Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog ugovora o finansiranju između Bosne i Hercegovine i RS i Evropske investicijske banke (EIB) (Projekt medicinskog kompleksa Banja Luka), (FI N° 91.071), vrijedan 75 miliona eura.
Cilj Projekta je proširenje i unapređenje infrastrukture Medicinskog kompleksa na Paprikovcu u Banjoj Luci, koji se sastoji od Sveučilišnog kliničkog centra RS, Fakulteta medicine i zdravstvene njege Sveučilišta u Banjoj Luci i Centra za obrazovanje i istraživanje. Dio projekta je medicinski kampus koji obuhvaća medicinski fakultet i centar za obrazovanje i usavršavanje, a uključuje izgradnju i opremanje nove zgrade kapaciteta 1.400 studenata.
Projekt podržava prvu fazu dugoročnog plana infrastrukturnog razvoja ovog kompleksa za pružanja visokokvalitetne zdravstvene njege i usluga medicinskog obrazovanja za potrebe građana.
Rok otplate kredita je 25 godina, uključujući šest godina grejs perioda, s alokacijom na RS.
Ukupna vrijednost ovog projekta procijenjena je na 105,783 miliona eura, od čega je kredit EIB-a 75 miliona eura, a domaća kontribucija i drugi izvori financiranja iznose 30,783 miliona eura.
Planirano je da Projekt bude implementiran do kraja januara 2029. godine.
Prijedlog ugovora s osnovama za njegovom zaključivanje bit će dostavljen Predsjedništvu BiH, a za bh. potpisnika je predložen ministar finansija i trezora.
Podrška projektu unapređenja kvalitete zraka u BiH
Vijeće ministara BiH prihvatilo je jednoglasno Inicijativu Ministarstva finansija i trezora i odredilo delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt unapređenja kvalitete zraka u Bosni i Hercegovini, vrijedan 50 milona američkih dolara.
Cilj Projekta je smanjenje emisija zagadivača zraka i stakleničkih plinova u sektorima grijanja stambenih objekata i saobraćaja poboljšanjem upravljanja kvalitetom zraka i investicijama u četiri kantona u Federaciji BiH, i to Sarajevskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Hercegovačko-neretvanskom, na osnovi izražene želje da sudjeluju u ovom projektu.
Ovaj važni projekt, među ostalim, odnosi se na jačanje praćenja i upravljanja kvalitetom zraka i podršku unapređenju grijanja i energetskoj učinkovitosti u individualnim kućama na održiv način u sva četiri kantona.
Istovremeno, jedna od komponenti ovog projekta, koja se odnosi na zelenu urbanu mobilnost za potporu tranziciji saobraćajnog sektora prema niskim emisijama, bit će provedena u Kantonu Sarajevo, kao najvećem urbanom području u BiH.
Uz konsultacije s vlastima Federacije BiH i Republike Srpske, ovaj projekt će se prvo fokusirati na Federaciju BiH.
Ministarstvo finansija i trezora će nakon završenih pregovora Vijeću ministara BiH dostaviti nacrt sporazuma o zajmu s osnovama za njegovo zaključivanje.
Intenziviranje saradnje i koordinacije država Jadransko-Jonske regije
Vijeće ministara BiH utvrdilo je jednoglasno Prijedlog memoranduma o suradnji na uspostavi Stalne transnacionalne mreže za sigurnost plovidbe, s informacijom Ministarstva komunikacija i prometa o njegovoj pripremi.
Memorandum su prethodno usuglasili i predložili svi sudionici u projektu EUREKA u okviru suradnje država Jadransko-jonske regije (Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Italija, Grčka, Albanija, Crna Gora, Slovenija), s glavnim ciljem povećanja pomorske sigurnosti u regionu.
Opći cilj projekta je povećanje razine pomorske sigurnosti u Jadransko-jonskoj regiji uvođenjem sustavne suradnje i koordinacije pomorskih uprava zemalja regije.
Vodeći partner je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, a ostali partneri su pomorske uprave nadležne za sigurnost plovidbe na jadranskojonskom teritoriju, uz uključivanje dva pomorska fakulteta (Rijeka - Hrvatska i Kotor - Crna Gora) te pridruženog partnera Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Prijedlog za zaključivanje ovog memorandum bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju procedure, a za bh. potpisnika predložen je ministar komunikacija i prometa.
Evropske integracije: Šesti sastanak Pododbora za trgovinu, industriju, carinu...
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za evropske integracije o održavanju šestog sastanka Pododbora za trgovinu, industriju, carinu i oporezivanje između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, koji će biti održan 30. marta 2023. godine, putem online platforme.
