme aktuelni kancelar Šolc i njegov izazivač Merc izbjegavaju međusobne oštre napade.Jedina iznimka je pokušaj Fridriha Merca da uz pomoć glasova AfD-a pogura neke antiimigracijske inicijative u Bundestagu, i to nekoliko sedmica uoči izbora. Za SPD, ali i jedan dio javnosti, Merc je time prekršio svoje obećanje da ni po koju cijenu neće sarađivati s ekstremnim strankama, što mu se u predizbornoj kampanji redovno predbacuje.Koalicija Unije i Zelenih malo je vjerovatna zbog velikih razlika u stavu u vezi s osnovnim pitanjima, ali i oštrog otpora CSU-a, koji je uveo veto na poslijeizbornu saradnju sa Zelenima.<h2>Međusobne optužbe</h2>S AfD-om Unija CDU/CSU ne želi koalirati ni po koju cijenu, a ovakav stav demokršćani imaju i prema strankama koje smatraju ekstremističkim, među koje, prema njihovoj procjeni, spadaju i stranke Ljevica i BSW.U prilog protivnika migracije, među kojima prednjači AfD, ide i nekoliko napada u Njemačkoj u kojima su počinitelji redom bili migranti iz Afganistana i Sirije, što je povećalo pritisak na aktuelnu vladu Olafa Šolca da od početka jeseni počne uvoditi mjere, uključujući uvođenje kontrola na svim kopnenim granicama.U međuvremenu vlada konsenzus u vezi s potrebama smanjenja migracije.Iako se SPD i Unija CDU/CSU međusobno optužuju za povećanje ilegalne migracije, sve je jače uvjerenje da stranke demokratskog centra moraju pojačano sarađivati, posebno na smanjenju neregulisane migracije, a time i smanjenju utjecaja AfD-a.- Jasno je da sve stranke centra moraju sarađivati kako bi spriječile AfD da prije ili kasnije dođe na vlast - rekla je za agenciju AFP politologinja Marian Knojer (Marianne Kneuer) s Tehničkog univerziteta u Drezdenu.<h2>Ekonomski problemi</h2>Merc je rekao da će težiti tome da do Uskrsa sastavi novu vladu, koju očekuje zabrinjavajući popis zadataka s kojima se mora suočiti, a on bi se u eri pojačanih geopolitičkih turbulencija mogao dodatno povećati.Privreda Njemačke, na kojoj joj je cijeli svijet dugo zavidio, nije u stanju vratiti se na pozicije uoči pandemije. Izvoznoj naciji prijeti još više problema jer se Kina iz ključnog tržišta za njemački izvoz pretvorila u ključnog konkurenta.

S AfD-om Unija CDU/CSU ne želi koalirati ni po koju cijenu, a ovakav stav demokršćani imaju i prema strankama koje smatraju ekstremističkim

Izborna debata: Ko će na čelo Njemačke?

Historijski izbori u Njemačkoj: Niko ne želi u koaliciju s AfD-om

Svijet se okreće velikim ekonomskim reformama koje imaju zajednički cilj – smanjenje državnog intervencionizma, ukidanje regulatornih okova i poticanje tržišta na slobodno poslovanje.&nbsp;U Sjedinjenim Američkim Državama, Donald Tramp (Trump) i Ilon Mask (Elon Musk) punom parom rade na smanjenju bespotrebne javne potrošnje i smanjenju birokratskog aparata. Pored toga, u planu je smanjenje poreza te rezanje regulacija koje opterećuju slobodno poslovanje.<h2>Vjetrovi promjene</h2>Tramp je i za vrijeme svog mandata smanjivao broj regulacija, dok je Mask, kao jedan od najutjecajnijih poduzetnika, pozivao na minimaliziranje državne kontrole u industrijama poput tehnologije i automobilske proizvodnje.Sličan pristup zastupa Fridrih Merc (Friedrich Merz), lider CDU-a i vjerovatni budući kancelar, koji najavljuje ukidanje brojnih regulacija i smanjenje iracionalne državne potrošnje kako bi podigao konkurentnost njemačke ekonomije, a njen dosadašnji ekonomski model temeljen na velikoj ulozi države proglasio je "mrtvim“.U Argentini, Havier Milei (Javier), koji je za predsjednika izabran prije nešto više od godinu, poduzeo je najdrastičnije korake kako bi drastično smanjio javnu potrošnju i obuzdao inflaciju. Njegova vlada smanjila je broj državnih zaposlenika i usmjerila se na smanjenje deficita, čime je stabilizirala inflaciju koja je godinama harala argentinskom ekonomijom. U najnovijim poticajima za privatni sektor, Milei je također obećao minimalizirati poreze i ukinuti beskrajne državne intervencije koje guše poduzetništvo.Čak i u Siriji, nova islamistička vlast na čelu s Asadom al-Šabanije (Asaadom al-Shaibanij), najavljuje slobodnotržišne reforme u ovoj zemlji i prepuštanje ekonomije privatnom sektoru kako bi se oživjela posrnula ekonomija.<h2>Put Venecuele</h2>S druge strane, Vlada Federacije BiH, na čelu s Nerminom Nikšićem, ima svoj neki drugi put. Za razliku od lidera zapadnog svijeta koji redom vjeruju da njihovim ekonomija treba manje nameta, manje birokratije, manje regulacija i oslobađanje privatnog sektora, oni misle upravo suprotno – ekonomiju opterećenu najvećim doprinosima u Evropi treba dodatno opteretiti povećanjem minimalca za 744 KM bruto po radniku; rad treba dodatno ograničiti i regulirati zabranom njegovog obavljanja nedjeljom; dodatno treba poticati nerad predloženim rješenjima u Nacrtu zakona o radu; a ako sve to nije dovoljno, tu su sami funkcioneri Vlade i vladajuće koalicije da poslodavce označavaju kao robovlasnike i neprijatelje društva i prijete inspekcijama i sankcijama.Naravno, ne ometa ih nimalo činjenica da se BiH se i dalje nalazi među najgorim državama u Europi prema Doing Business rangiranju – na 90. mjestu, dok konkurentske zemlje poput Slovenije i Hrvatske napreduju zahvaljujući reformskoj agendi koja omogućava lakše poslovanje i poduzetničke inicijative.Tim stvarima nisu ni pomišljali da se bave, jer je fokus na izvlačenju dodatnog novca iz privatnog sektora i zadovoljavanje apetita budžetskih grupacija. Pa možda to donese i dobar rezultat na izborima.<h2>Birokratski pakao</h2>Podaci iz izvještaja Svjetske banke jasno pokazuju da BiH ima jedan od najlošijih regulatornih okvira u Evropi, s visokom birokratskom preprekom i visokim troškovima za pokretanje i vođenje poslovanja. Iako su visoki minimalci i oporezivanje radne snage u nekim zemljama također izazov, zemlje koje provode reforme često uspijevaju pronaći ravnotežu i stimulirati rast privatnog sektora.

