VIJEĆE ZA ŠTAMPU BIH

Kako se boriti protiv dezinformacija u zemlji u kojoj svaki drugi portal nema impressum

Bahto Kestendžić iz Vijeća za štampu i online medije u BiH kaže da je cilj jačanje kapaciteta novinara i urednika

Započeta serija treninga. Fena

FENA

24.2.2023

Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini započelo je, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, seriju treninga za urednike i novinare u Bosni i Hercegovini. 

Maida Bahto Kestendžić iz Vijeća za štampu i online medije u BiH kaže da je cilj jačanje kapaciteta novinara i urednika, a i podrška lokalnim medijima u borbi protiv dezinformacija.

- Vijeće za štampu u BiH počelo je, od početka 2022. godine, sa primjenom dopunjenog Kodeksa za štampane i online medije. Jedna od najznačajnijih novina je član koji tretira dezinformacije i odgovornost, kako za kreiranje tako i za preuzimanje takvog sadržaja - kazala je za Fenu, prije današnjeg treninga službenog naziva 'Pomoć lokalnim medijima u borbi protiv dezinformacija u BiH'.

Najvažnija obaveza 

Kako je kazala, namjera Vijeća za štampu u BiH bila je, zajedno sa predavačima a prateći najnovije trendove i probleme u medijima kao i posljednje izmjene Kodeksa, pomoći medijima kako da reagiraju u slučaju kad uoče sadržaj za koji sumnjaju da bi mogao biti dezinformacija odnosno spriječe daljnje širenje.

- Kodeksom nismo definirali šta su to dezinformacije, već koristimo opće prihvaćene definicije da su to sadržaji koji su kreirani sa namjerom da se nanese šteta a u osnovi su netačni. Najvažnija obaveza, koju Kodeks tretira, jeste naglašavanje odgovornosti za takve sadržaje - rekla je ona.

Doktor komunikoloških nauka, docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Vuk Vučetić ističe namjeru treninga da se skrene pažnja na opasnost od dezinformacija, prije svega u online prostoru, da se novinarima ukaže kako to mogu prepoznati da se radi o dezinformaciji, da se podigne nivo odgovornosti u slučaju preuzimanja i prenošenja sadržaja takve vrste.

Važnost prepoznavanja dezinformacija

- Dezinformacije nisu ništa novo, postoje odavno, ali razvojem interneta nastalo je mnogo izvora informacija i dezinformacija. To je, na neki način, i bio motiv da izmijenimo Kodeks, da uvrstimo član koji se tiče dezinformacija - kazao je.

Treningom je predviđena i diskusija o dezinformacijama, odnosno razmjena iskustava sa novinarima i urednicima koji su u svakodnevnom radu izloženi toj vrsti izazova.

Vučetić kaže da i svojim studentima ukazuje na važnost razvijanja vještina i sposobnosti prepoznavanja dezinformacija, ‘da ne bismo postali plijen manipulacija, negativnih utjecaja’.

- To je posebno važno u kriznim situacijama. Vidjeli smo, u jeku pandemije virusa korona, koliko je bilo značajno prepoznati vjerodostojan izvor informacije, da znamo kome da vjerujemo. Opasno je i ako mi postanemo dio spirale širenja dezinformacije - kazao je.

Profesor Enes Osmančević bio je predsjednik Ekspertske grupe koja je radila izmjene i dopune Kodeksa promoviranog krajem 2021. godine. Kaže da su intevenirali u postojećih 15 članova Kodeksa, potom su dodali novih osam članova.

Kako koristiti tehnologije

- Tako je Kodeks obuhvatio i neka nova pitanja koja se odnose na novinarsku profesiju. Prije svega kako se boriti protiv dezinformacija, kako koristiti tehnologije, šta je važno znati u vezi sa objavom demantija, potom nespojivost novinarske profesije sa nekim drugim funkcijama naročito u oblasti političke sfere i prigovor savjesti koji se odnosi na to da novinar ima pravo odbiti neki od zadataka ako se to 'kosi' sa njegovim uvjerenjima. 

Tu je i član kojim je definirano da prihvatanje poklona nije dozvoljeno u novinarskoj profesiji, te ukazali i na potrebu etičkog pribavljanja informacija - kazao je Osmančević, univerzitetski profesor komunikologije i član žalbene komisije Vijeća za štampu u BiH.

Uvrstili su i član u vezi sa transparentnošću medija odnosno potrebom da se mediji identificiraju na način da objave imena glavnih urednika i brojeve telefona. Ranija istraživanja pokazala su da je u BiH mapirano 615 portala od toga ih 270 nije imalo impresum odnosno nisu imali potpuni impresum.

Prvi Kodeks usvojila su udruženja novinara na sjednici u aprilu 1999. godine. Vijeće za štampu i online medije dopunilo je, u konsultaciji sa udruženjima, taj dokumentu u februaru 2005., augustu 2006., decembru 2006. i junu 2011. godine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.