Sastavni dio Informacije je Dokument za raspravu i lista delegacije BiH koje će sudjelovati na ovom sastanku, na kojem će se razgovarati o provedbi trgovinskih aspekata Sporazuma o stabilizaciji i pridrživanju (SSP), uključujući slobodno kretanje robe, industrijsku politiku, mala i srednja preduzeća, oprezivanje i carine. Direkcija za evropske integracije će u saradnji s nadležnim institucijama u BiH i nadležnim službama Evropske komisije provesti sve nužne radnje za održavanje ovog sastanka.
Predsjedavajuća bh. delegacije Brankica Pandurević iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa bit će na raspolaganju medijima za upite u vezi sa šestim sastankom Pododbora za trgovinu, industriju, carinu i oporezivanje između EU-a i BiH.
Imenovani članovi UO Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, jednoglasno je donijelo Odluku o imenovanju članova/članica Upravnog odbora (UO) Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari, Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, s korekcijom na sjednici.
U UO su imenovani Saliha Đuderija i Samir Karić, u ime Vijeća ministara BiH; Aida Baručija, u ime Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH; Mujo Hadžiomerović, u ime Instituta za nestale osobe BiH; Hamdija Fejzić, u ime UO Memorijalnog centra u prethodnom mandatu te Mirsad Bajrović, u ime Vlade Federacije BiH. Predstavnik Vlade RS bit će imenovan naknadno.
Imenovanje je izvršeno nakon što je članovima Upravnog odbora ranije istekao mandat, a u prošlom sazivu Vijeća ministara BiH nije postignut konsenzus za usvajanje ove odluke.
Kvaliteta i razvoj obrazovanja prioritet u obrazovnim politikama
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o statističkim pokazateljima u obrazovanju u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu, s ciljem unapređenja statističkog izvještavanja u situaciji kada briga o kvaliteti i razvoju obrazovanja u BiH postaju prioritet u obrazovnim politikama na svim razinama.
Prema Informaciji, u Bosni i Hercegovini je ukupno bilo 427 predškolskih ustanova s 33.200 djece, što je više za 19,9 posto, djece i povećanje za 12,3 posto zaposlenih u 2021./2022. godini u odnosu na prethodno razdoblje. Od ukupnog broja predškolske djece njih 63 posto upisano je u javne ustanove, a 37 posto u privatne ustanove. Obuhvat djece predškolskim obrazovanjem u BiH u ovom razdoblju je 19,4 posto, što je dosta niže od evropskog prosjeka. Stoga su osiguranje pristupa i povećanje obuhvata predškolskim odgojem i obrazovanjem najznačajniji prioriteti kada je u pitanju ovaj nivo obrazovanja.
U osnovnom obrazovanju na početku školske 2021./2022. u BiH djelovale su 1.702 redovne osnovne škole (matične i samostalne s područnim školama) i 46 škola za djecu s poteškoćama u razvoju. Istovremeno su upisana 264.802 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3.257 učenika. U nastavni proces bio je uključen 24.601 nastavnik, među kojima žene čine 73,8 posto.
U 313 srednjih škola upisano je 108.257 učenika u školskoj 2021./2022. godini u BiH, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 2.147 učenika, ili 1,9 posto. Najveći broj učenika pohađao je tehničke škole 56,8 posto, slijede gimnazije 21 posto, dok je u stručnim školama bilo 18,8 posto učenika. U nastavni proces u ovom razdoblju bilo je uključeno 12.840 nastavnika.
Na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući kratki ciklus i integrirane studije, u akademskoj 2021./2022. godini u zimski semestar upisano je 76.028 studenata, od toga je 65.561 student upisan na sve godine studija, a 10.467 su apsolventi. U 2021. godini studije su završila 12.324 studenta, što je za 7,3 posto manje u odnosu na školsku 2020. godinu. Statistički pokazatelji govore da je u petogodišnjem razdoblju smanjen broj studenata za 18.799. U akademskoj 2021./2022. godini na visokoškolskim ustanovama bila su zaposlena 9.782 nastavnika i suradnika.
Ministarstvo civilnih poslova nastavit će pratiti statističke pokazatelje u suradnji sa svim relevantnim institucijam u ovoj oblasti.
BiH u Erasmus+ programu
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva civilnih poslova o sudjelovanju Bosne i Hercegovine u Erasmus+ programu, u dijelu koji se odnosi na obrazovanje i mlade za 2022. godinu.
Erasmus+ je program Evropske unije za obrazovanje, obuku, mlade i šport te obuhvaća razdoblje od 2021. do 2027. godine, s ciljem izgradnje evropskog prostora obrazovanja i provođenja strateške saradnje u ovim oblastima, posebice promocije mobilnosti u svrhu učenja, suradnje i inovativnosti te razvitka organizacija i politika u području sporta.