Fokus na izvlačenju dodatnog novca iz privatnog sektora i zadovoljavanje apetita budžetskih grupacija

Mask i Tramp: Veliko rezanje birokratije 

Razvijeni svijet oslobađa privatni sektor, a Vlada FBiH uvodi "socijalizam"

Tokom vikenda održavala se 61. sigurnosna konferencija u Minhenu na kojoj su se okupili lideri iz cijelog svijeta. Bosna i Hercegovina je, sudeći barem prema našim brojnim izvorima, bila pravi hit na ovoj konferenciji. No, ne po dobrom. Naime, država koja teško da broji i 3 miliona stanovnika na konferenciji je bila predstavljena s najbrojnijom delegacijom, čime je po hodnicima bila predmetom došaptavanja i ismijavanja. Ili, bolje rečeno, delegacijama, pošto je svako imao svoju ekipu i gurao odvojenu, uglavnom kontradiktornu priču.<h2>Dodik u pravu</h2>Nikada nije lako složiti se s Miloradom Dodikom, no u ovom slučaju stvarno teško je ne složiti se kada kaže: - BiH je ponovo uspjela da nadmaši sebe u haosu! Jedina koja je po Ustavu ovlaštena da zvanično predstavlja BiH na međunarodnom planu je predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Ali, koga briga za Ustav kad je u BiH bitnije ko će prvi da izbaci fotografiju sa nekog sastanka.Dodik je dodatno istakao problem neusaglašenosti među bosanskohercegovačkim predstavnicima. - Minhen se bavi globalnim izazovima - SAD, Rusija, Ukrajina, Evropa, koja ne zna gdje udara - a BiH im dođe kao podsjetnik kako izgleda država bez ikakve politike, plana i dogovora. Ako se i u Evropi izgube, lako će ih prepoznati - to su oni što dolaze zajedno, a pričaju kao da se nikad nisu sreli.I uistinu je na terenu bilo tako. Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto povela je sa sobom čak četrnaestoro ljudi. Svoju, potpuno drugu ekipu, imao je Elmedin Konaković. Pored spomenute Cvijanović, do Minhena su skoknula i druga dva člana Predsjedništva, Željko Komšić i Denis Bećirović.Bećirović se tokom konferencije uspio sastati s članovima odlazeće njemačke Vlade, kancelarom Olafom Šolcom (Scholz) i Analenom Berbok (Baerbock), Konaković se sastao s nekolicinom evropskih ministara, premijerom Irske i predsjednikom Bugarske, Krišto je, pak, bila na panelima na kojima su učestvovali i Kamala Haris (Harris), bivša američka potpredsjednica, kao i generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš (Guterres), a na marginama se vidjela i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem te, naravno, s predstavnicima Hrvatske.Cvijanović je, pak, bila s generalnom sekretarom NATO-a Markom Ruteom (Rutte), te s regionalnim liderima poput Rame i Plenkovića.<h2>Hladan tuš</h2>Komšić je po običaju bio nešto „ljeniji“, pa se zadovoljio susretom s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani. I sve bi to možda zvučalo i respektabilno, da svi ovi predstavnici nisu nastupali odvojeno i djelovali potpuno nekoordinisano, pa su evropski i regionalni lideri mogli nemalo ostati iznenađeni kad bi shvatili da od predstavnika iste zemlje slušaju potpuno različite poglede o istim pitanjima.Ipak, Komšiću treba priznati da se jedini usudio spoznati gorku istinu na Konferenciji nakon govora potpredsjednika SAD Vensa da svijet u kojem smo jučer zaspali više ne postoji i da je Evropa sad prepuštena sebi, na šta je Komšić zaključio da se i BiH mora okrenuti sebi, jer „nema više Marfija (Murphy), nema više O'Brajena (O’ Brien), „stručnjaka“ za Balkan i Bosnu i Hercegovinu, Šmit (Schmidt) se sklonio u najdublju rupu...“.Dodik je na kraju mogao samo slavodobitno da zaključi: - Hranitelja Marfija i Šmita više nema – vrijeme je da se konačno pređe iz faze političkog puberteta u stvarnu odgovornost.Možda bi ta odgovornost mogla krenuti od tačke da se međunarodni nastupi počnu zajednički dogovarati i da se konačno počnemo ponašati kao jedinstvena država. Ako je situacija i dalje popravljiva.<h2>Bez hranitelja</h2>Ono što ostaje kao ključno pitanje za Bosnu i Hercegovinu i njene političare jeste kako će se pozicionirati u novim globalnim okolnostima. Dosadašnja praksa oslanjanja na međunarodnu podršku čini se sve manje održivom. Kako je zaključeno na Konferenciji, u novom svijetu koji se oblikuje, samo jaki mogu biti ravnopravni partneri. Vrijeme je da Bosna i Hercegovina preispita svoju strategiju i konačno počne raditi na vlastitoj političkoj stabilnosti i koherentnosti.

