Za 10. maj zakazana je sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda na kojoj će se voditi redovna, šestomjesečna, rasprava o situaciji u Bosni i Hercegovini. Na tim se sjednicama raspravlja o izvještaju visokog međunarodnog predstavnika za protekli šestomjesečni period tako da se očekuje dolazak Kristijana Šmita (Christian Schmidt) na spomenutu sjednicu.

Prema informacijama iz Ujedinjenih naroda koje ima Al Jazeera, na toj bi se sjednici članovima Vijeća sigurnosti mogla obratiti i predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, ali još nema službene potvrde da će se gospođa Cvijanović pojaviti u zgradi Ujedinjenih naroda tog dana.

Nastavak političko-diplomatske bitke

Ukoliko dođe do njenog obraćanja to će biti nastavak političko-diplomatske bitke oko toga ko će govoriti u ime Bosne i Hercegovine na sjednicama Vijeća sigurnosti što je, donedavno, bio posao ambasadora, u ovom slučaju Svena Alkalaja. No, Milorad Dodik, prvi čovjek entiteta Republika Srpska, nije bio zadovoljan istupima ambasadora Alkalaja, posebno dok je Dodik bio član Predsjedništva BiH. Zbog toga smo imali zanimljive situacije poput one u kojoj je u New York trebala doći tadašnja ministrica vanjskih poslova Bisera Turković koja je htjela govoriti na sjednici Vijeća sigurnosti u maju prošle godine. Onda je Dodik reagirao, pa je poslao tadašnjeg prvog čovjeka Vijeća ministara Zorana Tegeltiju da on govori umjesto ministrice, jer je „stariji po činu“. Nakon toga su u Sarajevu odlučili da, bukvalno, preko noći, dođe tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, koji je na kraju govorio na Vijeću sigurnosti.

Predstavnici entiteta Republika Srpska sada imaju priliku da njihova predstavnica istupi pred UN-om i zato je moguće da će se Željka Cvijanović pojaviti na Vijeću sigurnosti, zajedno s Kristijanom Šmitom. Zbog toga je premijer tog bosanskohercegovačkog entiteta Radovan Višković poslao 29-ti po redu izvještaj o situaciji u Bosni i Hercegovini. Dakle, slalo se i ranije, ali nikada ti izvještaji nisu bili teme rasprave iako su ih Rusi uvijek nastojali nametnuti. Rusija ovog mjeseca predsjedava Vijećem sigurnosti i već su počeli dijeliti Viškovićev izvještaj članovima Vijeća.

Al Jazeera Balkans je uspjela, u Ujedinjenim narodima, dobiti taj izvještaj koji ima 37 strana. U nastavku je sadržaj izvještaja uz nekoliko izdvojenih tema od kojih je, vjerovatno, najzanimljivija ova: Republika Srpska je privržena teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH.

- Opredijeljenost Republike Srpske za Dejtonski sporazum uključuje opredijeljenost za suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Republika Srpska se ne planira otcijepiti od Bosne i Hercegovine i nije poduzela nikakve korake u tom pravcu. Republika srpska nastoji samo zaštititi svoje vlastite nadležnosti koje su zajamčene Ustavom BiH - piše u tom dijelu.

Sadržaj 29. izvještaja Republike Srpske Vijeću sigurnosti UN-a

- Blokiranje financiranja projekata u RS od strane EU je kontraproduktivno.

- Regionalna integracija.

- BiH treba manje stranih intervencija, a ne više.

- Rat u Ukrajini nema veze sa BiH.

- Djela i izjave motivirane vjerskom i nacionalnom mržnjom treba osuditi.

- Da bi BiH uspjela, sve strane moraju poštovati i pridržavati se Dejtonskog sporazuma.

- RS je privržena teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH.

- BiH mora biti uređena onako kako je navedeno u Dejtonskom sporazumu, uključujući i Ustav BiH.

