Referendum građana BiH 29. februara i 1. marta 1992. godine i odluka stanovnika BiH da, u periodu već započete disolucije Jugoslavije od strane Slovenije i Hrvatske, Bosna i Hercegovina krene putem nezavisnosti, ima fundamentalan značaj i iz današnje perspektive.
Bio je to, kaže profesor ustavnog prava Nurko Pobrić, i zahtjev Evrope prije međunarodnog priznanja koje je uslijedilo.
Problemi i prigovori danas
- Referendum je bojkotirao značajan procenat srpskog stanovništva, koje je ranije imalo nelegalni plebiscit, na kojem niko nije utvrdio ni tačan broj glasova. Za razliku od referenduma za nezavisnost BiH kojeg možemo uporediti sa nekim današnjim procesima, pa zaključiti da više problema i prigovora imamo danas, na izborima u BiH, nego te 1992. godine - kaže profesor Pobrić.
Dodaje da pravo, ako ga ne prati i moć, ne predstavlja ništa, pa se BiH i 31 godinu poslije bori da postane funkcionalna i demokratska država. Poziciju BiH danas treba promatrati u novonastalim geopolitičkim okvirima, nakon početka rata u Ukrajini.
Doći će do promjena
- Nekakve prognoze šta će biti za 5 ili 10 godina nezahvalno je davati, ali da će doći do suštinskih promjena u geopolitičkom kontekstu pa i u odnosu na nas, vjerovatno hoće. Veliki politički igrači, SAD, Kina, pa i Rusija, rukovode se svojim interesima a kada se ti interesi sukobljavaju onda stradaju drugi manji i nemoćniji. Imamo međunarodno pravo, ali u nekim situacijama i ono bude pogaženo. Ali i do nas je. Mi imamo prostor gdje smo mogli bolje, možemo i sada bolje. On možda nije veliki ali ga treba maksimalno iskoristiti. Međutim, urušili smo ga i zatvorili pa nam se sad vaditi vrlo teško. Pri tom mislim i na diplomatiju, unutrašnje odnose, korupciju, razne političke sukobe... Mogao bih nabrajati koliko hoćete - ističe profesor Nurko Pobrić.