Naša država po hodnicima bila predmetom došaptavanja i ismijavanja

Od 60 delegacija, BiH bila najbrojnija, i bila predmet sprdnje: Kako je "pola BiH" došlo na Minhensku konferenciju

Dobili ste dijete. Dijete je krenulo u osnovnu školu, potom srednju, završilo je i fakultet. Vi ste sada već u godinama kada razmišljate o penziji. Sve to vrijeme u parlamentima posmatrate iste pojedince. Neki su čak i vaši vršnjaci.<h2>Prvo zaposlenje</h2>Saša Magazinović, nakon što je proveo dva mandata kao općinski vijećnik na Ilidži, godine 2006. izabran je za zastupnika u Skupštinu Kantona.&nbsp;

Istovremeno je bio i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, što je bilo njegovo prvo zaposlenje. Do danas će parlamenti ostati njegovo jedino zasposlenje. Osvojio je mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH 2010., i obnovio ga 2014., 2018. i 2022. godine. Dakle, u parlamentima je već 19 godina, a ako u to uračunamo i općinske mandate, onda to već debelo prelazi dvije decenije. A tek mu je 46. Mašala.Denis Bećirović (SDP) prije nego što je 2022. godine izabran za člana Predsjedništva u parlamentarnim klupama je proveo 24 godine. U organima vlasti je od 1998. godine, kada je izabran za zastupnika u Parlamentu FBiH. Dvije godine kasnije ulazi u Skupštinu Tuzlanskog kantona i Dom naroda Parlamenta FBiH.&nbsp;

Potom je 2002. godine ponovo izabran za zastupnika u Kantonalnoj skupštini, da bi u Parlamentarnu skupštinu BiH ušao 2006. Rođen je 1975. godine. Prije ulaska u organe vlasti dvije je godine bio nastavnik u osnovnoj školi i četiri godine profesor u srednjoj školi. Od 2010. bio je profesor na Univerzitetu u Tuzli.

Isti staž u parlamentarnim klupama ima i Halid Genjac (SDA), koji je prije ulaska u Državni parlament radio u struci od 1981. godine. U Parlament BiH je ušao 1996. godine do 2000., pa ponovo od 2002. godine. Kada ne bi bio biran od građana, stranka se pobrinula da bude postavljen u Dom naroda BiH. Konačno pauzira nakon izbora 2022. godine.<h2>Funkcija ne manjka</h2>Lazar Prodanović (SNSD) je u parlamentarnim klupama također 24 godine. Jedan je od onih koji su u Parlamentu stekli uvjete za penzionisanje. Prvo je u Narodnoj skupštini RS bio od 1996. do 1998., pa od 2000. do 2006. godine, od kada je u Parlamentarnoj skupštini BiH. Iz parlamentarnih klupa prebacio se na poziciju načelnika Bratunca.

I Šemsudin Mehmedović (SDA) je od 1998. godine u parlamentarnim klupama, prvo u federalnom, a potom od 2006. godine u Državnom parlamentu. Tu se nalazi i danas. Dakle, 27 godina.

Mladen Bosić (SDS) u parlamentarnim klupama je od 2004. godine, kada je bio zastupnik u Skupštini Brčko distrikta BiH, a od 2010. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH sve do danas.

I Dušanka Majkić (SNSD) ima 18 godina staža u zakonodavnoj vlasti. U Državni parlament je ušla 2004. i tu se zadržala do 2022.Lidija Bradara (HDZBiH) također ima 18 godina ovakvog iskustva, prvo kao zastupnica u Skupštini Srednjobosanskog kantona, gdje je bila od 2002. do 2010. godine, a dio tog perioda je bila i delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH. Ponovo je 2014. izabrana za kantonalnu zastupnicu, te delegatkinju u Parlamentu FBiH, da bi od 2018. godine "sjela" u državni Dom naroda. Nakon izbora 2022. izabrana je za predsjednicu Federacije BiH.

I Zukan Helez (SDP BiH), prije nego što je imenovan za ministra odbrane BiH 2023., imao je bogat staž u Parlamentu BiH. U Parlament FBiH ušao je 2000. godine i tu je bio do 2010., zatim je bio ministar, pa je opet od 2014. godine bio federalni zastupnik, a od 2018. i državni zastupnik.<h2>Maratonci</h2>Nikola Špirić (SNSD) u Parlamentu je od 1998. Bio je i na čelu Vijeća ministara BiH 2007. – 2011. Danas je delegat u Domu naroda BiH.

I Predrag Kožul (HDZBiH) je 19 godina u zakonodavnoj vlasti, prvo u Skupštini Zapadnohercegovačkog kantona, pa u Parlamentu FBiH i na kraju od 2014. u Parlamentu BiH.

Dijete se rodilo, završilo osnovnu, srednju školu, fakultet, a u parlamentima su i dalje isti ljudi

Političari s najdužim stažom u parlamentarnim klupama: Uz njih smo odrastali, uz njih odrastaju i naša djeca

Odmah po preuzimanju mandata predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp (Trump) donio je odluku o obustavi aktivnosti Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).Uposlenici USAID-a u svijetu i drugih američkih organizacija kojima je USAID glavni donator dobili su mejl da su na dopustu od 7. februara, te da je budućnost njihovih radnih mjesta neizvjesna.<h2>Ogromna sredstva</h2>Ova vijest uzbudila je, naravno, i mnoge u Bosni i Hercegovini. Samo u prethodne četiri godine USAID je uložio 400 miliona u projekte u našoj zemlji.Posebno su glasni bili predstavnici nezavisnih medija u negodovanju zbog odluke američkog predsjednika. Među medijima koji su članovi udruženja Umbrella su i portali Tačno.net, Spin.info, Inforadar, Hercegovina.info, Gerila, Žurnal, Capital, Direkt, eTrafika.net., Fokus, Infoveza, Interview. Također, neki od najvećih medija koji su već godinama unazad redovno bili podržavani od USAID-a su i mediji poput Buke i Centra za istraživačko novinarstvo.<h2>Pos'o dobar </h2>Ako vam, s izuzetkom možda dva posljednja navedena, većina ovih medija zvuči nepoznato, ne trebate sebe kriviti. Naime, većina njih je na bh. medijskoj sceni ostala na vrlo skromnom nivou, s tek jedva nekoliko stotina čitanja i gotovo nepostojećim utjecajem na javnost. Ovo je pravdano, navodno, kvalitetnijim nivoom novinarstva i ozbiljnim istraživačkim temama kojima su se bavili ovi mediji, mada su konkretni rezultati u tom smislu bili vidljivi samo u radu dva ili tri takva medija.Ono što se, međutim, postiglo ovakvim programima i finansiranjima jeste svojevrsna distorzija na tržištu medija. Umjesto opstanka najkvalitetnijih medija na tržišnim osnovama i omogućavanja kvalitetne konkurencije koja će skoncentrisati kvalitet, bh. scenu preplavile su desetine i stotine medije sa slabim i nikakvim utjecajem. Međutim, ako nisu imali ni čitaoce ni utjecaj, brojnim vlasnicima tih malih portala ovakvi programi omogućavali su ugodan i siguran život. Dok novinari u „komercijalnim medijima“ svaki dan naporno rade kako bi građani redovno bili informisani i kako bi svakodnevno istraživali pozadine događaja u našoj zemlji, novinari "nezavisnih“ portala imali su luksuz da svakih nekoliko dana napišu poneki tekst, putuju po svjetskim konferencijama, dijele jedni drugima nagrade i organizuju panele, držeći svima sa svojih moralnih visina lekcije o profesionalnom i nezavisnom novinarstvu.Poseban miljenik stranih državnih donatora bio je portal Zurnal.info u koji je, prema neslužbenim informacijama, jer zvanične podatke kriju kao zmija noge, u posljednjih nekoliko godina upumpano nekoliko milona maraka. Nakon što je prije nekoliko godina ovaj medij napustio Avdo Avdić, koji ga je svojim saznanjima i informacijama nekoć držao na respektabilnom nivou, ovaj medij, vođen dvojcem Amarildom Gutićem i Eldinom Karićem, otišao je u potpunu marginalizaciju, manje-više nestajući s mape važnih medija, a istraživačke priče mijenjale su senzacionalističke konstrukcije i lične opservacije.

