Proces kojem i danas svjedočimo započet je nasilnim promjenama ustavnog poretka u BiH u ljeto i jesen 1991. godine stvaranjem tzv. srpskih opština, a kasnije tzv. srpskih autonomnih oblasti (SAO).

Problem eskalirao

Ustavni sud BiH, na čijem je čelu tada bio pravni ekspert Kasim Trnka, odmah je prepoznao takvu opasnost i reagirao.

- Kasnije je taj problem eskalirao pa je u novembru zakazan tzv. plebiscit srpskog naroda o ostanku u Jugoslaviji, a onda 9. januara ’92. proglašenje Srpske Republike BiH - podsjetio je Trnka.

Paralelno je krenulo i proglašenje HZHB, najprije kao privredne i kulturne zajednice, koja je kasnije preimenovana u tzv. republiku. Djelovanje Ustavnog suda tada je bilo od presudne važnosti, jer se odmah upozorilo na opasnosti tih procesa - kazao je Trnka.

S raspadom Jugoslavije, podsjeća, Srbija i Hrvatska proglasile su se nacionalnim državama te istovremeno započele kampanju usmjerenu protiv BiH, koja je uspješno bila riješila odnose građanskog i nacionalnog.

Nakon referenduma o nezavisnosti BiH to je preraslo i u otvorenu agresiju pa su susjedne države, koje su insistirale na nacionalnom konceptu, imale utjecaj i na pregovore, te se i kroz Kutiljerov (Cutilero) ili Oven-Stoltenbergov (Owen) plan govorilo o podjeli BiH na tri nacionalne teritorije.

- Taj koncept nije pobijeđen u Dejtonu. Dejtonski sporazum napravio je pat-poziciju. Zato danas trpimo nedostatke sporazuma koji nije odgovorio na ključna pitanja, da se desila agresija, da su susjedne zemlje odgovorne i da se radilo o napadu na demokratske principe na kojima je do rata funkcionirala BiH - rekao je Trnka.

Uvoz oružja

Jedinstvo na referendumu, posebno hrabrost i odlučnost u odbrani države, mnogima i danas služi kao dokaz da je opstanak BiH neupitan.

- To pitanje mi postavljaju i građani koji me sretnu na ulici. Agresori su 1992. godine imali sve pretpostavke da unište BiH – superiornu vojnu silu, pa i međunarodnu zajednicu koja nije bila spremna da intervenira, čak nam je i zabranila uvoz oružja, ali su građani BiH, njegujući tradiciju uvažavanja jedni drugih, mobilizirali ljude jedva skrpljenim naoružanjem. Gledao sam pred svojom kućom kako ginu momci u patikama i farmericama, ali agresor nije mogao prodrijeti na teritoriju koju su branili. Kad to tada nisu uradili, neće nikad više, uvjeren sam u to - istakao je Trnka.

Nebulozne izjave

Naš sagovornik se slaže s ocjenama da bh. politika mora biti pažljivija sa svojim odlukama, pa i nebuloznim izjavama o traženju novih saveznika na Istoku.

- To nekad neke političke stranke mogu smatrati svojom taktikom, ali, po mom mišljenju, to je igranje vatrom. Ne može se teorijski zamisliti situacija da nam sad budu bliže Kina ili Rusija od onih koji su nam, na kraju krajeva, pomogli da dođemo do mira u BiH. Ljudi mnogo više vjeruju tim sistemima na Zapadu, samim tim što, nažalost, idu na Zapad.