- Upravljanje i administracija na nivou entiteta nije destabilizirajuća, već naprotiv, prepoznali su i pisci Dejtonskog sporazuma.

- Niko nema zakonske ovlasti donositi zakone BiH ediktom.

- Napori SDA da sabotira funkcionalnost i međunacionalnu saradnju na nivou BiH.

- Opredijeljenost RS za integraciju BiH u EU.

- Pošto je BiH stekla status kandidata za članstvo u EU, zemlju treba poštovati kao potpuno suverenu.

- Da bi BiH bila suverena, OHR se mora zatvoriti.

- Da bi BiH bila suverena, Ustavni sud BiH mora biti sastavljen od bh. građana.

- Opredijeljenost RS za vjersko i etničko pomirenje.

- Najdestabilizirajući utjecaj u BiH je uplitanje stranaca koji kao da nisu pročitali Dejtonski sporazum.

- Međunarodno uplitanje ukočilo je političko sazrijevanje BiH i spriječilo rješavanje osjetljivih političkih pitanja kao što je pitanje državne imovine.

- OHR je glavni izvor problema BiH i mora se zatvoriti. Strani akteri se trebaju prestati miješati u izbore i politiku u BiH.

- Deseci miliona dolara potrošeni u pokušaju utjecaja na politiku.

- Međunarodno pravo obvezuje diplomate da se suzdrže od miješanja u unutrašnje poslove države domaćina.

- Ustavni sud Federacije BiH kojim dominiraju stranci pati od zaslužene krize legitimiteta.

- Kontrola Ustavnog suda od strane stranih sudaca narušava legitimitet suda.

- Bezakonje izokrenutih odluka Ustavnog suda BiH dodatno je narušilo legitimitet suda.

Regionalna integracija

- Osim opredijeljenosti za integraciju Bosne i Hercegovine u EU, Republika Srpska također snažno podupire napore za regionalnu integraciju, uključujući inicijativu Otvoreni Balkan i Berlinski proces. Otvoreni Balkan je regionalna inicijativa koju su pokrenule Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija za stvaranje ekonomske zone za slobodno kretanje ljudi, robe, kapitala i usluga. Sada kada sSDA više nije dio Vijeća ministara BiH, Republika Srpska se nada da će se Bosna i Hercegovina pridružiti Otvorenom Balkanu u narednoj godini.

Rat u Ukrajini nema veze s BiH

- Retorika koja sugerira da bi se rat iz Ukrajine mogao na neki način proširiti na Bosnu i Hercegovinu je krajnje neutemeljena. Oni koji tvrde da borbe u Ukrajini ugrožavaju Bosnu i Hercegovinu raspiruju strah radi političke koristi. Nadaju se da će stvaranjem međunarodne uzbune o sigurnosti Bosne i Hercegovine potaknuti strane zemlje da snažnije interveniraju kako bi ukinuli decentralizirani sistem zagarantiran Dejtonskim sporazumom. Kao što dužnosnici EUFOR-Althea konstantno naglašavaju od početka rata u Ukrajini, nema prijetnje miru u Bosni i Hercegovini. Dana 26. aprila 2023. EUFOR je ponovno potvrdio da ne vidi nikakvu opasnost u sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Neki strani komentatori koji ne žele dobro Republici Srpskoj smiješno su tvrdili da se Republika Srpska koristi kao oruđe ruske vanjske politike, ističući jake povijesne i kulturne veze Srba i Rusa kao prijetnju miru. Koliko je ova dezinformacija apsurdna, zna onaj tko je vidio kako Republika Srpska reagira na pritiske stranog kapitala. Realnost je takva da Republika Srpska postavlja vlastitu politiku koja se temelji isključivo na interesima i preferencijama vlastitog naroda.

Treba na kraju reći da je teško očekivati da će članovi Vijeća sigurnosti raspravljati o ovom izvještaju, osim Rusije, koja će ga pokušati nametnuti ostalim zemljama.