Ipak, grantovi su stizali redovno, život je bio udoban, a sve to finansirali su strani poreski obveznici. Oni američki su pak izborom Donalda Trampa rekli da im je toga dosta.Sorry kolege, ali medij bez publike je kao buregdžinica bez mušterija. Buregdžiji niko neće davati grantove da bi pravio burek koji niko ne jede.<h2>Gdje je novac?</h2>Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD), 12. februara je održao je pres-konferenciju, na kojoj je govorio o poslovanju USAID-a u BiH.- Od 402 miliona dolara u posmatranom periodu, Forum za koordinaciju međunarodnih partnera je prijavio 155,8 miliona dolara. Za 246 miliona dolara nemamo informaciju niti bilo kakav trag gdje je taj novac i na šta je potrošen niti ko je donosio odluku kako se troši - kazao je Amidžić.

Grantovi su stizali redovno, život je bio udoban, a sve to finansirali su strani poreski obveznici

A život je bio tako lagodan na grantovima: Obustava USAID pomoći ugrozila opstanak medija bez publike

Skupština Kantona&nbsp;Sarajevo&nbsp;usvojila je izmjene Zakona o državnoj službi u KS, prema kojem će svaki ministar, načelnik, gradonačelnik i premijer imati pravo na po dva savjetnika.Za ovaj zakon glasalo je 18 poslanika, šest je bilo protiv, dok su dva poslanika bila suzdržana.Izmjenama zakona predviđeno je da se u organe Kantona Sarajevo zaposle savjetnici kojima će osnovna plaća iznositi 2.464 KM.<h2>SDA protiv</h2>Najoštriji u kritikama zbog usvajanja ovog zakona bili su poslanici iz SDA, koji su konstatirali da će zapošljavanjem savjetnika doći do milionskih izdavanja za njihove plaće i naknade.Zastupnik ove stranke Haris Zahiragić kazao je da će građane ovo koštati više od 4 miliona KM godišnje.- Željeli su da isto pravo na&nbsp;2 savjetnika&nbsp;propišu i za&nbsp;Predsjedavajućeg Skupštine Okerića&nbsp;(Elvedina) i predsjedavajuće OV, ali smo ih u tome spriječili u javnoj raspravi, prije svega zahvaljujući činjenici da je resorna ministrica bila djelimično racionalna – objavio je&nbsp;Zahiragić.Njegov kolega Faruk Kapidžić ovu odluku nazvao je suludom.- Suluda odluka skupštinske većine da s grbače građana Kantona Sarajevo omogući nova stranačka uhljebljavanja, predstavlja vrhunac politike koju provodi Konakovićeva raštimana koalicija. Radi se o politici povećanja javne potrošnje, budžetskog finansiranja stranačkih biznismena i udruženja, te totalnom pustošenju javnih dobara – kazao je Kapidžić.<h2>Smirivanje javnosti</h2>Zastupnik SDP-a Samir Avdić tvrdi, s druge strane, da se ovim izmjenama zapravo uvodi red, jer su zbog nereguliranosti politički funkcioneri imali mogućnost postavljati neograničen broj savjetnika.- Otkako je posljednji put mijenjan ovaj zakon, 2015. godine, načelnici i gradonačelnici u KS su bez obzira na njega (kantonalni zakon), ili upravo s obzirom na njegovu nedorečenost, redovno angažovali savjetnike i to u neograničenom broju – pa ih je tako ilidžanski Memić imao 3 do 4, baš kao i trnovski Berilo, dok ih je „centralni“ Ajnadžić u jednom trenutku imao čak 7, kolikim se brojem u jednom trenutku može pohvaliti i gradonačelnik Skaka (podaci dostupni kroz istraživanja CIN-a). Gradonačelnica Karić ih je u svom savjetničkom timu imala i više, ali su u njenom slučaju svi pristali da je savjetuju besplatno – istakao je Avdić. Ipak, ključno pitanje koje je ostaje je: da li će ova odluka i koliko dodatno koštati građane u Kantonu Sarajevo? Za sada pozicija i opozicija daju kontradiktorne odgovore na ovo pitanje, no rezultate ćemo uskoro znati.<h2>Pravo ukinuto 2015.</h2>Kantonalnim ministrima, ostalim kantonalnim zvaničnicima i direktorima kantonalnih preduzeća 2015. godine ukinuto je pravo na savjetnike i pravo na „bijeli hljeb“ po završetku mandata. To pravo im je ukinuto na prijedlog tada DF-ovog kantonalnog zastupnika Mirsada Pindže.Izmjenama i dopunama Zakona o platama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo je planirano da savjetnik nosioca funkcije ima koeficijent od 6,40, koji se množi s osnovicom koja bi u 2025. godini, nakon usklađivanja, trebala iznositi 425 KM. Na funkciju savjetnika ne dolazi se javnim konkursom već direktnim odabirom premijera/ministra/načelnika/gradonačelnika.&nbsp;

Izmjenama zakona predviđeno je da se u organe Kantona Sarajevo zaposle savjetnici kojima će osnovna plaća iznositi 2.464 KM

Šta znače usvojene izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u KS: Da li će građanima biti natovaren novi kontingent uhljeba?

