Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (IANUBIH) organizirala je danas u Sarajevu godišnju skupštinu i konferenciju o temi "Sarajevo i svijet", na kojoj su stručnjaci iz brojnih oblasti govorili o aktuelnim temama, uključujući i izazove vještačke inteligencije. Na akademiji su okupili vrhunske stručnjake iz multidisciplinarnih vještina.

Raditi i sarađivati

Akademik Asim Kurjak, predsjednik IANUBIH, a koji je  prezentirao referat o temi "Može li nas nauka izvući iz krize", kazao je da se u ove dvije godine pokazalo da je bilo potrebno osnovati ovu akademiju.

Istakao je kako je Upravni odbor Akademije dobio poziv od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt) kako bi razgovarali o tome kako treba raditi i sarađivati što pokazuje, kaže, njihovu vjerodostojnost.

- Prema relevantnim podacima mi smo najjače intelektualno društvo u BiH s više od pola miliona citata. To znači da je pola miliona ljudi u svijetu citiralo radove naših članova, a 16 članova Akademije su članovi Evropske akademije što se nikada ovdje nije dogodilo - kazao je Kurjak.

Akademik i potpredsjednik Akademije Žarko Papić istakao je da Akademija imao oko 150 članova, ali da nije ni nacionalna, ni jednonacionalna, nego je u pitanju višenacionalna i internacionalna akademija. U dvije godine izdata su dva naučna časopisa "Nauka i religija" na engleskom jeziku u referentnim međunarodnim bazama podataka.

Dodaje da je ukupan broj citata članova ove akademije u referentnim časopisima, što su egzaktni parametri i kriteriji za nauku, veći nego svih članova drugih akademija u Bosni i Hercegovini, zbog čega Papić naglašava da se radi o izuzetno kvalitetnoj naučnoj instituciji.

Ipak ocjenjuje da nauku niko ne sluša u BiH, a u prilog toj tvrdnji ide i činjenica da je naučno-istraživački rad u društvenom bruto proizvodu (BDP) BiH učestvuje sa 0,19 posto što je pet puta manje nego je to bio slučaj 1990. godine.

Dodjeljene povelje

- Prethodna Federalna vlada dodijelila je jednake sume, bez kriterija, trima akademijama nauka. Akademija nauka i umjetnosti BiH je rodonačelnik naučno-istraživačkog rada u BiH, ali su sredstava dodijeljena bez programa i da ne govorimo o nacionalnim akademijama - pojasnio je.

Stoga, ocjenjuje Papić, situacija je veoma loša i oni nastoje da je poprave pa i na današnjoj konferenciji, a s tim u vezi akademija je ranije organizirala okrugli stol s agencijama Ujedinjenih nacija o temi novog koncepta razvoja - održivi razvoj koji je humaniziran i orijentiran na čovjeka i društvo jednakih mogućnosti.

Neke od referata koji su danas predstavljeni okupljenima tiču se vrijednosti informacije u 21. stoljeću na primjerima iz biologije, medicine, politike i masovnih medija, tema umjetne inteligencije koja je aktualizirana u posljednjih šest mjeseci te prirodni potencijali u BiH.

Na skupu su dodijeljene povelje novim članovima, kao i novim članovima te počasnom članu Izudinu Ahmetliću.