KOMŠIĆEV PULEN

Mizogini ispadi Zlatana Begića: Umislio da je 19. stoljeće, pa osuo paljbu po Ćudić i Karamehić - Abazović

Nije ovo prvi ispad Zlatana Begića, oni se njemu redovno događaju

Zlatan Begić: Poznat po mahanju prstom. Screenshot

20.3.2023

Državni parlamentarac i prva nada Komšićeve Demokratske fronte Zlatan Begić još jednom je danas demonstrirao sav svoj primitivizam.

Prilikom rasprave o mišljenju Ustavnopravne komisije o izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je on predložio sa svojim stranačkim kolegama, poručio je da su kolegice Mia Karamehić - Abazović (NiP) i Sabina Ćudić (NS) laici, o čemu su, kako je rekao, "svjedočile diskusije".

Nakon toga je rekao Sabini Ćudić da ona, da se on pita, ne bi bila profesorica, a da bi možda mogla samo biti asistentica, a Miji Karamehić - Abazović da konsultuje stranačkog šefa i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića "ako želi saznati šta je tajna predaje suvereniteta".

- Ona se navaljala toliko gluposti da ja to u životu nisam čuo – rekao je ovaj Komšićev primitivac o Miji Karamehić - Abazović.

Čuveno mahanje prstom

Nakon toga je nastavio sa pričom da u sali više sjedi "glumaca i glumica nego u Narodnom pozorištu", s tim da je naglasio da u sali "sjede loši glumci".

Nastavio je sa sa spinovima Begić da Karamehić Abazović i Ćudić brane stavove Milorada Dodika, iako su one samo ukazale na to izmjene zakona koje se tiču suvereniteta mogu biti problematične sa aspekta pristupanja Evropskoj uniji, obzirom da se svaka članica Evropske unije odriče dijela suvereniteta u korist te nadnacionalne organizacije.

Sve ovo je Komšićev primitivac propratio i mahanjem prsta. Iako to nije direktno izgovorio, dojam koji se mogao steći je da je Begić tretirao svoje kolegice kao da je 19. stoljeće i kao da smatra da ženama nije mjesto u zakonodavnim klupama.

O tome dovoljno govori i ranije spomenuta izjava Begića da Mia Karamehić Abazović treba da konsultuje svog stranačkog šefa, aludirajući na to da ona nije dovoljno razumna da sama shvati događaje.

Bahaćenje prema novinarima

Nije ovo prvi ispad Zlatana Begića, oni se njemu redovno događaju. Glavna Komšićeva nada iz Tuzle, osim što ne poštuje kolegice, bahati se i u sudnicama, ali i na konferencijama za medije.

Podsjećamo, na ročištu koje se prošlog mjeseca održalo u Općinskom sudu u Tuzli po tužbi Zlatana Begića protiv "Avaza" za klevetu on je osuo paljbu po novinaru "Avaza" Nerminu Demiroviću.

Begić je u sudnici najprije rekao da napokon vidi da postoje ljudi iz "Avaza" i da nisu skriveni, a nakon toga je pogledao u novinara našeg medija Nermina Demirovića koji je bio svjedok na suđenju i obratio mu se riječima: „Šta ti gledaš?“. Nakon toga mu je sutkinja iznijela opomenu.

Drugi slučaj se desio na jednoj konferenciji za medije, kada je autor ovih redaka, postavio pitanje o zakonu koji je predložila ta stranka.

Nakon što je insistirao da mu se ponovi pitanje nekoliko puta, on je tada odgovorio u stilu Milorada Dodika.

- Mladiću ja vam želim da, onaj, izrastete u pravog profesionalca i niste na dobrom putu. Sa zastupnicima i političkim subjektom SBB-om ja ću, onaj, polemisati preko stranačkih organa i preko njihovih zastupnika a ne preko novinara Avaza. Meni je žao ako vam je to uvreda - rekao je tada Komšićev adut.

"Zavjera" protiv BiH

Poznat je Begić i po "lapsusu" kada je uporedio Gabrijela sa Pablom Eskobarom, a visokog predstavnika Kristijana Šmita je nazvao zagovaračem aparthejda u BiH.

Kompletan Zapad je optuživao za neku zavjeru protiv države Bosne i Hercegovine, a jedino što nikad nije kritikovao je Stranka demokratske akcije. Tako da bi uz Komšićev radikal, jednako priličilo i Bakirov radikal, jer Begićeve borbe prijaju isključivo Stranci demokratske akcije, koja polako, ali sigurno postaje dio političke prošlosti.

Nekome, ko bar sebe deklarativno naziva ljevičarskom strankom, ovakve izjave bi bile čisti autogol i gubitak glasova, ali niti je DF ljevičarska stranka, niti za nju glasaju ljevičari, a ono što je očigledno je da najveću podršku imaju primitivci.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.