Ime i prezime: Admir Čavalić.Datum i mjesto rođenja: 4. oktobar 1987., Tuzla.Šta prvo uradite kad se probudite: Umijem se i pripremim mlijeko za male blizankinje.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Portir ili čuvar plaže.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Fakturista u mljekari.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Internet.Najdraža pjesma: „The Dark Side of the Moon“, Pink Floyd.Šta gledate na televiziji: Netflix, Max, Amazon i domaće informativne/političke emisije.Šta Vas nervira: Dugi i beskorisni sastanci.Najdraži grad: Uvijek mi nedostaju dva grada, Tuzla i Las Vegas.Najbolji poklon koji ste dobili: Tri kćerke, Amina, Alina i Ajlin - od supruge Sabine.Čega se plašite: Teške bolesti i bespomoćnosti.S kim najradije pijete kafu: Sam.Omiljena društvena mreža: X.Najdraža boja: Crna.Ko Vam je uzor: Roditelji.Najdraži pisac: Ludvig fon Mises (Ludwig).Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Svima omogućio da budu ekonomski slobodni.Omiljeni muzičar ili bend: Pink Floyd, mada sada najviše slušam 2-3 iste pjesme od Alphaville, plus Y.M.C.A.Posljednja knjiga koju ste pročitali: „Bog – Ljudska historija“ od Reze Aslana.Tim za koji navijate: FK Sloboda Tuzla.Omiljena narodna izreka: Bolja je istina koja škodi, nego laž koja godi.Koje pitanje najviše mrzite: Pitanje koje se postavi reda radi.Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Walter White (Breaking Bad).Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Japan i Sjevernu Koreju, ako bi mi garantovali da ne idem u zatvor.

Plašim se teške bolesti i bespomoćnosti

Čavalić: Volio bih posjetiti Sjevernu Koreju

Admir Čavalić: Mises mi je omiljen

Sebija Izetbegović postala je svojevrsni „poster boy“ borbe Trojke za dolazak na vlast. Vjerovatno nije bilo omraženije ličnosti kod njihovih pristalica i češće napadane mete koja je služila kao alarm zašto je skidanje SDA s vlasti naprosto nužno. A nije da im je u tom pogledu falilo argumenata od nepostičkog postavljanja, do prosipanja sile po KCUS-u i prijetnji „čupanjem grkljana“ do zloupotrebe vlastitog supruga za upravljanje države.<h2>Može gore</h2>Ipak, mnogi uposlenici KCUS-a, uključujući i njene dojučerašnje protivnike, sada se s nostalgijom sjećaju vremena kad je ovom institucijom vladala Sebija Izetbegović.Od preuzimanja Trojke Klinički centar nalazi se u velikom gubitku, pa su tako samo u prvih devet mjeseci prošle godine poslovali s gubitkom od čak šest miliona KM. No, stranke Trojke nemaju kad da se bave ovim rezultatima. Oni su i dalje posvećeni borbom ko će preuzeti kontrolu nad KCUS-om. Kada su preuzeli Kanton Sarajevo govorili su da je neophodno da preuzmu i federalni nivo vlasti kako bi se, između ostalog, riješili i Sebije.Kada je formirana nova vlast na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) bilo je najavljeno da kreće smjena tadašnje uprave Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) te izbor novog rukovodstva.Tada su stranke koje čine vlast na nivou FBiH dogovorile raspodjelu pozicija, prema kojoj je prijedlog imenovanja direktora KCUS-a pripao Narodu i Pravdi (NiP). Tu poziciju namijenili su Ismetu Gavrankapetanoviću.Iako prvorangirani, Gavrankapetanović nije dobio saglasnost federalnog ministra zdravstva Nediljka Rimca (HDZ 1990) za imenovanje, a iz NiP-a je uslijedila žestoka reakcija.<h2>&nbsp;Trljanje ruku</h2>Upravni odbor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) na sjednici održanoj 10. februara odlučio je van snage staviti odluku o imenovanju&nbsp;Ismeta Gavrankapetanovića&nbsp;za direktora najveće zdravstvene institucije u Bosni i Hercegovini. Odluka je donesena uz minimalnu većinu od šest glasova.Za to vrijeme, iz SDP-a su mogli trljati zadovoljno ruke, s obzirom na to da je to značilo da njihov Alen Pilav ostaje na čelu KCUS-a.I dr. Dragan Stevanović, član SDP-a, na kraju je morao priznati da je „puna istina da je&nbsp;Trojka diletantski vodila postupak&nbsp;smjene i instaliranja nove uprave na KCUS/UKCS i da su to vješto iskoristili HDZ 1990 i ministar&nbsp;Rimac&nbsp;za vođenje svoje uobičajene trgovačke politike“.I dok traje ogorčena borba ko će zagospodariti nad KCUS-om, čiji će biti direktor i ko će postaviti više svojih ljudi u upravni odbor, dotle Centar posluje u minusu, nedostaju lijekovi, materijalna sredstva, a pacijenti mogu računati na ogromne liste čekanja.No, koga briga za to. Najvažnije je preuzeti plijen. Sjaši, Sebija, da uzjaše Murta. <h2>Neočekivani problem</h2>Izgleda da su političke stranke sada suočene s novim, neočekivanim problemom – koliko je važno zadržati politički utjecaj u zdravstvu, a koliko se može zanemariti menadžerska strana? Jer u trenutnoj situaciji, pitanje nije samo ko vodi KCUS, već kako će ta institucija preživjeti finansijsku krizu i, najvažnije, pružiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu građanima.&nbsp;