Implementacija Programa u Bosni i Hercegovini ogleda se ponajviše u sudjelovanju u obrazovnim i informativnim mrežama Europske unije, elektroničkim platformama te u projektima međunarodne suradnje u okvirima Erasmus+ programa.
Prema podacima Erasmus+ ureda za Bosnu i Hercegovinu, institucije iz BiH sudjeluju u 12 projekata u okviru izgradnje kapaciteta u visokom obrazovanju, ukupne vrijednosti 7.622.557,00 eura, s tim da će iznosi finansijske podrške bh. sudionicima biti poznati nakon potpisivanja pojedinačnih ugovora.
Istovremeno, institucije iz BiH u zadnjem pozivu Erasmmus+ programa u svojstvu partnera ostvarili su pravo sudjelovanja u 11 projekata u okviru izgradnje kapaciteta u oblasti stručnog obrazovanja i obuke, ukupno vrijednih 3.757.771,00 eura, a za institucije iz BiH osigurano je 687.754,00 eura.
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine dužno je u saradnji s nadležnim obrazovnim vlastima, agencijama za obrazovanje i ostalim ključnim akterima osigurati nužne uvjete za kontinuirano sudjelovanje Bosne i Hercegovine i potpunu implementaciju Erasmus+ programa.
Projekcije: Ekonomski rast i u ovoj godini uz smanjenje inflacije
U Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o perspektivama za Bosnu i Hercegovinu od 2023. do 2025. godine, koja je usvojena na današnjoj sjednici, predviđa se ekonomski rast u ovom razdoblju od oko 2,5 posto na godišnjem nivou.
Pretpostavlja se da bi ključni oslonac ekonomskog rasta tokom ovog razdoblja trebala predstavljati domaća tražnja kroz povećanje privatne potrošnje i investicija.
Predviđa se da bi se u 2023. godini u BiH mogao očekivati sporiji rast inflacije u odnosu na prethodnu godinu (6,7 %).
Perspektive za razdoblje 2023. - 2025. godine daju preliminarni pregled predviđanja najznačajnijih ekonomskih kretanja u BiH, a pripremljene su na osnovi analiza kretanja ekonomskih trendova Bosne i Hercegovine, uzimajići u obzir međunarodne faktore koji utječu na ekonomski razvoj naše zemlje.
Na sjednici je usvojena i Informacija Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar - oktobar 2022. godine u kojoj se navodi da je nastavljen trend rasta ekonomske aktivnosti u BiH iz prethodne godine.
Prema Informaciji, uprkos izazovima kao što su ukrajinska kriza i pojačani inflatorni pritisci u zemljama EU 27 u razdoblju januar - septembar 2022. godine zabilježen je relativno snažan ekonomski rast od oko 4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, zahvaljujući prvenstveno rastu finalne potrošnje. Uz rast finalne potrošnje od 3,1 posto u prvom polugodištu prošle godine i rast zaposlenosti za oko 2 posto zabilježen je dvocifren rast novčanih priliva iz inozemstva, uz kreditni rast sektora stanovništva za oko 5 posto, što je u konačnici omogućilo rast privatne potrošnje u BiH.
Ekonomska kretanja u prvom polugodištu 2022. godine kako u BiH tako i u svijetu obilježili su pojačani inflatorni pritisci. Tako je rast svjetskih cijena u prvom polugodištu prošle godine, prema podacima IMF-a, iznosio skoro 50 posto, pri čemu su najznačajnija povećanja ostvarena u okviru kategorija energenti 97 posto (sirova nafta 66,5 %, prirodni plin 213 %) i hrane 20,5 posto. Ova globalna cjenovna kretanja rezultirala su naglim povećanjem cijena roba i usluga u BiH u razdoblju januar - oktobar prošle godine, kada je registriran rast indeksa potrošačkih cijena (CPI) od 13,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Saglasnost za imenovanje odbrambenog atašea Slovenije u BiH
Na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova dana je saglasnost za imenovanje pukovnika Tadeja Burgara na dužnost odbrambenog atašea Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini, sa sjedištem u Sarajevu.
Glasanje državljana Bugarske
Vijeće ministara BiH dalo je saglasnosti za glasanje državljana Republike Bugarske na teritoriju Bosne i Hercegovine u povodu održavanja vanrednih izbora za Parlament Republike Bugarske.
Glasanje će se održati 2. 4. 2023. godine u prostorijama Ambasade Republike Bugarske u Sarajevo, u terminu od 7:00 do 20:00 sati.