I dok traje ogorčena borba ko će zagospodariti nad KCUS-om, nedostaju lijekovi, materijalna sredstva, a pacijenti mogu računati na ogromne liste čekan

Sjaši, Sebija, da uzjaše Murta: KCUS tone, ali Trojki je najbitnije ko će oglođati plijen


Znate li da u Bosni i Hercegovini egzistira Komisija za koncesije koja djeluje već punih 20 godina? U tih 20 godina ona nije izdala niti jednu koncesiju, jer to predstavlja nadležnost entiteta. No, u navedenoj komisiji zaposleno je četrnaest osoba koji uredno dolaze na posao i primaju svaku plaću, uprkos činjenici da i ne mogu baš mnogo toga raditi. A ovo je samo jedna u nizu ovakvih institucija koje egzistiraju u BiH i troše poreski novac. Prije nekoliko godina pravi hit je bilo saznanje da je u našoj zemlji egzistirala i Agencija za nuklearnu energiju.<h2>Oštro rezanje</h2>Elon Mask (Musk), najveći svjetski inovator poznat po uspješnim projektima poput SpaceX-a i Tesle, od predsjednika Donalda Trampa (Trump) postavljen je na čelo DOGE-a (Digital Optimization of Government Employees), agencije zadužene da se obračuna s prekomjernom potrošnjom i suvišnim programima u vladi, a svijet je uzdrmala odluka o ukidanju USAID-a.Mask planira smanjiti broj zaposlenih u administraciji SAD za 10-15 posto u iduće četiri godine.

Prema podacima Svjetske banke, gotovo 44 posto zaposlenih u BiH radi u javnom sektoru, u čimu smo svjetski rekorderi. Ovo stvara ozbiljan izazov za ekonomiju BiH, koja već dugo pati od visoke javne potrošnje i opterećenja privatnog sektora, a istovremeno se suočava s niskim nivoima produktivnosti u javnoj administraciji.S obzirom na visoki udio zaposlenih u državnoj službi, postavlja se pitanje: Je li BiH spremna za primjenu DOGE modela i smanjenje administracije, baš kao što to želi Mask u SAD?Admir Čavalić, ekonomist i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, u razgovoru za „Dnevni avaz“ navodi da je takav program svakako potreban Bosni i Hercegovini.- Jasno je da postoji potreba i dovoljno prostora za djelovanje DOGE odjela u našoj zemlji. O produktivnosti javnog sektora da ne pričamo. DOGE bi za početak mogao narušiti nepisano pravilo da u javnom sektoru nema otkaza. Dalji koraci bi slijedili: otpuštanje ili otkazivanje nekih drugih angažmana onih koji nemaju validne diplome, onih koji su u sukobu interesa, te onih koji su napravili određene prekršaje, ugrozili posao, poduzeće, ustanovu, uopšteno javni interes i slično – smatra Čavalić.<h2>Korisno za radnike</h2>Ekonomist Damir Bećirović smatra da bi implementacija takvih reformi u BiH bila teško izvodiva zbog političkih razloga.

- Našom politikom prevladava stranačka, a ne ekonomska logika. Naravno, oni ne razmišljaju o dugoročnom interesu za bh. ekonomiju i društvo, nego obezbjeđivanju dovoljnog broja glasova kako bi se održavali na vlasti, a tome upravo glomazni javni sektor služi. Dakle, u njihovoj računici administracija uvijek može biti još i veća – navodi Bećirović za „Dnevni avaz“.Ako bi se slijedio model DOGE, BiH bi mogla uštedjeti značajna sredstva koja bi bila bolje usmjerena u ključne sektore kao što su obrazovanje, zdravstvo i pravosudni sistem. No, postoji li političke volje za to?<h2>Nužnost za razvoj</h2>DOGE, program smanjenja broja administrativnih radnika, koji je uspješno implementiran u SAD pod vođstvom Elona Maska, mogao bi biti koristan model za BiH. Uprkos izazovima s političkim otporima, smanjenje viška zaposlenih u javnoj administraciji i povećanje efikasnosti bi svakako doprinijelo dugoročnom ekonomskom zdravlju zemlje.&nbsp;

Ako bi se slijedio model DOGE, BiH bi mogla uštedjeti značajna sredstva koja bi bila bolje usmjerena u ključne sektore

Za Maskovom DOGE revolucijom i naša zemlja vapi: Je li vrijeme da se BiH počne rješavati prekomjernih uhljeba?

Bijela kuća i njen Odjel za efikasnost vlade (DOGE) našli su se pod istragom zbog brzog rada svog tehnološkog tima koji se usmjerava na više vladinih agencija, ali također tvrde da su identificirali i smanjili više od milijardu dolara u troškovima u prve tri sedmice.To je tek manji dio od dva biliona dolara u planiranim smanjenjima troškova koje je Elon Mask (Musk), javno lice DOGE-a, postavio kao cilj, ali to pokazuje kako je odjel počeo razmatrati program po program u više federalnih agencija i smanjivati ono što smatra "niskim plodovima". Početne mjere koje je poduzeo, identifikacija relativno malih programa, uskoro bi mogle značajno promijeniti fokus jer članovi DOGE-a sada rade u nekim od najvećih vladinih programa, posebno onima u vezi sa zdravstvenom zaštitom.<h2>Ukidanje programa</h2>Maskov tim također sarađuje s Generalnom upravom usluga, koja upravlja vladinim zgradama i komercijalnim nekretninama, kako bi identificirao koje zakupnine mogu biti otkazane, tražeći nedovoljno iskorištene uredske prostore i načine za konsolidaciju.Više od polovine ušteda troškova koje DOGE tvrdi da je pronašao odnosi se na programe različitosti, jednakosti i uključenosti, koji ukupno iznose više od milijardu dolara, prema pregledu postova grupe na X-u, gdje objavljuju svoje rezultate. Od početka svog mandata, predsjednik Tramp (Trump) je naredio saveznim agencijama da ukinu programe i ugovore koji se odnose na različitost, što odražava njegovu želju da kulturološke borbe postavi u središte svog predsjedništva.DOGE je također otkazao 30-ak miliona dolara vrijednih ugovora za projekte digitalne modernizacije i najmanje četiri miliona dolara za zakupne prostore koji se malo koriste.Kada je Tramp stvorio DOGE izvršnom uredbom, zadat mu je zadatak da pronađe načine za smanjenje troškova i regulacija kako bi učinio vladu efikasnijom. - Elon obavlja sjajan posao. Pronalazi ogromnu prevaru, korupciju i rasipanje - rekao je Tramp u petak.<h2>Pobuna demokrata</h2>S obzirom na to da neki od troškova koje je DOGE ciljao predstavljaju sredstva koja je Kongres odobrio i potpisao bivši predsjednik Džo Bajden (Joe Biden), brojni zakonodavci su tvrdili da je pokušaj povrata tih sredstava ilegalan. Mask i Rasel Vojt (Russell Vought), Trampov novi direktor budžeta, osporili su ovaj presedan i očekuje se da će se boriti protiv njega na sudu.DOGE je od Trampa dobio široki mandat da reformira izvršnu vlast. No, manje od mjesec nakon preuzimanja predsjedničke funkcije, suočava se s brojnim pravnim izazovima i javnim kritikama zbog svojih metoda i ovlasti. U subotu je savezni sudija privremeno obustavio pristup DOGE-u osjetljivom sistemu plaćanja Ministarstva finansija, a u petak je savezni sud zaustavio napore za ukidanje Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), što je Mask promovirao kao nešto što treba “ući u sjeckalicu za drvo.”<h2>Američki budžet</h2>Predviđa se da će savezna vlada potrošiti sedam biliona dolara u fiskalnoj godini koja završava 30. septembra, prema Uredu za budžet Kongresa. Od toga, isplate za socijalno osiguranje čine gotovo 1,6 biliona dolara, „Medicare“ - državni zdravstveni program za starije osobe - predviđa se da će koštati 910 milijardi dolara, a još 812 milijardi dolara ide za „Medicaid“ - program zdravstvenog osiguranja za djecu i subvencije za tržište zdravstvene zaštite.Ostali veliki dijelovi budžeta uključuju više od 850 milijardi dolara za vojnu potrošnju, 950 milijardi dolara za neto kamate na dug, a zatim i kategoriju koja uključuje obrazovanje, stanovanje, transport i druge programe ukupno blizu jednog biliona dolara.

Inovator bez oklijevanja smanjuje troškove i regulacije, kako bi učinio vladu efikasnijom



USAID je samo kap u moru, režu se 2 biliona dolara potrošnje: Mask kreće u potpuni obračun s uhljebima

Krajem prošle godine pompezno je najavljena rekonstrukcija Vlade KS. Edin Forto čak je ponudio i mjesto premijera koje drži kadar ove stranke Nihad Uk, a ubrzo su, početkom januara, krenuli i pregovori o rekonstrukciji.<h2>Govorilo se o smjenama</h2>Uz novi sastav Vlade, govorilo se i o smjenama rukovodilaca brojnih preduzeća.Sedmicama su potom kružile brojne spekulacije, između ostalog, spominjalo se i da bi premijera Nihada Uka mogao zamijeniti ministar saobraćaja Adnan Šteta ili čak načelnik Ilidže Nermin Muzur.Uk je nedavno potvrdio da on ostaje na poziciji premijera, kazavši da će doći do promjene na čelu pojedinih ministarstava bez preciziranja kojih. Kazao je i da će do rekonstrukcije doći u narednih 20 dana.I onda se sve utišalo.Ni petnaestak dana kasnije nisu dogovoreni svi detalji. Na kraju ispada da bi se sve moglo spasti na izbacivanje ZNG-a iz vlasti. Naime, iz Trojke su odlučili da ovoj stranci ponude jedno ministarsko mjesto umjesto dosadašnja dva. Predsjednik ove stranke Damir Marjanović to odbija, kazavši da misli da Adna Mesihović, ministrica visokog obrazovanja, i Afan Kalamujić, ministar finansije, trebaju ostati na svojim pozicijama.<h2>Razmatrane pozicije</h2>Naravno, ukoliko Marjanvoić ponudi što se nudi, između Adne Mesihović i Afana Kalamujića jasno je da će se Ministarstva visokog obrazovanja Marjanović teže odreći.Dalje je pitanje i ko bi Kalamujića zamijenio na poziciji ministra finansija, ali i komunalne privrede koju je obnašao Bojan Bošnjak (Naša stranka).Na dosadašnjim sastancima razmatrane su i pozicije ostalih ministara, ali dogovoreno je da do promjena neće doći osim možda u Ministarstvu socijalnog rada na čijem je čelu SDP-ova Enda Pavić-Pečenković.Sve u svemu, svođenje Marjanovića na jednog ministra ili njegovo potpuno izbacivanje iz Vlade i zamjena Bošnjaka je sva promjena koju ćemo, u konačnici, vidjeti.

Svođenje Marjanovića na jednog ministra ili njegovo potpuno izbacivanje iz Vlade i zamjena Bošnjaka je sva promjena koju ćemo, u konačnici, vidjeti

Rekonstrukcija Vlade KS pompezno najavljivana, pa sve stalo: Tresla se gora, rodio se (m)Uk

Ime i prezime: Sanela Dujković. Datum i mjesto rođenja: 24. januar 1980., Sarajevo.Šta prvo uradite kad se probudite: Nažalost, provjerim telefon.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Strateškim komunikacijama.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Manekenstvo.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Opet nažalost: telefon!Najdraža pjesma: "Bohemian Rhapsody“.Šta gledate na televiziji: Emisije o životinjama.Šta Vas nervira: Glupost, bahatost i primitivizam.Najdraži grad: Njujork.Najbolji poklon koji ste dobili: Poklonu se u zube ne gleda.Čega se plašite: Nisam plašljiva.S kim najradije pijete kafu: S djecom: Makom i Enom.Omiljena društvena mreža: Bumerski jeste, ali moram priznati da i dalje preferiram Facebook, jer najviše ideja za teme emisija dobivam na toj mreži.Najdraža boja: Tirkizna.Ko Vam je uzor: Amelia Earhart.Najdraži pisac: Patricia D. Kornvel (Cornwell).Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Vladare bih zamijenila vladaricama.Omiljeni muzičar ili bend: Zdravko Čolić.Posljednja knjiga koju ste pročitali: “Šta bi uradio Google”, Džef Džervis (Jeff Jarvis).Tim za koji navijate: N1 tim.Omiljena narodna izreka: Nije narodna izreka, citat je Meše Selimovića: "Boj se ovna, boj se govna. A kad ću živjeti."Koje pitanje najviše mrzite: Privatna pitanja o drugim osobama.Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Dr. Gregori Haus (Gregory House).Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Japan.

Mrzim privatna pitanja

Sanela Dujković: Vladare bih zamijenila vladaricama

Kako "Avaz" saznaje, ministar trgovine Federacije Bosne i Hercegovine, Amir Hasičević, razmatra mogućnost uvođenja nove regulative koja bi omogućila firmama da rade 16 nedjelja u godini po uzoru na susjednu Hrvatsku.&nbsp;Ova inicijativa nakon što su brojne općine podnijele zahtjeve koje traže izuzeće od zakona o neradnoj nedjelji.&nbsp;Podsjetimo da je je Orašje već dobilo izuzeće od neradne nejdelje, nakon čega je Ministarstvo naknadno donijelo pravilnik o kriterijama koji moraju biti ispunjeni da bi neka općina dobila izuzeće.Odluka o uvođenju neradne nedjelje donijeta je prije nekoliko mjeseci, a prema podacima trgovaca u UIO, ovaj zakon je doveo do naglog pada prometa u mnogim prodavnicama širom Federacije. Prema tvrdnjama poslodavaca, zabrana rada nedjeljom uticala je na smanjenje prihoda, dok je broj posjeta trgovinama opao, posebno u manjim sredinama gdje je trgovina često glavni oblik trgovinske aktivnosti.Zbog svega Ministarstvo traži "izlaznu strategiju“, no povlačenje zakona bi bilo priznavanje potpunog poraza, zbog čega mogući kompromis i ublažavanje štete vide u određivanju određenog broja nedjelje tokom godine kada bi se moglo raditi.Prema prijedlogu, općine koje žele omogućiti rad nedjeljom u trgovinama morat će ispuniti nekoliko kriterija, među kojima se ističe dokaz o potencijalnoj ekonomskoj šteti koju bi neradna nedjelja mogla izazvati, kao i saglasnost trgovaca i građana u toj općini.Očekuje se da će ova mjera izazvati i dalje debate među političkim partijama i javnošću, jer dio građana smatra da bi dozvola za rad nedjeljom mogla negativno uticati na socijalni život i porodične vrijednosti, dok drugi ističu ekonomske koristi koje bi donijela trgovcima i lokalnim zajednicama.

Naša stranka želi uvesti porez na nekretnine

Ko je Rudi Džulijani koji je došao u posjetu Dodiku: Bivši njujorški heroj i čovjek blizak Trampu

Istraživanje pokazuje zabrinjavajuće trendove: Ilegalno tržište duhana u BiH i dalje cvjeta

Historijski izbori u Njemačkoj: Niko ne želi u koaliciju s AfD-om

Razvijeni svijet oslobađa privatni sektor, a Vlada FBiH uvodi "socijalizam"

Od 60 delegacija, BiH bila najbrojnija, i bila predmet sprdnje: Kako je "pola BiH" došlo na Minhensku konferenciju

Političari s najdužim stažom u parlamentarnim klupama: Uz njih smo odrastali, uz njih odrastaju i naša djeca

A život je bio tako lagodan na grantovima: Obustava USAID pomoći ugrozila opstanak medija bez publike

Šta znače usvojene izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u KS: Da li će građanima biti natovaren novi kontingent uhljeba?

Admir Čavalić: Mises mi je omiljen

Sjaši, Sebija, da uzjaše Murta: KCUS tone, ali Trojki je najbitnije ko će oglođati plijen

Za Maskovom DOGE revolucijom i naša zemlja vapi: Je li vrijeme da se BiH počne rješavati prekomjernih uhljeba?

USAID je samo kap u moru, režu se 2 biliona dolara potrošnje: Mask kreće u potpuni obračun s uhljebima

Rekonstrukcija Vlade KS pompezno najavljivana, pa sve stalo: Tresla se gora, rodio se (m)Uk

Sanela Dujković: Vladare bih zamijenila vladaricama

Hasičević će ipak dozvoliti da se radi 16 nedjelja u godini?

Naša stranka želi uvesti porez na nekretnine

Ko je Rudi Džulijani koji je došao u posjetu Dodiku: Bivši njujorški heroj i čovjek blizak Trampu

Istraživanje pokazuje zabrinjavajuće trendove: Ilegalno tržište duhana u BiH i dalje cvjeta

Historijski izbori u Njemačkoj: Niko ne želi u koaliciju s AfD-om

Razvijeni svijet oslobađa privatni sektor, a Vlada FBiH uvodi "socijalizam"

Od 60 delegacija, BiH bila najbrojnija, i bila predmet sprdnje: Kako je "pola BiH" došlo na Minhensku konferenciju

Političari s najdužim stažom u parlamentarnim klupama: Uz njih smo odrastali, uz njih odrastaju i naša djeca

A život je bio tako lagodan na grantovima: Obustava USAID pomoći ugrozila opstanak medija bez publike

Šta znače usvojene izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u KS: Da li će građanima biti natovaren novi kontingent uhljeba?

Admir Čavalić: Mises mi je omiljen

Sjaši, Sebija, da uzjaše Murta: KCUS tone, ali Trojki je najbitnije ko će oglođati plijen

Za Maskovom DOGE revolucijom i naša zemlja vapi: Je li vrijeme da se BiH počne rješavati prekomjernih uhljeba?

USAID je samo kap u moru, režu se 2 biliona dolara potrošnje: Mask kreće u potpuni obračun s uhljebima

Rekonstrukcija Vlade KS pompezno najavljivana, pa sve stalo: Tresla se gora, rodio se (m)Uk

Sanela Dujković: Vladare bih zamijenila vladaricama

Hasičević će ipak dozvoliti da se radi 16 nedjelja u godini?